Higijena na farmi ima važnu ulogu u težini tijeka bolesti afričke svinjske kuge

Treću godinu zaredom Europska agencija za sigurnost hrane EFSA nastavlja kampanju borbe protiv afričke svinjske kuge u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Albaniji, Grčkoj, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori. Cilj je podizanje svijesti svih aktera i zaustavljanje širenja ove opake bolesti svinja koja može zahvatiti životinje u svim starosnim kategorijama.

Vrlo je slična klasičnoj svinjskoj kugi i zbog toga su potrebni laboratorijski testovi za njihovo razlikovanje. Ima za posljedicu visok mortalitet. Kako bi se spriječile velike štete, neophodno je što brže i njezino pravovremeno utvrđivanje i poduzimanje mjera koje sprječavaju dalje širenje.

Prisutnost u Europi

Na području Europske unije pojavila se u 11 zemalja: Bugarskoj, Estoniji, Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Latviji, Litvi, Poljskoj, Rumunskoj, Slovačkoj i Italiji. Specifično je da je na talijanskom otoku Sardiniji prisutna od 1978. godine i nije povezana s pojavom u ostalim članicama Unije.

Prema podacima Sustava obavješćivanja o bolestima životinja Europske unije za 2021. zabilježeno je ukupno 1.826 pojave kod domaćih svinja, u odnosu na 1.199 prijavljenih slučajeva u 2020. Porast je zabilježen i kod divljih. U 2021. je prijavljeno 12.076 slučajeva, što je više u odnosu na 2020. kada je taj broj bio 10.929.

U Srbiji je tijekom 2021. registrirano 272 slučaja, a od početka 2022. prijavljeno je 90 kod divljih svinja i 48 kod domaćih. Do sada nije evidentirana pojava u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Simptomi i mjere suzbijanja

Karakteristični simptomi pojave ove bolesti su pojava plavo-ljubičaste cijanoze njuške, ušiju, repa i potkoljenica. Oboljela životinja je apatična, ima slab apetit, visoku temperaturu, iscjedak iz nosa i očiju je obilan. Uzročnik je virus, a bolest se ne prenosi na ljude i druge životinje. Izaziva velike ekonomske štete uzgajivačima.

Istraživački rad Švicarskog instituta za virusologiju i imunologiju IVI u suradnji sa Sveučilištem u Bernu utvrdio je da u slučaju infekcije s oslabljenim sojem patogena, higijensko stanje na farmi ima važnu ulogu u težini tijeka bolesti. Svinje koje su uzgajane u objektima s visokom higijenom su generalno bile zdrave, nakon infekcije imale su blažu kliničku sliku, bolest je trajala kraće i potpuno su se mogle izliječiti. Kod onih s konvencionalnih farmi sa standardnom higijenom bolest je trajala duže, a smrtnost je iznosila 50 posto.

Do sada su mjere suzbijanja i zaustavljanja širenja podrazumijevale potpunu blokadu lokacije i regije na kojoj se otkrije slučaj i eutanaziranje oboljelih životinja i životinja iz stada. Nije postojalo cjepivo koje bi dalo zaštitu od pojave infekcije.

Iz Vijetnama je stigla vijest da je otkriveno cjepivo protiv afričke svinjske kuge. No, privremeno je obustavljena njezina primjena nakon što je došlo do uginuća desetaka svinja koje su inokulirane. ASK je prvi put zabilježena u Vijetnamu 2019. i zbog toga je uništeno 20 posto populacije ovih životinja.