Budući da smo članica EU, i za nas vrijede propisi o Biosigurnosnim mjerama u svinjogojstvu. Za biosigurnost prvenstveno je odgovoran - uzgajivač, zajedno sa strukom
U organizaciji Ministarstva poljoprivrede i TAIEX-a, a na inicijativu Udruge uzgajivača crne slavonske svinje Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema „Fajferica“ u Zagrebu je 14.10.2013. godine održana jednodnevna radionica o primjeni biosigurnosnih mjera u svinjogojskoj proizvodnji. Radionicu je vodio dr. sc. Vladimir Margeta. Gosti predavači bili su uvaženi stručnjaci iz domene veterine, Marco Sensi i Pasqale Simonetti iz Italije, Gottfrid Schoder iz Austrije, Magdalena Jacobson iz Švedske i Balazs Toth iz Velike Britanije. Edukaciji su prisustvovali uzgajivači autohtonih pasmina, veterinari i agronomi iz MP, HPA i PSS.
U provođenju biosigurnosnih mjera veoma je važno proizvesti zdravstveno ispravnu i kvalitetnu hranu, a za što su prvenstveno odgovorni proizvođači koji moraju voditi evidenciju o hrani od polja do stola, uvažavajući analizu rizika i dobrobiti životinja unutar zajednice. Pridržavajući se zakona o dobrobiti životinja proizvod mora biti siguran, a on započinje na našim farmama. Konstatacija je da bolji životni uvjeti daju bolji prihod, dok patogeni, bakterije, virusi i paraziti utječu na negativni prihod poljoprivrednika. Uz sve to treba voditi brigu da nam na farmu ne stignu respiratorni problemi te klasična svinjska kuga, afrička svinjska kuga, koja može doći zrakom, pticama, glodavcima, muhama, komarcima, a može se prenijeti i dolaskom samih radnika i veterinara. Treba voditi brigu i o stelji, opremi, vodi i hrani.
Rizici ovise o lokaciji farme, blizini prometnica i drugih farmi, klimi, nekontroliranom kretanju posjetitelja, hrani. Korištenje napoja u hranidbi svinja je zabranjeno. Prevencija je bolja od liječenja. Biološka sigurnost ovisi o gustoći svinja u okolišu te kvaliteti samih objekata na farmi. Što je farma izoliranija, to je sigurnija. Važno je imati kvalitetno ograđenu farmu. Prevencija zaraza svinjskom kugom ide unutar 300 metara. Važna je kontrola nad pticama i glodavcima, upravljanje zakržljalim svinjama i izdvajanje u obore za liječenje. Mora se poštivati propisano zbrinjavanje lešina i dezinfekcija kamiona koji prevoze lešine. Za uzgoj i držanje svinja na otvorenom važna mjera je rotacija unutar objekata (vezano uz patogene viruse), „sve unutra, sve van“, sa obavezom 5 dana odmora objekta. Obaveza je bilježiti sve podatke na farmi tjedno, a i provoditi HACCAP mjere.
U Austriji je 2011.g. bilo 2,87 milijuna svinja sa godišnjem smanjenjem od 3%, 260.000 krmača, 5.800 nerastova na 28.000 gospodarstava. Farme u prosjeku imaju 40-60 svinja, 200-400 tovljenika, 50% u zatvorenom sustavu i 7% organski uzgoj. Zdravstveni sustav organiziran je na modernom sustavu upravljanja bolestima sa elektroničkim umrežavanjem. Vlasnik ima veliku odgovornost u zaštiti svinja na gospodarstvu. Kako u Austriji postoje 9 lokalnih komora, na farmi se od 1-4 puta godišnje vrši kontrolni pregleda od strane veterinara. Farmer plaća po posjetu inspekciju (npr. za 17 svinja na farmi 3 puta godišnje 260 Eura).
Edukacija je obavezna za sve uzgajivače 4 sata u 4 godine, a za veterinare 30 sati. Promoviraju se dijagnostičke mjera i certifikacija farmi slobodnih od bolesti. Vlasnici su odgovorni za provedbu mjera vezano uz progresivni atrofički rinitis, ekto i endo parazite, PRS-a, vrbanac i dr. Važno je provoditi unutarnje biosigurnosne mjere i držati se optimalnih uvjeta klime. Objekti trebaju biti čisti, dezinficirani, a najbolja dezinfekcija sprovodi se kada ide sve unutra - sve van. Poštuje se izdvajanje bolesnih životinja, kontrola glodavaca i muha. Nastoji se rano otkriti bolesne životine. Primjenjuje se karantena 5-6 tjedana. Prevencija je bolja i jeftinija od liječenja.
Vladimir Margeta osvrnuo se na status držanja svinja na otvorenom uz primjenu biosigurnonih mjera. Iskustva u RH baziraju se na vrlo dugoj tradiciji držanja svinja na otvorenom (Turopoljska i Fajferica) uz dobru otpornost na bolesti. 1995 u RH je bilo 400.000 svinja, a 2013. godine ima ih ispod 100.000. Vrlo vruća ljeta i ekstremno hladne zime, daju nam mogućnost odabira uzgoja, koji idu u oba smjera (zatvorenim i otvorenim sustavima).
