Kako ublažiti posljedice toplinskog stresa na farmama?

Kao što su klimatske promjene postale sveprisutnija tema u globalnoj poljoprivrednoj proizvodnji, tako i toplinski stres u Europi postaje sve veći problem, ne samo u uobičajenim područjima, kao što su Sredozemlje i srednja Europa, već i u zemljama s umjerenijim temperaturama, poput Velike Britanije, Njemačke i Francuske. Smatra se da toplinski stres nastaje kombinacijom temperature i vlažnosti koje premašuju zonu komfora krave. O njemu nam je više pojasnila dr. Helen Warren, European technical manager ruminants iz tvrtke Alltech.

Ona objašnjava kako je NRC (2007) definirao indeks temperature i vlažnosti (Thi) koji je u korelaciji s rektalnom temperaturom i pokazuje prag iznad kojeg će životinja doživjeti toplinski stres. Međutim, brojna istraživanja ove pojave su provedena u SAD-u, gdje su životinje prilagođene višim temperaturama (Chamberlain, neobjavljeno), što znači da životinje iz tradicionalno hladnijih klima mogu početi osjećati fiziološke učinke toplinskog stresa pri nižem vrijednostima Thi indeksa.

Toplinski stres uglavnom utječe na prinos mlijeka i sadržaj mliječne masti

Warren navodi kako ova vrsta stresa nastaje kombiniranim djelovanjem povišene temperature okoline i vlage, što dovodi u pitanje sposobnost krave da se rješava viška tjelesne topline. Krave su relativno otporne na kratkoročna povećanja temperature i vlažnosti, pod uvjetom da se relativno brzo vrate na niže vrijednosti. Stres uglavnom utječe na performanse kroz smanjen unos hrane, što je povezano sa smanjenim preživanja i količini pufera u slini. Ovi učinci su kumulativni i dovode do energetske neravnoteže koji potencijalno mogu izazvati subakutnu acidozu buraga (eng. SARA - Sub-Acute Ruminal Acidosis).

Toplinski stres uglavnom utječe na performanse kroz smanjen unos hrane, što je povezano sa smanjenim preživanja i količini pufera u slini.

"Krave se u početku oslanjaju na neevaporacijske metode hlađenja, poput konvekcije. Međutim, u sve toplijoj i vlažnijoj okolini one postaju sve manje učinkovite, te ih se mora okrenuti drugim metodama, kao što je dahtanje, iako i ona postaje sve manje učinkovita kako vlaga raste (West, 2003). Osim toga, životinje će na taj način izgubiti slinu i jedan od glavnih pufera za burag: HCO3 (Chamberlain, neobjavljeno).

Toplinski stres uglavnom utječe na prinos mlijeka i sadržaj mliječne masti, ali smanjuje i unos hrane, reprodukciju i, često, tjelesnu težinu. Nadalje, on se prije osjemenjivanja povezuje sa smanjenom plodnošću koja se može nastaviti i nakon što temperatura padne. Visoko produktivne životinje su osjetljivije zbog veće proizvodnje mlijeka i unosa suhe tvari (DMI) (West, 2003). Ta činjenica više pogađa upravo moderne, velike farme, koje prate trend uzgoja više krava koje proizvode više mlijeka", ističe Warren.

Životinje koje se bore s takvim uvjetima će pokušat izgubiti toplinu povećavanjem tjelesne površine koja je izložena zraku. To znači da će prije stajati nego ležati što će se odraziti na papke i zdravlje vimena.

Mjere zaštite od toplinskog stresa

Dodaje kako se mjere zaštite od toplinskog stresa mogu provesti prilagođavanjem okoliša i hranidbom, a u literaturi se (West, 2003) navodi i genetska selekcija, kao još učinkovitija mjera za termoregulaciju i učinkovito oslobađanje topline.

Prilagođavanje okoliša

Postupci prilagođavanja okoliša nisu novi i prilično su jednostavni - radi se o pružanju dovoljno hlada, hlađenja i protoka zraka kako bi se pospješilo hlađenje životinja. West (2003) predlaže da treba osigurati 4-6 m2 vanjskog hlada po kravi. Hlađenje se najčešće ostvaruje prskanjem stoke finom maglicom ili malo krupnijim česticama vode. U oba slučaja, potreban je odgovarajući protok zraka kako bi hlađenje bilo učinkovito. On može biti ostvaren prirodnim strujanjem zraka ili umjetnom ventilacijom, odnosno pomoću ventilatora. Konačno, moguće je i smanjiti gustoću stada. 

