Kako kod peradi spriječiti ptičju gripu i njezino širenje?

Ptičja gripa diljem svijeta ne jenjava, a nedavno se pojavila i u Hrvatskoj. Kod nas je nađen virus koji pripada podtipu H5N8 za kojega nije utvrđeno da uzrokuje zarazu kod ljudi. Isti je potvrđen u Poljskoj, Mađarskoj, Bugarskoj, Češkoj, Ukrajini i Njemačkoj, dok je soj H7N3 nađen u SAD-u. Sojevi H5N6 i H5N1 su otkriveni u Vijetnamu i na Filipinima.

Obratite pozornost na znakove prisutnosti virusa

Ove su zemlje,  eutanazirale na tisuće ptica ove godine kako bi se spriječilo širenje influence, a kako do toga ne bi došlo i u vašem jatu iz Alltecha upozoravaju da treba obratiti pozornost na simptome zaraze, sprječavanje širenja i liječenje ovog virusa te podsjećaju na savjete Svjetske zdravstvene organizacije. 

Simptomi koji ukazuju na prisutnost ptičje gripe kod peradi su sljedeći:

• Iznenadna smrt bez ikakvih znakova
• Ljubičaste promjene boje podbradnjaka, krijeste i nogu
• Otečena glava, kapci, krijesta, podbradnjak i zglobovi
• Jaja s mekom ili nepravilnom ljuskom
• Smanjena nesivost
• Nedostatak energije, apetita i koordinacije
• Proljev
• Iscjedak iz nosa
• Kašalj ili kihanje
• Nakostriješeno perje

Pazite na hranu i vodu za životinje, ali i otpad u blizini

"Osim izravnog kontakta sa zaraženim životinjama, virus ptičje gripe se širi i kontaminiranom hranom za životinje, vodom, opremom i odjećom. Stoga je biosigurnost prvo i najvažnije sredstvo prevencije na farmama", napominje Tien Lee iz Alltechova odjela za komunikacije.

Kako bi se spriječio unos virusa u jato, proizvođačima se savjetuje da smanje prisutnost svega što privlači divlje životinje. Dakle, treba ukloniti stajaću vodu, izbjegavati njeno nakupljanje kao i hodanje ili prijenos opreme u njihovoj blizini.

"Osim toga, važno je smanjiti izvore hrane, ne hraniti divlje životinje, hranilice postaviti na čiste podloške, kao i pravovremeno čistiti područja u kojima se ona skladišti, često kositi i uklanjati otpalo voća ako ga ima", dodaju iz Alltecha te napominju da se pozornost mora obratiti i na otpad u blizini peradnjaka, prekrivati ga i ne gomilati.

Nadalje, valja spriječiti pristup divljim životinjama. "To se radi postavljanjem mreža, pregrada i sličnim mjerama koje će odvratiti ptice, poput repelentnog gela ili šiljaka“, savjetuju. Treba postaviti i mjere za njihovo odvraćanje te često premještati i mijenjati naprave za zastrašivanje.

Najbolje perad držati u zatvorenom i provoditi dezinfekciju

Nastojte perad držati podalje od područja koja posjećuju divlje ptice. Za vrijeme visokog rizika držati ih u zatvorenom prostoru. Ako ne mogu biti u zatvorenom, osigurajte da divlje ptice nemaju pristup izvorima hrane i vode.

"Važno je pokriti ispuste i tako zaštititi perad u manjim jatima, a koja bi mogla doći u kontakt s divljim pticama“, napominju ističući i važnost kontrole pristupa ljudima i opremi peradnjaka. Primjerice, ako se u području nalaze zaražene divlje ptice savjetuje se smanjiti kretanje ljudi, vozila ili opreme u i iz područja u kojima se drži perad.

"Promijenite odjeću prije i nakon kontakta sa životinjama, a isto tražite i od posjetitelja“, ističu. Također, ne smije se zanemariti čistoća farme, nastambi, opreme, vozila i obuće. "Redovno ih dezinficirajte, a komercijalni uzgajivači to trebaju raditi na kraju svakog proizvodnog ciklusa”, pojašnjavaju iz ove tvrtke te dodaju da je važno prije i nakon kontakta sa životinjama oprati ruke.

Ono na što se još mora obratiti pozornost je izbjegavanje uvođenja životinja nepoznatog zdravstvenog statusa u jato. "Dakle, nabavljajte one za koje je potvrđeno da su zdrave. Također, njih treba staviti u dvotjednu karantenu i to u odvojene prostore", preporučuju.

Kod uočavanja bilo kakvih problema ili uginuća životinja, obratite se veterinaru. Ako se bolest potvrdi, potrebno je brzo reagirati i na taj način pomoći u zaštiti drugih jata u tom području. Također, na odgovarajući način valja odložiti gnojnicu i perad.

Bitno je kontinuirano provoditi nadzor i pridržavati se lokalnih propisa koje se odnose na protokole praćenja i testiranja životinja kao minimalne smjernice.

Važne su preventivne mjere, a liječenje nije odobreno

“Liječenje antivirusnim lijekovima nije odobreno ili preporučeno. Najbolje je uspostaviti sustav praćenja i preventivne biosigurnosne mjere”, tvrde iz Alltecha te dodaju da je za suzbijanje i iskorjenjivanje bolesti potrebno izlučiti sve bolesne životinje.

Za izlučivanje Svjetska organizacija za zdravlje životinja (OIE) preporučuje sljedeće:

• Humano usmrćivanje svih zaraženih i izloženih životinja
• Odgovarajuće odlaganje trupova i svih proizvoda životinjskog podrijetla
• Nadzor i praćenje potencijalno zaražene ili izložene peradi
• Strogu karantenu i kontrolu kretanja peradi i svih rizičnih vozila
• Temeljitu dekontaminaciju zaraženih prostora
• Razdoblje od najmanje 21 dan prije uvođenja novog jata

Cijepljenje predstavlja snažnu podršku programu iskorjenjivanja bolesti ako se koristi u kombinaciji s drugim metodama suzbijanja. "Korištenje hitnog cijepljenja kako bi se smanjila stopa prijenosa može biti alternativa preventivnom izlučivanju, čime bi se smanjila osjetljivost zdravih jata koja su ugrožena", zaključili su.

Inače, ova je bolest uzrokovana virusima influence tipa A, koji mogu zaraziti kako divlje ptice tako i uzgojnu perad. Postoje dvije kliničke vrste virusa influence kod peradi: visokopatogeni (VP) i niskopatogeni (NP).

Treba napomenuti da se visokopatogeni sojevi mogu brzo širiti među jatima peradi i uzrokovati zatajenje više organa i iznenadnu visoku smrtnost. Pojaviti se mogu kao asimptomatske infekcije, bolesti dišnog sustava ili izazvati smanjenje proizvodnje jaja.

Izvor: Svjetska zdravstvena organizacija (2020) Cumulative number of confirmed human cases for avian influenza A(H5N1) reported to WHO, 2003-2020 tablica od 28. veljače 2020.; Centers for Disease Control and Prevention (2017), Avian Influenza A Virus Infections in Humans