Pretraga tekstova
Europska unija najviše izvozi govedine i živih životinja u Tursku, dok najveće povećanje uvoza bilježi Libija, čak 65 posto više ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Podaci Europske komisije pokazuju kako je količina zaklanih goveda i teladi u Europskoj uniji od veljače do travnja 2016. veća od prosjeka 2014. i 2015. godine za isto razdoblje. Tako je u ožujku ove godine zaklano oko 655 tisuća tona goveda i teladi. U travnju ove godine proizvedeno je oko 640 tisuća tona tog mesa. Najveća količina zaklane teladi i goveda zabilježena je u listopadu 2014. godine, čak 700 tisuća tona.
EU najviše izvozi u Tursku, čak 57.584 tona u 2015. godini, no 2014. godine izvezeno je 8.098 tona, a 2013. godine 5.086 tona. Ove godine u razdoblju od siječnja do svibnja u Tursku je izvezeno 23.387 tona. Najviše se govedine i stoke izvezlo 2012. godine, čak 101.475 tona.
U Bosnu i Hercegovinu je izvezeno 40.031 tona u 2015. godini, dok je od siječnja do svibnja ove godine izvezeno 12.684 tona, odnosno 4,5% manje nego u istom razdoblju prošle godine. U Švicarsku je iz EU uvezeno 26.038 tona govedine i živih životinja, a ove godine od siječnja do svibnja 10.550 tona.
Najveće povećanje uvoza iz EU zabilježeno je za Libiju, čak 65,7% više ove godine (od siječnja do svibnja) u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
EU najviše uvozi govedine i živih životinja iz Brazila, čak 136.705 tona u 2015. godini, a 61.608 tona ove godine od siječnja do svibnja. Iduće su Urugvaj i Argentina.
Iz Srbije se 2015. godine uvezlo 439 tona, a 2012. godine 641 tonu. U razdoblju od siječnja do svibnja ove godine iz Srbije se uvezlo 192 tone mesa.
Trgovinska bilanca EU je od 2012. do 2015. godine bila negativna, odnosno uvozilo se više govedine i živih životinja nego što se izvozilo. Ove godine situacija je malo bolja, pa je u prvih pet mjeseci uravnotežen odnos uvoza i izvoza.
Izvor: Europska komisija, Foto: lucianaeris/pixabay.com
Autorica
Više [+]
Magistra agroekonomike s iskustvom u poljoprivredi. Svoje znanje i savjete dijeli i s čitateljima Agrokluba.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za... Više [+]
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za nagodinu imamo na 12, kaže Marko Pipunić, lider Žito grupe.
Klimatske promjene dovode u pitanje ulaganja, mi smo uložili u navodnjavanje, a sad nemamo vodu, zbog niske razine Dunava, rekla je Martina Dalić, čelnica Podravke ukazujući na nove okolnosti.
Konferencija ‘Tko nas hrani’ u organizaciji Jutarnjeg Lista u Čepinu.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Ovo sa podravkom ti je upitno, jer je država navodno stavila u prodaju svoj dio kolača u podravci, pa ti je podravka upitna u poslovanju. Država ju Više [+] je več više puta spašavala od bankrota.