Hrana za nesilice najveća stavka u troškovima

Peradarsku proizvodnju u Republici Hrvatskoj usprkos dugoj tradiciji karakteriziraju visok stupanj industrijalizacije, nezaštićeni domaći proizvođači konzumnih jaja (koji su nakon ulaska u EU morali prestati s proizvodnjom na farmama koje nisu udovoljavale odredbama Uredbe o dobrobiti kokoši nesilica) te sve veći uvoz tuđeg proizvoda iz zemalja koje su godinama sustavnim poticanjem proizvodnje i korištenjem EU fondova modernizirale proizvodnju, a zbog nižih poreza na repromaterijal, nametnule i niže cijene.

Kako konkurirati velikim igračima na tržištu jaja?

Kako konkurirati velikim igračima poput Poljske, Njemačke, Slovenije i Slovačke kad čak ni u ovo vrijeme, resorno ministarstvo nije pomoglo našim proizvođačima da bezbolno nadjačaju prilagodbu na novi način proizvodnje, a u isto vrijeme, Vlada Republike Hrvatske nije donijela operativni program ulaganja u razvoj peradarstva.

George Orwell: Život životinje je bijeda i ropstvo

"Drugovi, kakav je sada naš život? Pogledajmo: naš život je bijedan, tegoban i kratak. Kada dođemo na ovaj svijet, daju nam upravo toliko hrane da jedva preživimo.

Ali, je li naša sudbina naprosto dio općeg prirodnog poretka? Ili je to stoga što ova naša siromašna domovina ne može onima koji u njoj prebivaju pružiti pristojan život?

Mi obradujemo zemlju, naš gnoj je čini plodnijom, ali medu nama nema nijednog koji posjeduje više od svoje gole kože", napisao je George Orwell u legendarnoj Životinjskoj farmi. Ovaj citat se u nekim slučajevima može primijeniti i na stvarno stanje s obzirom na uvjete u kojima se držala perad do promjene zakona na EU razini.

Poduzetnici u kratkom razdoblju mogu proizvesti velike količine

Odlike peradarske proizvodnje ogledaju se u visokoj reproduktivnosti, brzom prirastu, kratkom generacijskom ciklusu, visokom stupnju iskorištavanja hrane i intenzivnoj industrijskoj proizvodnji. Upravo stoga, biološke osobine omogućuju poduzetnicima da u kratkom vremenskom razdoblju proizvedu velike količine mesa i jaja kojima se zbog visoke energetske vrijednosti, sadržaja vitamina i minerala, u posljednje vrijeme pridaje sve veći značaj.

Koka nesilica od 2.2 kg proizvede oko 290 jaja godišnje

S obzirom na to da je organizam peradi visokoproduktivni prerađivač sastojaka krmne smjese u jaja, odnosno u meso, koka nesilica težine 2,2 kg na godišnjoj razini proizvede oko 290 jaja i iz svog organizma izluči 17,9 kg jajne mase, a za tu proizvodnju potroši oko 45 kg krmne smjese.

Hrana za nesilice najveća stavka u troškovima proizvodnje

U intenzivnoj proizvodnji jaja, kvalitetna hrana i pravilna hranidba imaju osobit značaj. Upravo stoga, smjese za nesilice moraju biti kompletne, sadržavati biološki punovrijedne sirovine s dobro izbalansiranim aminokiselinama, sastavom i optimalnom količinom minerala, mikroelemente, te vitamine i druge dodatke. Upravo stoga, kada govorimo o troškovima u proizvodnji, hrana za nesilice zauzima oko 50-60%.

U hranidbi ne smije doći do pogreške

Prilikom svake pogreške u hranidbi ili davanju nekompletne smjese, nesilice mogu reagirati smanjenjem uzimanja hrane i padom nesivosti.

Upravo stoga, nužno je izbjeći pogreške koje se, ako je riječ o dužem razdoblju, vrlo teško popravljaju. Gubitak od nekoliko jaja po nesilici može biti znatan financijski gubitak ako je riječ o velikom broju. Isto tako, nužna je stalna kontrola svih sirovina koje ulaze u sastav smjese, kao i samih smjesa. Hrana može biti kontaminirana mikroorganizmima ili nekim drugim štetnim tvarima. Od bakterijskih kontaminacija na prvom mjestu je salmonela koja može uzrokovati velike štete u proizvodnji.

Štitimo domaću proizvodnju i kupujmo domaća jaja

Dobro je poznato da samo unapređenjem prodaje, odnosno kupovine domaćih proizvoda štitimo našeg malog proizvođača kojeg globalno tržište gotovo i ne zamjećuje i, zato, štitimo domaćeg čovjeka - proizvođača, proizvodnju, tradiciju i identitet. Stavimo kruh u ruke domaćem čovjeku.

Foto: pixabay.com, guillermo