Ivo Bradarić: Samo da mi je obnoviti štalu i svinjac i vratiti životinje na gospodarstvo

Ivu Bradarića iz Novog Sela Glinskog, zatekli smo na krovu obiteljske kuće koja je dobila crvenu oznaku. Razorni petrinjski i glinski potresi uništili su i dobar dio prvog kata, pa je skupina od 10 branitelja iz Grubišnog polja, uz pomoć dizalice, tamo ovih dana obnavljala krov, koji su volonteri odmah drugi dan zaštitili ceradom, da prva jača kiša ne uništi dodatno ono što nisu potresi.

"Sad živimo u kontejneru, a obiteljska kuća koju sam napravio 1988. godine, predviđena je za rušenje", kaže samozatajni umirovljeni hrvatski branitelj, ali i jedini koji se u selu bavi tovom 100 svinja godišnje i uzgojem 15 magaraca. 

"Životinje sam morao privremeno premjestiti kod prijatelja, izvan Banovine, jer su potresi posve uništili veliku štalu i sve gospodarske objekte", kaže nam pokazujući štete na objektima u ovećem dvorištu.

Dodaje da bi netko stručniji trebao doći i kazati, kad krene obnova, treba li kuću cijelu srušiti jer su temelji i prizemlje, na prvi pregled statičara, izdržali ove katastrofalne potrese, a ono što je obnavljano u obnovi, poslije Domovinskog rata, nije bilo te sreće. Točnije, zaokrenula se u svojoj osi prema susjednoj.

Želi obnoviti štalu i svinjac  

Zadnje žice na sviralama su, kaže, na manje od sat vremena vožnje od Zagreba, a budućnost im je sad dodatno destabilizirana. Najprije dođe rat, a sad i potresi, taman kad je i obiteljski posao, od hobija u vidu tradicionalne proizvodnje suhomesnatih proizvoda, konačno prošle godine nešto bolje krenuo u pandemiji koronavirusa, kad su se i potrošači okrenuli više domaćim proizvodima. 

Njegovo gospodarstvo je opterećeno kreditima pa se na nagovor dobrih ljudi, odlučio na prikupljanje donacija kako bi sam obnovio štalu i svinjac, te tako, što prije, vratio domaće životinje. "Mi ovdje ne živimo po kazni. Ovo je naš jedini dom, koji je istina sad teško stradao, ali drugog nemamo, pa nam valja zapeti i sve obnoviti", ističe on.

Ivo drži da jedna nesreća nikada ne ide sama, a kad priča o djeci, a onda i o domaćim životinjama, koje mu 'puno znače', onda mu se to osjeti i u glasu. Kćerka, kaže, radi i živi u Petrinji, ali svaki dan je ovdje u selu, gdje se i udala, jer ima svinje koje treba hraniti, a sin radi u zatvoru u Glini, ali bi htio nastavio i obiteljski posao, koji je dio tradicije ovoga kraja, iako je bavljenje poljoprivredom ovdje, a posebno stočarstvom, sve samo ne lako.

"Primjerice, otkupa mlijeka nema već 15 godina, a to je bilo ono što je othranilo generacije na našem selu, koje je nekada i gradove hranilo. Sad Pleter dostavlja hranu redovito u selo, a kad smrzne, nema vode u kontejneru", prepričava nam 'nezgode života' u vlastitom dvorištu.

Naime, Bradarićima je izgleda grah 'krivo pao' pa se samo u njihovom selu, kaže, ne prodaje zemlja, a ima je dosta iako većinom stoji već desetljećima zarasla u šikaru. Treba konačno srediti papire u gruntovnici i katastru, bez zadiranja u pravo bilo čijeg vlasništva i onda uvesti porez na neobrađenu zemlju. Pa ćemo i to pitanje, jer imam 15 rali zemlje, a obrađujem i nešto tuđe, pomaknuti jednom sa mrtve točke, kaže on sad već odrješito.

Od 57 kuća u selu, stalno nastanjene 32

Inače, u Novom Selu Glinskom, ima 57 kuća, a stalno su nastanjene 32 te sve skupa ima 110 duša u selu u kojem već dugo nema niti jedne krave, a samo se još dvije obitelji bave uzgojem svinja za svoje potrebe, kaže nam ovaj, inače, seoski povjerenik, pa ima točno u bilježnici zapisan 'inventar sela', koje je jako nastradalo u ovim potresima.

Čuli smo da ima i onih iz Zagreba, koji imaju obiteljske kuće, ali još nisu došli vidjeti ima li i kolike su štete od potresa, najprije onog najrazornijeg 29. prosinca, a onda čitavog niza koji već četiri tjedna tresu Banovinu. Ima kuća, dodaje, koje izvana još i izgledaju koliko, toliko čitave, gdje je otišao samo jedan ćošak ili prozor, a unutra su, prema prvim dojavama, otišli dimnjaci, pregradni zidovi, krov...

Što se tiče njegove, živo se sjeća da je nakon rata, u kojem je tek izgrađena veća kuća bila opljačkana i zapaljena, a oni prognani, imala četvrti stupanj oštećenja. "Znači da su zidovi pet godina kisnuli, što je vjerojatno utjecalo i na njezino sadašnje stanje", sad će stisnutog glasa Ivo, koji je u Oluji u ratu prošao i Velebit, ali ne može sakriti emocije koje ga obuzmu kad priča o uništenom domu drugi put u samo 25 godina, gdje je podigao i dvoje sada odrasle djece.

"Da su mi sad one godine, podigao bih dvije nove kuće, a ne jednu, ali i rat je ostavio posljedice na zdravlje", napominje ne skidajući zaštitnu masku zbog pandemije koronavirusa, koja  je s potresima pala u drugi plan na pogođenim područjima.    

Ljudi neće ostaviti domaće životinje

Najavljivana obnova samih kuća, kojih je već gotovo pola praznih na Banovini, nema mu nekog ekonomskog smisla. Da nam se ne dogodi da za koju godinu imamo još veću depopulaciju jer ljudi ne mogu živjeti u njima bez iskoraka i prilagodbe Programa ruralnog razvoja i povoljnih kredita HBOR-a. Ako nisu već u mirovini. "U suprotnom, ako ostanu na selu, bez posla, postaju socijalni slučajevi", navodi.      

Nabavio je radišni Ivo, koji ne voli sjediti po kafićima i ići okolo po feštama, i magarce iz Konavala i zavolio ih 'na prvu'. To su prije svega, kaže, nezahtjevne i plemenite domaće životinje, kojima je na otvorenom dovoljno jedna bala sjena ujutra i jedna navečer, te pitka voda i malo kuruze, a daju ljekovito mlijeko.

Pitali smo na kraju ima li još napuštenih domaćih životinja na Banovini, kao što je bio nemili slučaj sa 18 goveda kod Donje Bačuge. Uzvraća da na tom velikom prostoru, jer Sisačko-moslavačka županija pokriva sedam posto teritorija RH, ima više od 200 sela i zaseoka, uz lošu prometnu i komunikacijsku povezanost.

Dakle, do nekih je i teško doći, bez javne rasvjete su i boljih cesta, ali drži da će malo tko ostaviti svoje blago bez valjanog nadzora, ne samo električnog pastira u sustavu krava–tele jer su ovdašnji ljudi vezani za domaće životinje.

S njima dijele i dobro i loše u izoliranom okruženju dalekom od zavodljivih gradskih sadržaja. Tko želi i može pomoći, Ivo Bradarić ima otvoren račun u OTP banci HR1724070001100338647.