Hrvatska piletina u Arapskim Emiratima

Posjedovanje EU broja, certifikata HACCP, ISO9001 i ISO14001 i Halal certifikata omogućuju čakovečkoj Perutnini Ptuj-Pipo nastup na europskim i svjetskim tržištima. Stabilnu i pouzdanu proizvodnju i trgovinu pilećeg mesa i njegovih prerađevina uskoro proširuju na tržište muslimanskih zemalja, preciznije islamske vjeroispovijesti, u Arapske Emitirate.

Ovo posljednje spada u najunosnije gospodarske niše iz reda prehrambene industrije danas jer tržište na kojem dominira populacija islamske religije izuzetno je veliko, a time i perspektivno. U izravnoj vezi s tim je rad prema halal regulama proizašlim iz Kur’ana koje ne podrazumijevaju isključivo proizvodnju prehrambenih proizvoda i samo prehranjivanje, već ulaze i u svijet bankarstva, hotelijerstva, ugostiteljstva, kozmetike. Halal je zapravo stil života.
U kontekstu prehranjivanja po halalu velike šanse za sebe vide i hrvatske proizvodne tvrtke jer radi se o tržištu koje je 2010. godine ostvarilo 635 milijardi dolara prometa. Čakovečka Perutnina Ptuj-Pipo u skoroj će budućnosti također prehranjivati dio tržišta muslimanske populacije, tj. islamske vjeroispovijesti koja ne konzumira svinjsko meso, svinjsku mast i proteine, alkohol, brojne aditive i GMO hranu. Naši sugovornici u Perutnini ističu da je priprema za nastup na tržištima arapskih zemalja zapravo već zaokružena. Predsjednik Uprave tvrtke mr. sc. oec. Predrag Šegović, dr. vet.med., ističe:
- Na tržišta muslimanske zajednice jako je teško ući jer vlada izuzetna konkurencija, osobito tvrtki iz Južne Amerike. Morate naći vlastiti prostor, ponuditi proizvod koji drugi nemaju i postići konkurentnu cijenu. Mislim da mi možemo provesti strategiju kakvu brani njemačka autoindustrija - kvalitetan proizvod uz relativno visoku cijenu. Halal certifikat posjedujemo od 2007. godine i procesi koje on podrazumijeva se, kao i svi drugi certifikati, redovito kontrolira.
Mislim da ćemo do konca godine završiti pregovore s Arapskim Emiratima i fokusirati se na izvoz tom tržištu.

Prilika za naše uzgajivače pilića

Veličina muslimanskog tržišta je fascinantna i na njoj naše tvrtke mogu naći svoj prostor - nišu koja se u gospodarskim krugovima naziva “halal nišom”. Za Međimurce koji se bave uzgojem pilića, a njih je čak 86 u kooperantskom odnosu s Perutninom, ovo je dobra prilika da prošire posao i koncentriraju se na prehranu muslimanskog svijeta.

Iz razgovora s rukovoditeljem proizvodnje u Perutnini Ptuj-Pipo Ernestom Sokićem i rukovoditeljem kontrole kvalitete Tomislavom Prekupcem doznajemo da je implementacija halal certifikata prije četiri godine podrazumijevala prilagodbu u apsolutno svim segmentima proizvodnje.
- Morali smo zadovoljiti zahtjeve vezane uz primarnu proizvodnju, dakle od same stočne hrane kojom se prehranjuju pilići, pa sve do konca procesa. Morali smo zaposliti novo osoblje za klanje, obučeno prema halal proceduri klanja, obučiti naše ljude o halalu. Morali smo također još jednom provjeriti sve svoje aditive i uskladiti ih s popisom dopuštenih dodataka koji se koriste u muslimanskoj zajednici. Također, prilagodili smo našu dokumentaciju halalu, a Centar za certificiranje halal proizvoda redovito nas kontrolira - ističe T. Prekupec.

