Kako spriječiti toplinski stres kod kokoši nesilica?

Temperatura kao faktor vanjske sredine ima izuzetno veliki utjecaj na proizvodne performanse svih životinjskih vrsta i kategorija, a pogotovo kod peradi.

Naime, perad nema znojne žlijezde, već temperaturu odaje različitim mehanizmima, kako fizičkim (dahtanje, podizanje perja i krila, zauzimanje posebnog položaja tijela), tako i metaboličkim (aktivnost žlijezda, promjena u konzumaciji hrane), navodi Svjetlana Mičić iz Poljoprivredne savjetodavne službe RS. 

Mjere zaštite

U ljetnim mjesecima s povišenim dnevnim temperaturama prvi znak opadanja proizvodnje je smanjen broj dnevno nošenih jaja, loše kvalitete s dosta tanjom ljuskom. Živa u termometru u ljetnim mjesecima na našim prostorima često ide i preko 35°C, što može izazvati toplinski stres kod kokoši nesilica ovisno o tome kakvi su uvjetii držanja. Tada treba poduzeti sve mjere kako bi toplinu unutar kokošinjca vratili u prihvatljive granice, između 18 i 24 °C.

"Kokošinjac treba biti koncipiran i uređen na takav način da farmer ima priliku promjenom određenih parametara utjecati na unutrašnju temperaturu. To znači da posjeduje dobar sustav ventilacije, prozračnost, materijale koji odbijaju sunčevu svjetlost i slično, kakve imaju moderni objekti", ističe Mičić.

Međutim, nemaju svi kokošinjci posebne ventilacijske sustave, stoga se poduzimaju improvizirane mjere zaštite poput provjetravanja, stvaranja propuha, zaštite i prekrivanje krova objekta (često napravljenog od lima), osiguravanje hladne i pitke vode nesilicama i slično. Ako se radi o uzgoju s ispustom, nadstrešnice s hladnom vodom moraju biti osigurane, a poželjno je i na takvim mjestima saditi visoka stabla i grmoliko bilje, kako bi perad sama pronašla zaštitu od direktnog sunčevog zračenja.

Simptomi toplinskog stresa

Prvi simptomi toplinskog stresa kod kokoši javljaju se kada su vrijednosti oko 26-32 °C, tada se smanjuje i do 50 posto konzumacija hrane, preko 32°C do 35°C moguća je pojava toplinskog udara.

"Perad širi krila i dahće na temperaturi preko 35 °C što dovodi do klonulosti i malaksalosti, jer svu energiju troše na rashlađivanje. Kada je ona veća od 38°C u određenom kontinuiranom razdoblju pogubna je i dovodi čak i do pomora cjelokupnog jata", upozorava.

Kako uvjeti držanja koka nesilica određuju kvalitetu jaja

Pored poduzetih mjera protiv pregrijavanja kokošinjca istovremeno za kvalitetu jajeta preporuka je da se prekombinira obrok. Dodaju se suplementi u obliku vitaminsko mineralnih dodataka gdje im se prvenstveno daje vitamin C i to kroz sustav napajanja jer se postižu učinkovitiji rezultati.

"Poželjno je oko tri do četiri sata prije totalnog mraka, krajem dana davati kao suplement u obrok i kalcij za jačanje ljuske jajeta", zaključuje Mičić.