Dok neki sjede u odborima, farme propadaju!

Hrvatska javnost je suočena s još jednom pojavom neshvatljivo pasivnog birokratskog odnosa Ministarstva poljoprivrede prema katastrofalnom smanjenju domaće proizvodnje mlijeka i rastu uvoza te namirnice u svakodnevnoj potrošnji.

Europom hara veliko povećanje proizvodnje koje je dovelo do pada cijena do te razine u kojoj su i ranije relativno rentabilna gospodarstva prisiljena rasprodavati svoja stada. Situacija je tako teška i potreba brzog djelovanja tako očita da se čak ni na europskoj razini još nije počelo uočavati ono što slijedi iza prvog šoka: teške negativne posljedice decimiranja stočnog fonda za očuvanje prirodnog okoliša, organskog zdravlja tla i ruralne infrastrukture.

Neslužbena informacija pokretač inicijative

Mnoge države poduzimaju hitne mjere da zaštite domaćeg seljaka i njegove mogućnosti proizvodnje, a sada se u pokušaje da se smiri narušeno tržište uklopila i Europska komisija. Od naših kolega iz drugih država članica s kojima neformalno surađujemo, te članaka francuskog, njemačkog i engleskog tiska, ali i sa službenih stranica EK, doznali smo da Europska komisija (već duže vrijeme) priprema delegiranu Uredbu o redukciji proizvodnje mlijeka (u odborima sjede i hrvatski predstavnici).

Rokovi na pragu (minuta do 12h)

Nakon dugih priprema, rokovi u kojima bi se sve trebalo provesti iznimno su kratki. Delegirana uredba EK će na objavu 09.09.2016. a na snagu stupa 11.09.2016. godine. Onima za koje se Uredba propisuje, a to su prije svih proizvođači mlijeka, ostat će kratak rok od desetak dana po stupanju na snagu da provedu aktivnosti na terenu. U čitavom procesu značajnu ulogu mogu imati proizvođačke organizacije, ako to država članica propiše. U Hrvatskoj postoje dvije PO, ali njih o cijeloj stvari nitko nije ni obavijestio ni konzultirao.

Administracija po svome (mjera samoj sebi)

Još je žalosnije što Ministarstvo ne samo da ne informira javnost ni neposredno zainteresirane nego što Hrvatska, kao rijetka zemlja s velikim mliječnim deficitom, propušta priliku da u europskim razmjerima aktivno nastupa s podrškom onima koji dovode u pitanje cijelu koncepciju potpuno slobodnog tržišta za proizvod čije stvaranje ima značajne sekundarne posljedice na drugim važnim područjima, a osim toga je i od strateškog značenja za svaku zemlju.

Sustav kvota koji je Komisija uvela prije 32 godine uspio je stabilizirati ponudu, ali je žrtvovan kako bi se mliječni sektor čim više uključio u mehanizme slobodnog tržišta. Vjerovalo se da će se time otvoriti i velike mogućnosti izvoza. No za to nije bilo potrebno ukidanje kvota: Tijekom posljednjih pet godina kvotnog sustava europski je mliječni izvoz npr. porastao 45% po obujmu i 95% po vrijednosti!

Osim toga, pokazalo se da je slobodno tržište mutan pojam za proizvod u čijem upravljanju državna politika ipak igra veliku ulogu i u kome velike, kapitalno jake nacije, mogu slijediti svoju vlastitu logiku. U godinama neposredno prije ukidanja kvota niz država je svjesno povećavao proizvodnju i za to uredno plaćao visoke penale.

Autor: Miroslav Kovač, Foto: alisa24