Gavrilović dio proizvodnje seli u BiH

Gavrilovići spašavaju prodaju na istočnom tržištu u zadnji čas. Samo nekoliko mjeseci prije ulaska Hrvatske u Europsku Uniju odlučili su, kako zbog poskupljenja ne bi izgubili tržište zemalja CEFTA-e iz koje Hrvatska mora izaći, dio svoje proizvodnje preseliti iz Petrinje u Čitluk u Bosni i Hercegovini.

U Čitluku, kamo sele proizvodnju obarenih kobasica i polutrajnih proizvoda, pokrenuli su suradnju s tvrtkom GIPI d.o.o. Ističu da premještaju proizvodnju onih proizvoda koji se na tom tržištu najbolje prodaju, poput pileće kobasice, primjerice.

To je ujedno i prvi proizvodni iskorak Gavrilovića izvan Hrvatske, u kojem, kako kažu, neće imati dodatna ulaganja u proizvodnju jer ona odlazi u već postojeći pogon tvrtke koja im je novi strateški partner.

Neće biti otkaza

- Radi se o manjem, ali novom pogonu koji zadovoljava naše potrebe kad je riječ o kapacitetima, opremljenosti i stručnosti zaposlenika, a lokacija u Čitluku dodatno olakšava distribuciju jer je tamo i centralno skladište našeg distributera - kažu u Gavriloviću, objašnjavajući da će s ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju proizvodi izvezeni iz Hrvatske u BiH poskupjeti 50 posto zbog carinskih barijera prema zemljama izvan nje, što bi ugrozilo prodaju na tom tržištu. Izračunali su da se, ako ne presele proizvodnju, radi o sigurnom gubitku potencijalnog tržišta od 27 milijuna ljudi.

Preseljenjem dijela proizvodnje Gavrilović bi mogao smanjiti i broj zaposlenih u Petrinji kako bi zadržao efikasnost poslovanja, izvijestila je kompanija lokalne medije, no na naš upit o smanjenju broja zaposlenih kažu: - Nemamo namjeru ukidati radna mjesta. Pred nama je ulazak u EU, čime će nam se otvoriti novo veliko tržište, no kako ćemo na njemu nastupiti i kakva će nam tamo biti pozicija, ovisi o hrvatskoj državi i uvjetima koje će nam za to osigurati.

Gavrilović je tek nedavno počeo izvoziti svoje salame u EU ; svoju Zimsku, primjerice, u Sloveniju izvozi od ove godine. O poslovnom uspjehu izvoza na zapad ovisi i očuvanje radnih mjesta u Petrinji.

No, poslovni izazovi mesne industrije Gavrilović trebaju rješenje ozbiljnije od preseljenja dijela proizvodnje. Prihodi Gavrilovića posljednjih godina stagniraju.

Prema posljednjem dostupnom konsolidiranom financijskom izvješću Grupe Gavrilović za 2011. godinu, to je obiteljsko poduzeće ostvarilo 1,710 milijardi kuna prihoda, a godinu prije iznosili su 1,689 milijardi kuna.

Prije i poslije Purisa

Više sreće Gavrilovići nemaju ni s dobiti - 2011. su završili sa 30,5 milijuna kuna gubitka unatoč tome što su je u prethodne tri godine ostvarivali.

Pretkrizne 2008., ujedno i godine u kojoj su se upustili u kupnju pazinskog Purisa, ostvarili su 43,3 milijuna kuna dobiti.

U međuvremenu su Puris, u kojem su imali 98-postotni vlasnički udjel, prepustili stečaju i Hypo banci kao najvećem vjerovniku te s tim proizvođačem purećeg mesa zadržali samo suradnju kroz plasman njegovih proizvoda u svom maloprodajnom lancu Diona.

U objašnjenju preseljenja proizvodnje u Čitluk u Gavriloviću više puta naglašavaju da je za njihovu buduću konkurentnost u Europi iznimno važno što će država učiniti kako bi hrvatskim proizvođačima olakšala nastup na tržištu EU.

Nejasni planovi

Istodobno, analitičari prehrambene industrije ne žele službeno ocjenjivati poslovanje Gavrilovića jer im, kažu, zbog stagnacije poslovanja i nejasne strategije razvoja nije interesantan za pozornije praćenje.

Kao glavnu slabost Mesne industrije Gavrilović navode to što Gavrilovići u Petrinji nisu razvili bazu kooperanata i farmera za uzgoj životinja i proizvodnju mesa, zbog čega su ovisni o poslovnom modelu prema kojem meso uvoze i od njega rade finalni proizvod.

Autor: Dragana Radusinović