Edukacija u muslimanskoj zajednici

Perutnina Ptuj-Pipo zaposlila je troje ljudi muslimanske vjeroispovijesti koji rade na samoj proceduri klanja pilića. Među njima je Enver Pavica, dr. med. vet., koji prije pokretanja stroja za klanje izgovara: “Bismillah i Allahu ekber.”
- Trojica naših zaposlenika koji nadziru klanje prema halalu uvijek se prije pokretanja stroja pomole. Djelatnici su prošli dodatnu edukaciju, a naši interni kontrolori također su bili na edukaciji kod muslimanske zajednice. Obuhvat dnevne proizvodnje je 30 tisuća komada pilića, odnosno 45 tona mesa. O halalu se sve više piše i ljudi se o tome educiraju, pa su svjesni da je hrana dodatno sigurna i kvalitetna jer nema aditiva ni GMO-a. Zbog toga je sve traženija, neovisno o kakvom se tržištu radi - ističe E. Sokić dodajući kako je rizik nepridržavanja halala gubitak posla i certifikata.

Što je halal?

Da bi se izvršilo pravilno halal-klanje, mesar mora biti musliman koji radi s oštrim nožem i brine o dobrobiti životinje koja mora biti zdrava i ne smije biti iscrpljena. Uvažavaju se strogi higijenski standardi. U peradarskoj industriji, poput ove u Perutniji Ptuj-Pipo, životinju se može i omamiti i koristi se mehanički nož.

Halal dolazi od arapske riječi za dopušteno. Gledano u kontekstu prehrane, znak halal može nositi pileći batak, pureća pašteta, kava, čokolada, med, voda, čaj, džem od šljiva - zapravo bilo koji prehrambeni proizvod bez muslimanima zabra-njenih sastojaka. Značenje riječi upućuje na to da halal u islamu nije pitanje dobre volje, već zakona kojeg se muslimani moraju pridržavati. Kao izraz, često se koristi kad je nešto religij-ski i duševno čisto. Halal nije vezan isključivo uz religiju, već predstavlja način življenja i stavlja se u jezični, vjerski, kulturološki, tradicij-ski i zdravstveni kontekst. Halal mogu biti različite vrste proizvoda (hrana, kozmetika, lijekovi i predmeti opće upotrebe) i usluga (trgovina, ugostiteljstvo, bankarstvo...). Karakteristike halal proizvoda su prisutnost u svim prehrambenim navikama, prihvatljivi su za sve životne dobi i za pripadnike drugih konfesija, zdravstveno su ispravni proizvodi, prisutni na svim područjima svijeta, a dodatna kontrola jamči im sigurnost i kvalitetu.

Dostići 40 posto izvoza

Predrag Šegović: Naš je izvoz mali, do 10 posto ukupne proizvodnje na tržišta na kojima su naše firme, a to su Rumunjska, Makedonija, Slovenija, BiH, Srbija, Austrija, Velika Britanija, Švedska, Njemačka i Češka. Nema dvojbe da mi, s naših 720 zaposlenika u Čakovcu, želimo postati izvoznici, širiti se i povećavati proizvodnju. Priliku za to više ne vidimo u Hrvatskoj, već na inozemnim tržištima. Udio od 40 posto izvoza u ukupnom ćemo plasmanu ostvariti za dvije do tri godine.

Borba za 4 od 350

Predrag Šegović, predsjednik Uprave Perutnine Ptuj-Pipo: U Arapske Emirate mjesečno se uveze 350 kontejnera piletine iz Brazila. Naša je želja da im izvezemo 4 kontejnera mjesečno. Izvoz jednog proizvoda zanimljiv je za sve u državi. Kad lokalna samopurava i država to osvijeste u svom sustavu upravljanja, objeručke će prihvatiti domaćeg investitora poput nas jer naša tvrtka svake godine investira od 2 do 6 milijuna eura.

Autor: A. Ličanin