Magdalena Jacobson iz Švedske, veterinarka i predavač na veterinarskom sveučilištu dala je kratki osvrt na svinjogojsku proizvodnju. Proizvode ukupno 2,8 mil. svinja godišnje. Imaju udruženje KRAV koje se bavi ekološkim uzgojem. Prvo su krenuli sa povrćem, a zatim sa ekološkim uzgojem svinja na 24 gospodarstva sa ukupno 31.260 tovljenika. U integriranoj proizvodnji obaveza je 4-mjesečnog držanja svinja na otvorenom sa pristupom ispustima. Svake 4 godine vrši se rotacija na pašnjacima. Uzgoj se vrši u oborima od betona na otvorenom, odjeljci su odvojeni strujom, 50% hrane treba proizvesti na farmi (soja se kupuje). Slijedivost se bilježi prvenstveno koliko se hrane potroši. Imaju automatske hranilice na otvorenom, u prasilištu borave 14 dana, zatim idu u zajedničke boksove sa suhom steljom sa dovoljno dnevnog svjetla i gdje se drže do 7 tjedana sa krmačama na sisi, zatim krmače odvajaju, a prasad ostaje u istom ambijentu. Karantena 3 tjedna. Poželjna je kupovina sa certificiranih farmi. Remontira se 20% krmača godišnje, ako se počinje sa novim stadom, onda je remont do 40%. Primjenjuje se lokalna anestezija prilikom kastracije. Odsijecanje zubi i nošenje brnjica nije dopušteno. U hranu treba dodavati selen jer ga u prirodi nema. Nije dopuštena profilaksa.
Gottfrid Schoder iz Austrije dodao je da se manje od 0,5% svinja drži na otvorenom na 100-200 farmi i to za osobne potrebe. Ispusti moraju biti betonirani i zaštićeni od sunca i kiše. Smjernice držanja svinja po 1 ha/6 krmača/14 tovljenika/74 praseta, dvostruke ograde uz ogradu pod naponom, sa suhom steljom, poželjno kaljužanje, dovoljno vode na suhim pašnjacima, a kada se objekt očisti, 5 dana mora biti prazan.
Pasqule Simonetti iz Italije veterinar je i radi u Ministarstvu zdravlja. Naglasio je da farmeri i veterinari rade u istom smjeru. Ključ uspjeha je rana detekcija i spremnost na brzi odgovor, koji se odnosi na Direktiva 2008/71 EC, a procesi ispitivanja idu u nacionalnu bazu podataka. Nadzor - oko koje pažljivo gleda, pasivno promatranje vlasnika krda, koji moraju dojavljivati promjene veterinarima, a aktivan program provode svi ljudi veterinarske struke i u službi veterine.
Ankica Labrović iz Ministarstva poljoprivrede RH odjela za veterinarstvo osvrnula se na važnost
Pasquale Simonetti kao odgovor na držanje svinja na otvorenom kaže da svinje u slobodnom uzgoju mogu utjecati na primarnu zarazu. Stoga zarazu održavamo u kućnim uzgojima na malim gospodarstvima. Provodi se Nacionalni plan za hitna stanja gdje je sustav naknada uzgajateljima brz i pošten. Treba surađivati sa susjednim zemljama i ne uništiti proizvodnju. Važnost je i da zapovjedne linije budu kratke. Balash Toth iz Velike Britanije započinje svoje predavanje sa tezom "Uzgoj je profesija nade".
Najveći proizvođači svinja na otvorenom nalaze se u Velikoj Britaniji, sa 40% vrhunskog proizvoda dobre kvalitete. Stručnjak treba ovladati osnovama i biti objektivan. Za sve nam treba povjerenje i pomoć svinjogojske organizacije. Treba voditi i čuvati evidenciju. Zbog toga je važan partnerski odnos, koji nam služi kod procjena rizika na bolesti. Organizacija ADAS bavi se istraživanjem na usjevima, bilju i stoci, dok Vlada radi na međunarodnim rizicima. Veterinari provode savjete i o biosigurnosti. Jedinstveni zakon o životinjama vezan je uz dobrobit životinja, javno zdravstvo i vladu. AHVLA je regionalna organizacija prioriteta. VENDU je poveznica između vlade i svinjogojske industrije, a Defra je vijeće za zdravlje životinja i dobrobiti životinja. Važno je napomenuti da treba spriječiti ubijanja svinja, odnosno zadržavanje svinja ako su sigurnosne mjere zadovoljavajuće.
Budući da smo članica EU, i za nas važe slijedeći propisi o Biosigurnosnim mjerama u svinjogojstvu. Za biosigurnost odgovoran je uzgajivač. Uzgajivači trebaju voditi Registar svinja na gospodarstvu, i to kronološki. Moraju čuvati svu evidenciju najmanje 3 godine od napuštanja i posljednje svinje sa gospodarstva, bilježiti liječenja životinja, svako sumnjivo stanje trebaju dojaviti veterinaru. Uvođenjem novih životinja u stada omogućiti karantenu u zasebnom (odvojenom) objektu. Ne dozvoliti pristup stranim ljudima na farmu. Voditi brigu o dezinfekciji kako ljudi tako opreme i vozila. Hrana treba biti primjereno uskladištena i nabavljena iz sigurnih i kontroliranih uvjeta proizvodnje. Osigurati redovitu dezinfekciju i deratizaciju na gospodarstvu. Održavati ograde i objekte u dobrom stanju primjereno svinjogojskoj proizvodnji. I na kraju, svaka zemlja može urediti kako će kontrolirati biosigurnosne mjere. Na nama je da, kao organizirani uzgajivači zajedno sa strukom, veterinarima i Vladom odredimo što su nam ciljevi i prioriteti.
Povezana stočna vrsta
Svinjogojstvo predstavlja granu stočarstva kojoj je cilj proizvodnja i snabdijevanje tržišta svinjskim mesom i prerađevinama. Posebna se pozornost posvećuje kvaliteti mesa, a pod... Više [+]
Tagovi
Partner
Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba
Zagreb,
Hrvatska
tel: (0)1 4882 700,
e-mail: savjetodavna@savjetodavna.hr
web: http://www.savjetodavna.hr