Riža

Sinonim: - | Engleski naziv: Rice | Latinski naziv: Oryza sativa L.

Riža

Riža se, kao pšenica i raž, prvenstveno upotrebljava za prehranu ljudi jer je lako probavljiva, blago djeluje na probavni trakt i ne izaziva poteškoće u probavi. Rižu u trgovinama možemo dobiti kao integralnu tamnu ili rafiniranu bijelu. Iako smeđa sadrži više vlakana, vitamina E, fosfora i kalcija, i bijela je riža dobar izvor vitamina B, željeza, fosfora i magnezija. Zrno sadrži oko 60 – 70 % ugljikohidrata, oko 6 – 8 % bjelančevina, oko 2 % masti, oko 10 % celuloze i oko 6 % mineralnih tvari.

Riža se može uspješno uzgajati i do 1 500 m nadmorske visine, pod uvjetom da ima dovoljno vode za navodnjavanje. Od njezinog zrna proizvodi se škrob, puder, alkohol, ulje, margarin, vitamini, različiti kemijski i farmaceutski proizvodi. Slama riže koristi se kao stelja, ali ima veliku vrijednost i u proizvodnji finog papira, za proizvodnju šešira, torbica, obuće i namještaja.

Morfološke i biološke osobine riže

Korijen je žiličast i prilagođen životu u vodi. Sekundarni korijenov sustav razvija se iz čvora busanja. Većina korijenja razvija se u plićem dijelu tla oko 15 cm dubine. Stabljika je građena od nodija i inetrnodija, u donjem je dijelu šuplja i može narasti u visinu od 50 – 150 cm. List se sastoji od rukavca koji raste znatno dulje nego kod drugih žitarica i plojke. Cvjetovi su oblikovani u metlicu. Plod je zrno. Ljuska riže je teško probavljiva. Masa 1 000 zrna iznosi oko 30 g, a hektolitarska težina se kreće oko 50 kg. Dužina vegetacije kreće se od 3 do 5 mjeseci.

Agroekološki uvjeti potrebni za uzgoj riže

Temperatura

Riža može uspijevati u područjima gdje tijekom vegetacije srednja dnevna temperatura ne pada ispod 20 °C. Počinje klijati kada se temperatura podigne iznad 10 °C, klije na 30 °C, a ne podnosi temperature ispod 0 °C. Povoljne temperature za rast i razvoj kreću se u granicama od 25 – 35 °C.

Svjetlo

Riža je biljka kratkoga dana i najbolje uspijeva u uvjetima s 12 sati dnevnog osvjetljenja. Najbolje uspijeva u uvjetima s većim brojem sunčanih dana.

Voda

Može uspijevati samo uz navodnjavanje jer od nicanja do pred žetvu mora biti osigurana određena razina vode. Brdska riža (Oryza montana) uspijeva bez navodnjavanja u krajevima s preko 1 000 mm oborina tijekom godine. Voda mora biti čista, ne hladnija od 12 °C i s ne više od 1,8 % koncentracije soli. Najbolja je voda iz rijeka, ali se koristi i voda iz jezera i bunara. Potrebna količina vode kreće se oko 20 000 – 30 000 m3/ha.

Tlo

Može uspijevati na različitim vrstama tala, ali će dobre prirode dati na dobrim plodnim tlima, povoljnih fiziklanih i kemijskih svojstava. Za rižu su dobra aluvijalna i deluvijalna tla. Tla se najčešće nalaze u blizini rijeka, što omogućava bolje i jeftinije navodnjavanje. Tlo za rižu ne smije biti jače propusno za vodu i mora biti dovoljno ravno, bez nagiba.

Agrotehnika za proizvodnju riže

Plodored

Riža se može uzgajati u monokulturi ali i u plodoredu. S rižom bi se trebale izmjenjivati pretkulture koje mogu uspijevati iza riže i popravljati plodnost tla. Dobre pretkulture su lucerna, djetelinsko-travne smjese, livadna tla, okopavine, neke povrtne kulture i zrnate mahunarke.

