• Svinjogojstvo
  • 11.07.2011.

Crna svinja opet na cijeni

Ekološki uzgoj svinja

  • 12.668
  • 631
  • 0

Prije 50-ak godina stanovnica mnogih seoskih dvorišta i salaša - crna slavonska svinja počela je nestajati pred najezdom uvezenih “bijelih” pasmina iz Njemačke, Velike Britanije i Švedske. Pašni uzgoj i žirovanje zamijenile su farme, ciklus tova sveo se na jednu četvrtinu, što je označilo i početak intenzivne proizvodnje u svinjogojstvu.

Međutim, posljednjih desetak godina, zahvaljujući novim trendovima proizvodnje ekološke i zdrave hrane, koja prije svega podrazumijeva kvalitetu, crna slavonska svinja kao kasno zrela pasmina ponovo se vraća, i to u nekadašnjem ekstenzivnom načinu uzgoja. Jedno od većih stada pronašli smo u Krčeniku kod Franje Majstorovića koji je, nakon gotovo četrdesetogodišnje karijere inženjera u njemačkom Siemensu, pokrenuo obiteljski posao u svinjogojstvu.
- Kupio sam matično stado od 45 krmača i pet nerasta, 19 hektara šikare uz šumu i počeli smo s mukotrpnim poslom krčenja, podizanja ograda, pregona i drvenih objekata za prašenje. Svinje su cijelo vrijeme na otvorenom, zdrave su, i ove godine očekujemo klanje i preradu trećine od ukupno 150 komada prasadi, koje ćemo uglavnom pretvoriti u kulene i kobasice, a dio će ići i na sušenje - priča Franjo Majstorović, koji je do sada u otvoreni ekološki uzgoj crne slavonske svinje uložio gotovo dva milijuna kuna.
- Velika prednost tih svinja uz otpornost je izvanredna kvaliteta mesa, tako da očekujemo da ćemo ulaskom u Europsku uniju upravo cijenom vrhunskih suhomesnatih proizvoda opravdati dosadašnja ulaganja - rekla je Franjina kćerka Marija Macanić, direktorica tvrtke Helix, koja se sa suprugom uhvatila teškog i mukotrpnog svinjarstva.

Uz ishranu pšenicom, kukuruzom, triticalom i zobi, svinje traže hranu i same, a kaljužanjem i kupanjem u posebno iskopanim rupama hlade se i oslobađaju kožnih nametnika. Od jeseni Majstorovićevi će na svom posjedu početi skupljati i žir kojim će također hraniti svoje stado. Planira povećati broj na 500 svinja i od Općine Podravska Moslavina kupiti još 30-ak hektara za ekološku proizvodnju hrane.

Općina će preko IPARD programa pomoći i izgraditi put do Franjinog salaša.
- Iako je ponekad vrlo teško, nije mi žao što sam od stručnjaka za elektroniku postao svinjar, budući da druženje sa životinjama i boravak u prirodi godi i duši i tijelu - kaže u šali Franjo, koji sve teške poslove radi i nakon komplicirane operacije i s trima srčanim premosnicama.

Osnovana udruga uzgajivača pfeiferice

Crna slavonska svinja (pfeiferica) nastala je na imanju vlastelina Pfeifera u Orlovnjaku pokraj Osijeka križanjem lasaste mangulice i berkšira koje su se poboljšavale nerastima pasmine poland chine. Spada u srednje velike pasmine. Krmače crne slavonske svinje prase u prosjeku šest do osam prasadi koja su po odbijanju teška približno deset kilograma. Meso ima veliki postotak mišićne masti (6-8 posto). Za kulene i kobasice kolje se s 18 do 24 mjeseca starosti u težini od 130 do 230 kg. Zbog očuvanja pasmine, osnovana je Udruga uzgajivača crne slavonske svinje.

Autor: Ivan KOROV


Povezana stočna vrsta

Svinjogojstvo

Svinjogojstvo

Svinjogojstvo predstavlja granu stočarstva kojoj je cilj proizvodnja i snabdijevanje tržišta svinjskim mesom i prerađevinama. Posebna se pozornost posvećuje kvaliteti mesa, a... Pročitaj više »

Tagovi

Stočarstvo Svinjogojstvo Ekološki uzgoj

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi