Krave koje se više znoje bolje podnose vrućinu - ne zaboravite im dati soli

Kada se ljudi žele požaliti koliko im je vruće, često koriste izraz - znojim se kao svinja. No, najčešće ne znaju da se svinje uopće ne znoje jer nemaju žlijezde znojnice, a što im otežava prilagodbu na sve toplije vremenske uvjete. 

Na sreću, krave imaju tu sposobnost, one čak 85 posto svoje tjelesne topline eliminiraju putem znoja, objasnila je Raluca Mateescu s Instituta za hranu i poljoprivredne znanosti Sveučilišta Florida (UF/IFAS), piše Beefmagazine.

Dodavanje soli 

Zbog ove pojave je iznimno važno dodati sol u prehranu goveda, ali i ovaca te koza. Ona je ključna za održavanje ravnoteže elektrolita, što je nužno za normalno funkcioniranje mišića, živčanog sustava i probave. 

Nedostatak može dovesti do smanjenja apetita, unosa vode i općeg pada produktivnosti. Stoga je dodavanje soli ili mineralnih blokova za lizanje jedna od najvažnijih stvari koje trebate za njih učiniti ljeti, a kako bi se životinje mogle nositi s vrućinom i održale optimalno zdravlje.

Klimatske promjene otežavaju uzgoj

Znamo da krave bolje podnose niske u odnosu na visoke temperature, a kada im je prevruće, prestaju jesti. To utječe na njihov rast i razvoj, odnosno mliječnost, što u konačnici prijeti opskrbi hranom.

Zato Mateescu naglašava kako je ključno uzgajati goveda koja su bolje prilagođena sve toplijim i sve dužim ljetima. Primjerice, toplinski stres u suptropskim regijama, koje su među najtoplijim područjima na svijetu, predstavlja značajan ograničavajući faktor.

Kako pomoći kravama da na ispaši ne dožive toplinski stres?

Ondje se zbog smanjenih performansi u proizvodnji govedine na nacionalnoj razini gubi oko 369 milijuna dolara godišnje, otkriva ona. 

Doći do najznojnijeg potomstva 

Nova studija Mateescu i njezinih kolega, objavljena u časopisu Journal of Animal Science and Biotechnology, pokazuje da je moguće identificirati gene unutar pasmina koji bi doveli do potomstva s najvećom sposobnošću znojenja i otpornosti na toplinu.

Analizirali su 2.401 Brangus goveda, križance Brahmana i Angusa, s dva komercijalna ranča na Floridi. Pomoću biopsije kože utvrdili su fenotipove koji doprinose sposobnosti životinja da se nose s toplinskim stresom, poput površine, dubine i duljine znojnih žlijezda. Genotipizirali su sve životinje i koristili softver za procjenu genetskih parametara.

Studija je pokazala da sposobnost znojenja dijelom ovisi o genima, što znači da farmeri mogu odabrati ona koja se bolje znoje na temelju genetskih obilježja. Genetika pasmina Brahman i Angus obje pozitivno utječu na tu sposobnost kod Brangusa.