Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

Višnja

Sinonim: - | Engleski naziv: Sour cherry | Latinski naziv: Prunus cerasus L.

Višnja

Višnja ima manju krošnju od trešnje te većinom rastu kao grmolika stabla, pa ih je lakše »ukomponirati« u vrt. U RH se višnja uzgaja u dva proizvodna područja: u sjever­nom kontinentalnom i u sredozemnom dijelu, odnosno u Dal­maciji. U Dalmaciji se proizvodi višnja Maraska. Najbolje uspijeva na obroncima i blagim padinama okrenutim jugu, jugoistoku i istoku. Plod višnje je svijetlo ili tamnocrvene boje, slatkog ili kiselkastog okusa. Spada u rano voće, koje se manje jede u svježem stanju, a više se industrijski prerađuje (sokovi, džemovi, rakija, vino, nadjevi za konditorske proizvode, kompot itd.).

Agroekološki uvjeti za uzgoj

Temperatura

U vrijeme dubokog zimskog mirovanja višnja može podnijeti i -35 °C. U fazi početka vegetacije ona je posebno osjetljiva na niske tem­perature. U toj fenofazi, uz niske noćne temperature dolazi do pozebe debla (zbog nagloga jutarnjeg zagrijavanja kore) u obliku pucanja kore. Najosjetljivija je 3 - 4 tjedna prije cvat­nje i u cvatnji. U toj fenofazi nastaju znatne štete ako temperature padnu na -2,2 °C do -2,7 °C. Za razliku od drugih voćnih vrsta, višnja je otpor­nija prema visokim temperaturama, pa nema šteta kad temperature prelaze i 30 °C.

Voda

Donja granica za uzgoj višnje je 650 mm oborina godišnje. Tamo gdje nema dovoljno oborina pristupa se navodnjavanju.

Tlo

Višnji najviše odgovaraju pro­pusna, topla i duboka tla (pjeskovite ilovače te ilovasta i ilovasto glinasta tla). Teža tla višnja teže pod­nosi, pa je na takvim tlima obvezatna drenaža.

Priprema tla za sadnju

Prije dubokog oranja (rigolanja) potrebno je krčiti ostatke zaostalog šiblja ili drveća i zaravnati male ili veće depresije na parceli. Meliorativna gnojidba obuhvaća dodavanje fosfora i kalija, dijelom prije rigolanja, a dijelom pod tanjuraču. Budući da se korijen višnje nalazi do 60 cm du­bine, rigolanje tla mora se obaviti najmanje do te dubine. Rigolanje je najbolje obavljati onda kad je tlo potpuno suho, a to je uglavnom u srpnju i kolovozu. Prije sadnje, i to jesenske, potrebno je poravnati i usitniti tlo. To je vrlo važno jer je za uspješnu sadnju potrebna sipka (rahla) zemlja. Iskolče se redovi i sadna mjesta na razmaku 5 x 4 m. Za sadnju dolaze u obzir samo prvorazredne jednogodišnje sadnice višnje sa snažno razvijenim nadzemnim dijelom (s prijevremenim izbojima) te dobro raz­vijenim korijenovim sistemom.

Izbor sadnog materijala

Prije sadnje, sadnice se pregledaju te se odvoje one koje su oštećene. Korijen se osvježi rezom. Tako pripremljene sadnice stoje nekoliko sati prije sadnje u smjesi vode, ilovače i goveđeg stajnjaka. Ta gusta smjesa uhvati se na korijenje, omogućava njegovo bubrenje, a ujedno je i početna hrana sadnici.

Izbor podloga

Višnja se na težim tlima uzgaja na generativnim podlogama, i to na sjemenjaku divlje trešnje (Prunus avium). Na lakšim pjeskovitim tlima, u kontinentalnoj RH i na suhim tlima u Dalmaciji, višnja se uzgaja na sjemenjaku rašeljke (Prunus mahaleb). Divlja trešnja kao podloga zastupljenija je od rašeljke. Ta podloga se mnogo lakše može adaptirati (prilagoditi) lošijim uvjetima tla i klime.

Izbor sorata

Sorte višnje trebaju zadovoljiti i sljedeće zahtjeve: da im plod ne puca u kišnim godinama, da im se plodovi lako odvajaju od peteljke, da gube malo soka pri mehaniziranoj (strojnoj) berbi, te da su otporne prema bolestima i štetnicima.

Izbor uzgojnog oblika

Višnji najviše odgovara prostorni uzgojni oblik po­pravljene piramide s deblom od 80 cm. Taj se uzgojni oblik sastoji od srednje provodnice sa 7 - 9 primarnih grana, koje na srednjoj provodnici spi­ralno izrastaju u razmacima 20 - 40 cm jed­na od druge.

Vrijeme i tehnika sadnje

Sadnju je potrebno obaviti u jesen jer proljetna, a pogotovo kasna proljetna sadnja može biti vrlo loša glede primitka i razvitka primljenih sadnica. Sad­nica višnje rano tjera, njezini pupovi se rano probude, a istodobno se korijen u tlu sporo regenerira (oporavlja), pa u toj dobi nema dobre ravnoteže u opskrbi vodom i hranivima iz tla. Sadnice posađene u jesen ili rano proljeće prikraćuju se tek prije početka vegetacije, i to na visinu 120 cm uz prikraćivanje svih postranih izboja na 2 pupa, s tim da se postrani izboji do 80 cm potpuno uklone.