Obrada tla

Ako riži prethode rane pretkulture, tada se, odmah nakon skidanja tih pretkultura pliće ore (na 20 cm dubine). U ljetnom periodu vrši se ljetno oranje, na oko 20 cm dubine i u početku jeseni duboko jesenje oranje (na 30 – 35 cm dubine). Iza kasnijih pretkultura moguće je provesti pliće oranje i duboko jesenje oranje, a iza kasnih pretkultura duboko jesenje oranje. U proljeće treba izvršiti pripremu tla za sjetvu tanjuranjem i sjetvospremačem ili, ako je tlo u dobrom stanju, samo sjetvospremačem.

Gnojidba

U gnojidbi riže najviše se koriste mineralna gnojiva, prvenstveno kompleksna gnojiva s povoljnim odnosom dušika, fosfora i kalija. Za ostvarenje visokih priroda (preko 5 000 kg/ha) treba gnojidbom dati oko 130 kg/ha dušika, 100 – 120 kg/ha fosfora i oko 100 kg/ha kalija. Zbog specifičnih uvjeta (navodnjavanje) u kojima se uzgaja riža, svu količinu fosfornih i kalijevih gnojiva te polovicu dušičnih gnojiva, treba dati pred pripremu tla za sjetvu, a ostatak dušičnih gnojiva daje se u prihrani.

Njega usjeva

Navodnjavanje je najvažnija i najskuplja mjera njege. Kod sjete u vodu razina vode iznosi 3 – 5 cm. U vrijeme busanja dovoljan je isti sloj vode. U vlaanju, sloj vode povećava se na oko 15 cm, a u metličanju oko 15 – 20 cm. Prihranjivanje se može obaviti u fazi busanja, pa se u to vrijeme voda ispusti na nekoliko dana, a nakon toga ponovno pušta. U punoj zriobi, 7 – 10 dana prije žetve, tlo se suši i time se omogućava žetva.

Sjetva riže

Preporučuje se prije sjetve sjeme izložiti suncu i provjetriti ga. Vrijeme sjetve ovisi o tome u kojem se području uzgaja. Riža se može sijati ručno u vodu, ili sijačicom u normalno priređeno tlo i proizvodnjom presadnica i njihovim presađivanjem.

Za ručnu sjetvu u vodu, sjeme riže treba prvo močiti najmanje šest sati, kako bi sjeme upilo vodu i odmah potonulo. Prije sjetve voda se zamuti, pa se tek onda sije. Razina vode iznosi 3 – 5 cm. Za ručnu sjetvu treba oko 180 kg/ha sjemena.

Sjetva sijačicom može se izvesti 15 dana ranije nego ručna sjetva. Razmak između redova iznosi oko 15 cm, a  gustoća sklopa oko 600 klijavih zrna na 1 m2. Dubina sjetve iznosi 1 do 2 cm, a potrebno je oko 160 kg/ha sjemena.

Za presađivanje je potrebno proizvesti presadnice. Za 500 m2 klijališta potrebno je oko 40 kg sjemena, što je dovoljno za proizvodnju presadnica za 1 ha. Na stalno mjesto presadnice se presađuju kada izrastu iznad visine od 12 cm. Sade se u redove na međuredni razmak oko 20 cm, a razmak u redu oko 10 cm, zajedno po 3 – 4 biljčice.

Žetva riže

Riža se žanje u punoj zriobi. Raniji sortiment dozrijeva u početku rujna, a kasniji u drugoj polovici rujna. Kada se tlo dovoljno prosuši, nakon ispuštanja vode, obavlja se žetva ručno ili kombajnima. Ako zrno ima više od 14 % vode, treba ga sušiti. Riža može dati vrlo visoke prirode, čak više od 10 000 kg/ha.

Izvor:

  • Prof. dr. sc. M. Gagro; Ratarstvo obiteljskog gospodarstva – Žitarice i zrnate mahunarke; Zagreb, 1997.

Riža - Sorte

ukupno: 2, aktivno: 0, neaktivno: 2

MARATELLI

SAN DOMENICO

Za pregled svih sredstava zaštite bilja za biljnu vrstu Riža.

Riža @ KLUB

Ovu super hranu treba da jedete... Naziv “superhrana” se često koristi da bi se određeni artikli prodali po visokoj ceni. Ne morate, međutim, da ispraznite novčanik da biste jeli superhranu... jer neke od svakodnevnih namirnica jesu superhrana u pravom smislu te reči. Superhranom se obično nazivaju...

Na Plešivici 30 km od Zagreb na stotine je vinara od kojih su 33 registrirani kao robni proizvođači, a od njih samo sedam nema kušaonicu. Za Martinje Drago Kurtalj je ugostio vinskog biškupa iz Zagreba "presvetlog" Blaža Folgenovića svima znanog iz Večernje škole a kum je bio "šampanjer" Tomislav To...

+2

Šoškić u El Toru Vinar s Plešivice (30 km od Zagreba), Siniša Šoškić predstavio je svoja vina u zagrebačkom restoranu El Toro. Predstavljanje je vodio Siniša Šoškić uz sinove Leonarda i Vjeku . Šoškić je 1992. kupio tri hektara vinograda i staru kuću ne znajući da kupuje bivši dom dr. Ante Starčević...

+3

Zelina je naša navek puna čaša Brojni gosti došli su na Dan Svetog Vinka kod Željka Kosa u klet na bregu iznad Svetog Ivana Zeline kako bi nazočili svečanom početku radova u vinogradu. Svake godine 22. siječnja u svim kletima u Hrvatskom zagorju , u Prigorju, u Slavoniji i Baranji slavi se Vinkovo,...

+3

Žene i vino Udruga Žene i vino( Women on Wine,- WOW) koja okuplja više stotina žena iz cijele Hrvatske i koja se bavi kulturom stola i promiče umjereno uživanje u dobrim vinima i ove godine 21. ožujka u muzeju Mimara u Zagrebu organizira Festival ružičastih vina Pink day. U sklopu priprema za taj fe...

+4

Vrijeme je za "Mlado" ali i za Decanter Došlo je vrijeme za mlado vino. Deset međimurskih vinarija predstavilo je "Mlado Međimurje", nova mlada vina iz berbe 2020. "Mlado Međimurje" je mlado vino mladih vinara, nove generacije već poznatih međimurskih vinskih obitelji. Mlado Međimurje ima lagani oku...

+2

Kada se završi leto i dođu hladni dani, potrebno je obratiti dodatnu pažnju na telad. Najveći rizik tokom ovog perioda potiče od vlage i promaje. Šta vi treba da uradite kako bi uzgoj teladi tokom zime bio uspešan, pogledajte na našoj stranici https://www.deheus.rs/baze-znanja/uzgoj-teladi-tokom-hla...

+2

ZLATO ZA KOPJARA Vinarija Kopjar osvojila je dva zlatna odličja na najvećem međunarodnom ocjenjivanju sauvignona „Concours Mondial du Sauvignon“ , za svoj Sauvignon blanc 2019 i Sauvignon blanc 2020, u konkurenciji od 1120 uzoraka iz cijeloga svijeta.Time je nastavljen uspon na svjetskoj sceni sauvi...

+3

Setva pšenice je na kraju optimalnih rokova. Kasnijom setvom pšenice postoji rizik lošeg prezimljavanja biljaka, usled loših vremenskih uslova, kao i smanjenja prinosa.

Majo, kako si ti svoje kuke potrošila? Ja sam danas bila van kuće pa sam si prije puta napravila rižoto, nasjeckala sam rikolu i kuke te sve pomiješala,a onda spremila za put. A kupujemo domaće moja je stalna deviza.

+5

‪On je Robert Schatzle, vlasnik vinarije u poznatoj Njemačkoj regiji Baden-Baden. Osim što pravi nadaleko poznate rizlinge, vlasnik je dvorca i imanja koji su danas nerazdvojni dio njihovog biznisa‬

+7

VINA od DAVNINA Ministrica poljoprivrede Marija Vučković dodijelila je diplome vinarima za šampionska vina u pojedinim kategorijama u sklopu projekta pod nazivom „VINA od DAVNINA“. Povjerenstvo sasatavljeno od ocjenjivača (enologa), ocijenilo je 159 uzoraka vina proizvedenih od 30 autohtonih sorti r...

+3