Svjesni smo da je afrička svinjska kuga najveća opasnost za proizvodnju, ali postoje i drugi načini zaštite od zatvaranja životinja, navodi voditelj uzgojnog programa Udruge uzgajivača svinja pasmine mangulica, izv.prof.dr.sc. Vladimir Margeta.
Nakon što je Ministarstvo poljoprivrede donijelo Naredbu o mjerama kontrole za suzbijanje afričke svinjske kuge u Hrvatskoj, apelom im se obratila Udruga uzgajivača svinja pasmine mangulica.
Kako napominje voditelj uzgojnog programa ove Udruge, izv.prof.dr.sc. Vladimir Margeta, ujedno osoba koja je većinu svog profesionalnog djelovanja posvetila očuvanju, zaštiti i unaprijeđenju uzgoja autohtonih i tradicionalnih pasmina ovih životinja u RH, svjesni su činjenice da je ASK najveća opasnost za svinjogojsku proizvodnju u Europskoj uniji, a posebice za hrvatsku.
"U većini do sada poznatih slučajeva zaraze diljem Europe ključan je bio ljudski faktor, stoga smatramo da se i u novonastaloj situaciju treba voditi tim činjenicama te, prilikom donošenja nužnih mjera za sprječavanje širenje ove bolesti, ne dozvoliti da se sva odgovornost i posljedice prebace na svinje i da one u cijeloj ovoj priči nastradaju", navodi u apelu pojašnjavajući da autohtone i tradicionalne pasmine (crna slavonska, turopoljska, banijska šara i mangulica) nemaju samo povijesni, tradicijski i kulturološki značaj za našu zemlju nego u značajnoj mjeri mogu odrediti i budućnost uzgoja ovih životinja općenito.
One su, kaže, svojevrsne "banke dobrih gena“, neophodnih za očuvanje bioraznolikosti svinja. U svijetu ima, od ukupne populacije ovih životinja, samo 5% autohtonih i tradicionalnih pasmina, ali one čine 95% resursa za očuvanje bioraznolikosti u svinjogojstvu i bez njihovog očuvanja ne možemo govoriti o budućnosti razvoja i unaprijeđenja globalnog i nacionalnog uzgoja.
Također, odlikuju se specifičnostima koje uvjetuju njihov način držanja i uzgoja, a to je držanje i uzgoj na otvorenome. "Ove pasmine ne mogu opstati u zatvorenim prostorima", upozorava Margeta.
Navodi i da su svjesni da su one koje se drže na otvorenome izložene većem riziku zaraze virusom ASK, kao i činjenice da postoje mnogi neodgovorni uzgajivači koji ih drže na otvorenome ne uvažavajući propise i ne primjenjujući neophodne biosigurnosne mjere. Međutim, svaki koji se ozbiljno bavi ovom proizvodnjom i od nje osigurava svoju egzistenciju učinio je sve da propisno ogradi površine na kojima ih drži i provodi propisane biosigurnosne mjere.
"Stoga Vas molimo i apeliramo na Vas da prilikom donošenja neophodnih mjere radi spriječavanja širenja ASK u Hrvatskoj ne zabranjujete držanje svinja na otvorenome i uvodite obvezu zatvaranja koje su do sada držane na otvorenome", stoji u dopisu Ministarstvu.
U prilog ovoj zamolbi i apelu navode primjer dobre prakse iz Mađarske. Ondje se, unatoč pojavi ASK prije nekoliko godina, svinje pasmine mangulice, populacija od nekoliko desetaka tisuća, koja značajno nadmašuje populaciju svih autohtonih i tradicionalnih pasmina ovih životinja Hrvatskoj i dalje drže na otvorenome, ali uz strogu provedbu biosigurnosnih mjera.
Stoga se i u Udruzi zalažu za sličan ili identičan način borbe protiv širenja bolesti te podržavaju donošenje strogih mjera koje će osigurati sigurnost svinja koje se drže na otvorenome, a to su mjere propisanog ograđivanja takvih površina, dezinfekcije i strogog ograničavanja kretanja ljudi i/ili drugih vrsta životinja u blizini, ali bez obveze zatvaranja i onemogućavanja njihovog kretanja.
"Naglašavam da su uzgajivači autohtonih i tradicionalnih pasmina najzainteresiraniji da se neophodne mjere zaštite protiv širenja ASK provode u punoj mjeri i da se vrši rigorozna kontrola provedbe istih, jer je to, prije svega, u njihovom interesu", zaključuje prof. Margeta u apelu.
Naredbu o mjerama kontrole za suzbijanje afričke svinjske kuge u Hrvatskoj pročitajte u dokumentu ispod teksta
Dokumenti
Tagovi
Autorica