Na označenom mjestu iskopa se toliko velika jama da se u nju lako može smjestiti sadnica s ko­rijenjem, ali s korijenovim vratom u razini površine tla. Tlo posuto po korijenu sadnice se dobro nagazi, doda se stajski gnoj i zatim prekrije rahlom zemljom. Ako se stajsko gnojivo stavlja poslije, tada se stavlja po rubnom dijelu posađene sadnice u količini oko 30 kg.

Održavanje nasada

U proljeće i prije početka vegetacije dodaje se mineralno gnojivo KAN 27 %. Tretiranje zakorovljenoga zaštitnog pojasa obavlja se 2 - 3 puta u ve­getaciji s 4 - 6 l/ha. Rezidba rodnih stabala obavlja se u razdoblju mirovanja voćki i u doba vegetacije. Međuredni prostor zatravljuje se tek nakon 2-3 godine nakon podizanja nasada. Košnjom (malčiranjem) tratine povećava se sadržaj or­ganske tvari, poboljšavaju fizikalna, kemijska i biološka svojstva tla.

Gnojidba

Prije podizanja voćnjaka obavlja se kemijska i fizikalna analiza tla, kojom se odredi koncentracija pojedinih hranjiva i reakcija tla, a na temelju nje i količina mineralnih gnojiva i moguća mjera kalcizacije. Ako su fizikalna svojstva nepovoljna poput teških, zbitih i vlažnih tala, potrebno ih je što prije popraviti odgovarajućim agrotehničkim zahvatima.

Zbog jače bujnosti, kod višnje je istaknutija potreba za dušikom u odnosu na trešnju. Njega voćka djelomice dobiva razgradnjom humusnih tvari koje su aplicirane stajskim gnojivom (ili tresetom) prije sadnje. Dušik iz mineralnih gnojiva, poput amonij nitrata, uree, amonij sulfata, KAN-a, UAN-a dodaje se tijekom aktivnog rasta u nekoliko obroka (dva do tri puta). U prvim godinama rasta i razvoja višnje, povećana je potreba za dušikom. Mladim voćkama dodaje se 30 - 40 kg/ha dušika, a starijima u rodnosti 60 - 140 kg/ha. Višnje u prvim godinama traže 30 kg/ha fosfora, a kasnije tijekom rodnosti 60 - 90 kg/ha. U prvim godinama razvoja potrebe za kalijem iznose 60 kg/ha, a u punoj rodnosti iznosi 150 - 200 kg/ha. Radi čvrstoće plodova, preporučljivo je dodavati kalcij prskanjem kao kalcijev klorid ili kalcijev nitrat u nekoliko navrata tijekom rasta ploda.

Izvor:

  • Ivo Krpina i suradnici; Voćarstvo; Zagreb, 2004.
  • Burza voća i povrća
  • Agro glas
  • Agro-eko savjeti

Višnja - Sorte

ukupno: 28, aktivno: 22, neaktivno: 6

Amarela

Brač 2 (maraska)

Brač 6 (maraska)

Ciganymeggy

Csengödi

Erdy jubileum

Erdy rodna

Favorit

Gerema

Gorsemska

Hajmanova konzervna

Kelleriis 14

Kelleriis 16

Kereška

Korai pipaos

M-172

M-190

Majska višnja

Maliga emleke

Maling elant

Meteor

Meteor kori

Oblačinska

Recta (maraska)

Rexelle

Sokoluša (maraska)

Ujfehertska

Višnja @ KLUB

Višnje u opštini Merošina, u najpoznatijem kraju po tom voću u Srbiji, uništila je bolest monilija još u cvetu a zatim su došle i druge bolest i niko neće ni prvu klasu da plati 60 dinara za kilogram, traži drugu za 40 dinara, kaže proizvođač Hranislav Stojanović. On dodaje da je rod višanja u Meroš...

Višnje su dobro rodille, al 80 posto ima neko udubljenje...

AGAPITO-vinarija iz Buzeta Na sjevernom dijelu Istarske županije u području Buzeta smještena je vinarija Agapito. Mjesto je Marčenegla u blizini jezera Butoniga. Tradicija vinogradarstva od kraja 19.stoljeća kada su rađeni prvi vinogradi. Poslije Drugog svjetskog rata ozbiljnije se vinogradima bavio...

+4

Mnogo je zasada višnje u okolini Knjaževca koji su ostali neorezani upravo zbog niske otkupne cene višnje prethodnih godina. Poljoprivrednici su razočarani, a većina ne želi da odradi ni plavo prskanje ove godine što će dodatno uticati na pojačani infekcioni potencijal mnogih patogena i štetnih inse...

+4

Bubamare kao predatori lisnih vašiju na višnji

Berba višanja na području Merošine, Doljevca i Prokuplja kreće za vikend ili naredne nedelje, a voćari očekuju cenu od najmanje 200-240 dinara po kilogramu, jer je rod prepolovljen u odnosu na 2024., a interesovanje je veliko. Voćari će čekati da berba traje dok cena ne poraste, jer je prošle godine...

Novi sajamski prostor u Pirotu otvoren uz Sajam peglane kobasice Tradicionalni 12. Sajam pirotske peglane kobasice organizovan je prvi put u novom sajamskom prostoru čije je uspostavljanje podržala Evropska unija preko EU PRO Plus programa. Novi sajamski prostor su danas sa gradonačelnikom Pirota Vl...

+7

Evo nas u Katunima, u najvećem domaćem nasadu višnje maraske. