Država potiče otvaranje klaonica dok je jedina na otoku Krku pred zatvaranjem

“Lani smo imali samo 700 klanja što nije pokrilo niti režije”, priča Mirjenko Mrakovčić s otoka Krka, vlasnik istoimenog OPG-a. Navodi da su u minusu oko 120.000 kuna godišnje što će najvjerojatnije rezultirati zatvaranjem jedine klaonice na otoku. Kaže kako nema smisla da mu sirana pokriva gubitak.

“Na otoku smo godinama vapili za klaonicom, ali ne isplati se”, zaključuje i dodaje da mu je žao onih koji su dolazili. Radi se o ljudima koji žele pregledano meso te da je sve odrađeno po pravilima kako bi mirno spavali, a sada će morati voziti 50 i više kilometara do najbliže klaonice.

U registriranim objektima su konstantne inspekcije, kaže, dok se nelegalno klanje ne kontrolira. “Rekli bi stari ljudi – tuci vola koji vuče”, slikovito će Mrakovčić. Razgovarao je s vlasnicima klaonica diljem Europe od kojih je saznao da njima inspekcije ne dolaze dok god je proizvod u redu.

Bacanje ostataka u okoliš

Veliki su problem i ostaci od klanja na domaćinstvima koji nisu propisno zbrinuti već se bacaju u prirodu. Radi se o drobu, koži, vuni. Naš najveći otok je inače poznat kao prvak u državi po ekologiji, ali situacija na terenu nije bajna. Stvari bi konačno trebalo posložiti, smatra naš sugovornik.

Poljoprivredna zadruga od njih vrši otkup vune, navodi, i stvari dobro funkcioniraju. Koža koja dođe u klaonicu također se pravilno zbrinjava.

Poznato je da je Krk turistički orijentiran, na otoku ljeti broj ljudi naraste na 120.000, zimi ih ne obitava niti 20.000. Ni turistima ni domaćima nije ugodno šetati i gušiti se u neugodnim mirisima. Prva pomisao je da je ”nešto crklo”, ali brzo se otkrije da dolaze od odbačenih ostataka životinja.

Bez računa

Problem je, kaže, i što mnogi restorani janjetinu uzimaju bez računa pa stočari nemaju motivaciju koristiti klaonicu.

“Uzgajivačima nije poticajno kada restorani ne traže fakturu. Bilo bi normalno da se meso može prodati samo ako je kontrolirano od strane veterinara za što postoji potvrda, pečat.. Trebala bi biti neka dokumentacija”, smatra Mrakovčić.

Ovako se klanje obavlja na domaćinstvu, predstavi se da je za vlastite potrebe ili kao nestanak životinja, krađa. Na taj način se meso može prodati jeftinije, a ugostitelji to obilato koriste. Međutim, stvari bi trebale biti drugačije posložene i politika ne bi smjela to dozvoljavati, kaže.

Inače, općine Krk, Punat, Baška i Malinska potpomažu stočare subvencijom u visini 50 kuna za klanje koje se naplaćuje 75 kuna pa je nelogičnost time veća. Ili možda mnogi nisu upoznati s navedenim sufinanciranjem?

Država daje poticaje za male klaonice

OPG Mirjenko Mrakovičić postoji od 2003. godine. Drže ovce, kravu bušu, magarce, konje, imaju i masline, smokve..., vlastitu siranu te kušaonu otvorenu prije tri godine. Tada je počela s radom i klaonica. U sirani mogu preraditi 400 litara dnevno, a u klaonici obraditi 30 grla sitnog zuba. Za krupnu stoku nemaju dozvolu.

“Ako ja zatvorim, netko drugi će morati otvoriti jer se ostaci ne smiju nastaviti nekontrolirano odbacivati u okoliš”, govori.

Za izgradnju ili rekonstrukciju malih klaonica 20 milijuna kuna

Država trenutno daje poticaje za male klaonice, no ako se ne promijeni način razmišljanja stanovništva koje mora shvatiti da klanje mora biti vršeno po propisima, i novi objekt će se za koju godinu zatvoriti, uvjeren je.

“Onaj tko odluči otvoriti klaonicu, morat će prije toga dobro razmisliti”, zaključuje Mrakovčić.