Čuvari koji se ne daju podmititi - guske su najbolji prirodni alarm svakog imanja

Nedavni događaj iz Teksasa ponovno je skrenuo pozornost na nevjerojatne sposobnosti domaće peradi dokazavši da tehnologija teško može zamijeniti prirodu. Na jednom obiteljskom imanju u okrugu Fort Bend, četveromjesečni kućni ljubimac, gusak Goosey, postao je lokalni heroj nakon što je spasio imanje i druge životinje od katastrofe.

Goosey je usred noći osjetio dim te počeo neumoljivo gakati stvarajući zaglušujuću buku koja je probudila vlasnika, a sve je zabilježila kamera.

Zahvaljujući ovom "pernatom alarmu", vlasnik je u zadnji tren stigao i ugasio požar koji je počeo gutati nastambu. Ovaj je slučaj samo još jedan u nizu dokaza da guske imaju urođeni dar za detekciju opasnosti.

Od drevnog Rima do modernih policijskih postaja

Bliska veza između čovjeka i ove peradi-čuvara seže tisućama godina u prošlost. Najpoznatiji povijesni primjer vodi nas u drevni Rim, točnije u 390. godinu prije Krista. Prema povijesnim zapisima rimska vojska bila je opkoljena na brdu Kapitol, a galski su osvajači pokušali izvesti tajni noćni napad.

Dok su psi čuvari zakazali i prespavali šuljanje neprijatelja, svete guske posvećene božici Junoni koje su živjele u hramu, osjetile su opasnost. Svojim su glasnim gakanjem i lupanjem krilima probudile stražare koji su potom uspješno odbili napad i spasili grad. Rimljani su ih nakon toga stoljećima slavili svjesni da ništa ne može nadmašiti njihovu budnost.

Ta se vojna i zaštitnička uloga gusaka nastavila koristiti diljem svijeta kroz modernu povijest. Tijekom Prvog svjetskog rata, vojske su ih koristile kao rane detektore pokreta i zvuka u blizini kampova. Čak se i danas u nekim ruralnim policijskim postajama i vojnim bazama u Kini i Brazilu umjesto pasa čuvara unutar ograđenih kompleksa namjerno drže jata gusaka.

Razlog je jednostavan - guske su izrazito teritorijalne, neustrašive i nemoguće ih je potkupiti hranom ili umiriti prijateljskim gestama. Zakorači li nepoznata osoba na njihov teritorij, one podižu takvu galamu da je proći neopaženo neizvedivo.

Supermoći pernatog alarma

Tajna njihove iznimne učinkovitosti krije se u fascinantnoj biologiji. Guske imaju vidno polje od gotovo 360 stupnjeva jer su im oči smještene sa strana glave, a vide čak tri do četiri puta dalje od ljudi. Izvrsno uočavaju pokrete u mraku i mogu vidjeti ultraljubičastu svjetlost što im omogućuje da registriraju predatore prije bilo koje druge domaće životinje.

Njihov sluh jednako je nevjerojatan - hvataju frekvencije nedostupne ljudskom uhu. Čak i kada spavaju svoja osjetila ne isključuju potpuno. One prakticiraju takozvani unihemisferni san, što znači da spavaju s jednim otvorenim okom dok im je jedna polovica mozga stalno aktivna i na oprezu.

Te se biološke prednosti unutar seoskog dvorišta pretvaraju u savršen obrambeni sustav za mješovita jata. Unutar svog jata imaju strogo podijeljene uloge i nikada sve odjednom ne spavaju ili jedu. Dok se dio jata hrani, barem jedna guska-stražar stoji visoko podignute glave i promatra okolicu, a smjene se stalno izmjenjuju.

Zanimljivo je da koriste različite vrste glasovnih šifri za komunikaciju - razlikuje se krik koji označava zračnu opasnost (poput jastreba) od onoga koji javlja opasnost na tlu (poput lisice). Kada kokoši i patke čuju alarm, instinktivno bježe u zaklon, dok guske hrabro ostaju na prvoj liniji obrane teritorija. Šireći krila i sikćući, fizički će jurnuti prema manjim predatorima poput lasica, štakora ili tvorova.