Hlađenje se najčešće ostvaruje prskanjem životinja s finom maglicom ili malo krupnijim česticama vode.

Prilagođena hranidba

Ova stručnjakinja pojašnjava kako je glavni cilj prehrambene strategije za vrijeme toplinskog stresa održavanje zdrave funkcije buraga uz optimalnu opskrbu nutrijentima, kako bi se ograničila negativna energetska bilanca. U tu svrhu se uglavnom koristi visoko probavljiva hrana, uz održavanje sigurnog omjera voluminozne krme i koncentrata. Kako uzimanje suhe tvrari za vrijeme stresa, često je potrebno povećati unos energije i gustoću obroka, ali pritom nije dobro jednostavno povećati energiju preko koncentrata (škrob), jer se to negativno odražava na burag. Masnoća je koristan nutrijent kojim se jednostavno može podići energetska razina bez da se uzrokuje dodatna proizvodnja metaboličke topline (Chamberlain, neobjavljeno), pri čemu sadržaj masnoća u ukupnom obroku ne bi trebala prelaziti 7-8%. Dobro je poticati konzumaciju tijekom hladnijih dnevnih razdoblja, pa i noću, čime se može nadoknaditi smanjeni unos suhe tvari (DMI) tijekom dana. To također produžuje rok trajanja silaže koja se inače skraćuje pri visokim THI indeksima. 

"Preporučeno je korištenje samo hrane visoke kvalitete, pri čemu treba obratiti pozornost na probavljivost bjelančevina. Kako bi se povećala njihova ukupna probavljivost, moguće je koristiti izvore hrane bogate bjelančevinama i dušikom koji potiče mikrobnu aktivnost i sadržaj "bypassa" bjelančevina, kao što je RUMAGEN® (Alltech, KY), bez da se nepotrebno podiže razina dušika u krvi, mlijeku i urinu.  U terenskom istraživanju u sjevernoj Italiji, 200 krava je za vrijeme toplinskog stresa imalo prilagođenu hranidbu koja je uključivala RUMAGEN®. Primjećena su poboljšanja u prinosu mijeka i sadržaju kazeina, uz konačni povrat investicije u odnosu 3:1", naglašava Warren.

Neke minerale (kalij, natrij i magnezij) koji se pojačano gube prilikom znojenja, dahtanja i slinjenja, trebalo bi nadoknaditi kroz hranidbu. Warren savjetuje kako treba pažljivo pratiti odnos kationa i aniona u hranjenju. Neki dodaci, kao što su kuture živog kvasca, puferi, vitamin topivi u mastima (A,D,E), niacin i selen, poboljšavaju funkciju buraga, imunosni sustav, povećavaju iskorištenje energije i učinkovitost konverzije hrane. Za žive kvasce, kao što je YEA-SACC® (Alltech, KY), dokazano je da imaju korisne učinke na unos suhe tvari, kao i na proizvodnju mlijeka. U pokusu provedenom u Portugalu tijekom ljeta, dok su temperature bile u rasponu od 18 do 28°C, dodavanje  YEA-SACC® rezultiralo je povećanjem uzimanja suhe tvari i proizvodnjom mlijeka (lipanj/srpanj) (Novais et al., 2008), a čije rezultate možete pogledati u donjoj tablici.

Tablica 1: Učinak kvasca YEA-SACC na mliječnu proizvodnju tijekom toplinskog stresa (preuzeto od Novais i sur., 2008)

Warren za kraj navodi kako toplinski stres, kao posljedica klimatskih promjena, postaje sve važniji problem, čak i u zemljama s umjerenijom klimom. U njima se očekuje da će pragovi koji određuju kada životinja počinje patiti zbog posljedica toplinskog stresa biti niži od onih s toplijom klimom koje su uglavnom obrađivane u literaturi (npr. SAD). Neki od glavnih psiholoških učinaka toplinskog stresa su smanjeni unos suhe tvari (DMI), smanjena proizvodnja mlijeka i slabija plodnost, međutim prilagođenom hranidbom i prilagođavanjem okoliša, ovi efekti se mogu ublažiti.

Za više informacija o toplinskom stresu obratite se stručnom timu tvrtke Alltech Hrvatska na jedan od niže navedenih kontakata.