Ako se ne poduzmu hitne mjere koje će zaustaviti pad proizvodnje, mljekari bi mogli biti gurnuti u propast. Zbog toga je osječko-baranjski župan Vladimir Šišljagić uputio pismo na nekoliko različitih državnih adresa.
Drastično smanjenje cijene mlijeka na području svih pet slavonskih županija, u Osijeku je za radnim stolom okupilo proizvođače i obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Ako se ne poduzmu hitne mjere koje će zaustaviti pad proizvodnje, mljekari bi mogli, poručeno je sa sastanka, biti gurnuti u propast.
Zbog toga je osječko-baranjski župan Vladimir Šišljagić uputio pismo na nekoliko različitih državnih adresa, od predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i Tihomira Oreškovića do resornog ministra Davora Romića i Branka Hrga, predsjednika Odbora za poljoprivredu u Hrvatskom saboru. U njemu traži žurnu i prioritetnu isplatu izravnih potpora proizvođačima mlijeka odmah po prihvaćanju državnog proračuna.
Istovremeno se traži i žurna isplata pomoći mliječnom sektoru odobrena iz EU, kao i Odluka hrvatske Vlade o prepuštanju PDV-a u cijeni mlijeka mljekarima te jasna i transparentna provedba ugovornih odnosa na hrvatskom tržištu mlijeka na način utvrđen Uredbom EU 1308/2013.
U navedenom pismu kojega potpisuje osječko-baranjski župan Šišljagić navodi se kako svih pet slavonskih županija vlastitu proizvodnju temelji na poljoprivredi, sektoru mlijeka i mesa pa se svi poremećaji u toj proizvodnji odražavaju kroz negativne ekonomske pokazatelje, indeks razvijenosti pojedinih područja, ali na sam nestanak poljoprivrednih proizvođača.
Samo u posljednjih mjesec dana, iznijeli su na tom sastanku predstavnici udruga, na ovom području nestalo je oko 70 proizvođača, a oko 3.500 krava iz proizvodnje mlijeka odvedeno je u klaonice.
Zbog važnosti problema jako osjetljivom sektoru poljoprivredne proizvodnje, Šišljagić moli da se žurno poduzmu predložene mjere kako bi se ublažio drastičan pad cijene mlijeka i pokušalo barem donekle ublažiti negativno poslovanje svih proizvođača mlijeka.
Foto: Pixabay
Tagovi
Autorica
Prodaje se najveća svinjogojska farma u Virovitičko-podravskoj županiji
Ugašena farma se ne vraća novim natječajem: HPK traži promjene sustava, moguć i prosvjed
Nova pravila EU za uzgoj svinja i peradi: Manje administracije i čišći zrak
Imali su 600 ovaca, danas ih muzu 150: "Da smo ostali na mlijeku, propali bismo"
Ugašena farma se ne vraća novim natječajem: HPK traži promjene sustava, moguć i prosvjed
Prodaje se najveća svinjogojska farma u Virovitičko-podravskoj županiji
Nova pravila EU za uzgoj svinja i peradi: Manje administracije i čišći zrak
Raste broj grla i uzgajivača autohtone istarske koze. Sve je više mladih kozara
Prodaje se najveća svinjogojska farma u Virovitičko-podravskoj županiji
Farma Mala Branjevina: Vlastita hrana i genetika koja daje do 38 litara mlijeka po kravi dnevno
Nova pravila EU za uzgoj svinja i peradi: Manje administracije i čišći zrak
Ugašena farma se ne vraća novim natječajem: HPK traži promjene sustava, moguć i prosvjed
marin1966
prije 10 godina
dali doista mislite da je problem tih 3500 krava pa onda ste u krivu problem je to več 20godina samo nitko nije reagirao problemi su nastali kada su počela gašenja gospodarstava do 5 krava pa 5 godina kasnije sa 15 krava danas se gase farme sa 50 i više krava i to je strategija hrvatske politike prema selu ostače 10velikih farmi koje su ido sada obilato pomagane od strane hrvatske države ali bilo bi pošteno da su nam rekli nije to posao za vas a ne uvijeno u celofan pričano samo treba ići napred bit će bolje i stvorili su promašenu generaciju koja nije imala sreče da je ošla u mirovinu sa 30 do 35 godina i polako ubijala dane u kafičima i kladionicama i čekala prvi u mjesecu. jedina dobra stvar tih gospodarstava koja su se bavila mlijekom je ta što je večina odgojila i naučila djecu raditi i poštivati kruh koji su teškom mukom zaradili i neče se morati bojati da neče nači posao jer se takvi ljudi svagdje traže i cijene i velikim slovima poštivaju