Neobične tajne i vjernost za cijeli život

Osim što su izvrsni čuvari, društveno su iznimno kompleksna i zanimljiva bića. Uglavnom su monogamne i biraju partnera za cijeli život, a s kojim mogu doživjeti i više od dvadeset godina. Ako jedan partner ugine, preživjela jedinka prolazi kroz pravo razdoblje tuge i izolacije.

Njihova anatomska posebnost su i keratinizirane strukture nalik zubima koje se nalaze na njihovom kljunu i jeziku što im pomaže u čupanju žilave trave, ali i čini njihov obrambeni ugriz vrlo bolnim.

Fascinantne su i u divljini gdje u poznatoj V formaciji lete oko sedamdeset posto dulje nego što bi mogle same jer se vođe stalno izmjenjuju s ciljem uštede energije cijelog jata. A ako se izlegne u blizini čovjeka, ona će ga zbog fenomena otiskivanja doživotno smatrati svojim roditeljem i u stopu ga pratiti.

Za poljoprivrednike koji razmišljaju o uvođenju ovih pernatih čuvara u svoja dvorišta, izbor pasmine može igrati veliku ulogu. Za apsolutnog šampiona u čuvanju slovi kineska guska jer reagira na najmanji šum i gače znatno dulje od ostalih. Afrička guska donosi dubok i zastrašujući glas koji na prvu tjera uljeze, dok masivna tuluška guska predstavlja snažna fizičku prepreku za manje predatore.

Naposljetku, rimska tufted guska s prepoznatljivim čuperkom na glavi odlikuje se iznimno brzim podizanjem uzbune, a možda u sebi čak nosi gene poznatih povijesnih čuvara koji su spasili Rim.

Uvođenje guske u jato kokoši

Uvođenje gusaka u već formirano jato kokoši zahtijeva strpljenje i planiranje kako bi se izbjegli sukobi i osigurala dugoročna harmonija. Najbolji i najsigurniji način nabava je mladih gusaka, odnosno pulića, i njihovo podizanje zajedno s mladim pilićima.

Ako se tako odgajaju od prvih dana života, kokoši će prihvatiti kao svoju izvornu obitelj i prirodno prema njima razviti snažan zaštitnički instinkt. Uvode li se na imanje već odrasle životinje, proces mora biti postupan. Prvi korak je vizualno upoznavanje bez izravnog kontakta.

Odrasle jedinke smještaju se u ograđeni prostor ili boks tik uz kokošinjac na tjedan do dva dana. Na taj način ptice mogu stalno promatrati jedne druge, naviknuti se na prisutnost i zvukove, ali bez rizika od kljucanja i ozljeda. Tijekom ove faze ključno je osigurati odvojena hranilišta i pojilice jer su ove ptice mnogo veće i mogle bi u početku tjerati kokoši od hrane.

Simbol mudrosti i veliko zlopamtilo iliti kako su guske spasile Rim?

Nakon faze privikavanja slijedi prvi kontrolirani susret na neutralnom i prostranom terenu, idealno na velikoj otvorenoj livadi gdje kokoši imaju dovoljno mjesta za uzmak ako dođe do pokazivanja dominacije. Prvih nekoliko dana zajedničkog puštanja zahtijeva stalni nadzor vlasnika i praćenje reakcija.

Kada se ptice tijekom dana potpuno ignoriraju, to je znak da je integracija uspjela. Ipak, preporučuje se da imaju odvojene nastambe za spavanje. Guske vole vlagu i vodu te stvaraju mnogo nereda oko svojih posuda, što kokošima ne odgovara jer one zahtijevaju potpuno suha i čista skloništa.

Prirodni sklad i tradicija

Imati guske u dvorištu više je od običnog uzgoja peradi zbog mesa ili jaja. Riječ je o inteligentnim i pouzdanim alarmnim sustavima koji ne trebaju ni baterije ni struju. Uz bogatu ispašu i nešto zrnja, mogu pružiti dodatnu sigurnost i budnost na imanju.

Ako ih se odmalena pravilno uvede u suživot s kokošima, mogu postati njihovi zaštitnici te upozoravati na pojavu jastrebova i manjih grabežljivaca. Iako same ne mogu zaustaviti krupne predatore, svojom neustrašivošću i glasnim oglašavanjem na vrijeme će uzbuniti cijelo imanje.

Uz prirodnu budnost i izražen zaštitnički instinkt, mogu biti vrijedan saveznik poljoprivrednicima koji žele dodatno zaštititi svoje životinje.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor