Riža

Riža se, kao pšenica i raž, prvenstveno upotrebljava za prehranu ljudi jer je lako probavljiva, blago djeluje na probavni trakt i ne izaziva poteškoće u probavi. Rižu u trgovinama možemo dobiti kao integralnu tamnu ili rafiniranu bijelu. Iako smeđa sadrži više vlakana, vitamina E, fosfora i kalcija, i bijela je riža dobar izvor vitamina B, željeza, fosfora i magnezija. Zrno sadrži oko 60 – 70 % ugljikohidrata, oko 6 – 8 % bjelančevina, oko 2 % masti, oko 10 % celuloze i oko 6 % mineralnih tvari.

Riža se može uspješno uzgajati i do 1 500 m nadmorske visine, pod uvjetom da ima dovoljno vode za navodnjavanje. Od njezinog zrna proizvodi se škrob, puder, alkohol, ulje, margarin, vitamini, različiti kemijski i farmaceutski proizvodi. Slama riže koristi se kao stelja, ali ima veliku vrijednost i u proizvodnji finog papira, za proizvodnju šešira, torbica, obuće i namještaja.

Morfološke i biološke osobine riže

Korijen je žiličast i prilagođen životu u vodi. Sekundarni korijenov sustav razvija se iz čvora busanja. Većina korijenja razvija se u plićem dijelu tla oko 15 cm dubine. Stabljika je građena od nodija i inetrnodija, u donjem je dijelu šuplja i može narasti u visinu od 50 – 150 cm. List se sastoji od rukavca koji raste znatno dulje nego kod drugih žitarica i plojke. Cvjetovi su oblikovani u metlicu. Plod je zrno. Ljuska riže je teško probavljiva. Masa 1 000 zrna iznosi oko 30 g, a hektolitarska težina se kreće oko 50 kg. Dužina vegetacije kreće se od 3 do 5 mjeseci.

Agroekološki uvjeti potrebni za uzgoj riže

Temperatura

Riža može uspijevati u područjima gdje tijekom vegetacije srednja dnevna temperatura ne pada ispod 20 °C. Počinje klijati kada se temperatura podigne iznad 10 °C, klije na 30 °C, a ne podnosi temperature ispod 0 °C. Povoljne temperature za rast i razvoj kreću se u granicama od 25 – 35 °C.

Svjetlo

Riža je biljka kratkoga dana i najbolje uspijeva u uvjetima s 12 sati dnevnog osvjetljenja. Najbolje uspijeva u uvjetima s većim brojem sunčanih dana.

Voda

Može uspijevati samo uz navodnjavanje jer od nicanja do pred žetvu mora biti osigurana određena razina vode. Brdska riža (Oryza montana) uspijeva bez navodnjavanja u krajevima s preko 1 000 mm oborina tijekom godine. Voda mora biti čista, ne hladnija od 12 °C i s ne više od 1,8 % koncentracije soli. Najbolja je voda iz rijeka, ali se koristi i voda iz jezera i bunara. Potrebna količina vode kreće se oko 20 000 – 30 000 m3/ha.

Tlo

Može uspijevati na različitim vrstama tala, ali će dobre prirode dati na dobrim plodnim tlima, povoljnih fiziklanih i kemijskih svojstava. Za rižu su dobra aluvijalna i deluvijalna tla. Tla se najčešće nalaze u blizini rijeka, što omogućava bolje i jeftinije navodnjavanje. Tlo za rižu ne smije biti jače propusno za vodu i mora biti dovoljno ravno, bez nagiba.

Agrotehnika za proizvodnju riže

Plodored

Riža se može uzgajati u monokulturi ali i u plodoredu. S rižom bi se trebale izmjenjivati pretkulture koje mogu uspijevati iza riže i popravljati plodnost tla. Dobre pretkulture su lucerna, djetelinsko-travne smjese, livadna tla, okopavine, neke povrtne kulture i zrnate mahunarke.

Obrada tla

Ako riži prethode rane pretkulture, tada se, odmah nakon skidanja tih pretkultura pliće ore (na 20 cm dubine). U ljetnom periodu vrši se ljetno oranje, na oko 20 cm dubine i u početku jeseni duboko jesenje oranje (na 30 – 35 cm dubine). Iza kasnijih pretkultura moguće je provesti pliće oranje i duboko jesenje oranje, a iza kasnih pretkultura duboko jesenje oranje. U proljeće treba izvršiti pripremu tla za sjetvu tanjuranjem i sjetvospremačem ili, ako je tlo u dobrom stanju, samo sjetvospremačem.

Gnojidba

U gnojidbi riže najviše se koriste mineralna gnojiva, prvenstveno kompleksna gnojiva s povoljnim odnosom dušika, fosfora i kalija. Za ostvarenje visokih priroda (preko 5 000 kg/ha) treba gnojidbom dati oko 130 kg/ha dušika, 100 – 120 kg/ha fosfora i oko 100 kg/ha kalija. Zbog specifičnih uvjeta (navodnjavanje) u kojima se uzgaja riža, svu količinu fosfornih i kalijevih gnojiva te polovicu dušičnih gnojiva, treba dati pred pripremu tla za sjetvu, a ostatak dušičnih gnojiva daje se u prihrani.

Njega usjeva

Navodnjavanje je najvažnija i najskuplja mjera njege. Kod sjete u vodu razina vode iznosi 3 – 5 cm. U vrijeme busanja dovoljan je isti sloj vode. U vlaanju, sloj vode povećava se na oko 15 cm, a u metličanju oko 15 – 20 cm. Prihranjivanje se može obaviti u fazi busanja, pa se u to vrijeme voda ispusti na nekoliko dana, a nakon toga ponovno pušta. U punoj zriobi, 7 – 10 dana prije žetve, tlo se suši i time se omogućava žetva.

Sjetva riže

Preporučuje se prije sjetve sjeme izložiti suncu i provjetriti ga. Vrijeme sjetve ovisi o tome u kojem se području uzgaja. Riža se može sijati ručno u vodu, ili sijačicom u normalno priređeno tlo i proizvodnjom presadnica i njihovim presađivanjem.

Za ručnu sjetvu u vodu, sjeme riže treba prvo močiti najmanje šest sati, kako bi sjeme upilo vodu i odmah potonulo. Prije sjetve voda se zamuti, pa se tek onda sije. Razina vode iznosi 3 – 5 cm. Za ručnu sjetvu treba oko 180 kg/ha sjemena.

Sjetva sijačicom može se izvesti 15 dana ranije nego ručna sjetva. Razmak između redova iznosi oko 15 cm, a  gustoća sklopa oko 600 klijavih zrna na 1 m2. Dubina sjetve iznosi 1 do 2 cm, a potrebno je oko 160 kg/ha sjemena.

Za presađivanje je potrebno proizvesti presadnice. Za 500 m2 klijališta potrebno je oko 40 kg sjemena, što je dovoljno za proizvodnju presadnica za 1 ha. Na stalno mjesto presadnice se presađuju kada izrastu iznad visine od 12 cm. Sade se u redove na međuredni razmak oko 20 cm, a razmak u redu oko 10 cm, zajedno po 3 – 4 biljčice.

Žetva riže

Riža se žanje u punoj zriobi. Raniji sortiment dozrijeva u početku rujna, a kasniji u drugoj polovici rujna. Kada se tlo dovoljno prosuši, nakon ispuštanja vode, obavlja se žetva ručno ili kombajnima. Ako zrno ima više od 14 % vode, treba ga sušiti. Riža može dati vrlo visoke prirode, čak više od 10 000 kg/ha.

Izvor:

• Prof. dr. sc. M. Gagro; Ratarstvo obiteljskog gospodarstva – Žitarice i zrnate mahunarke; Zagreb, 1997.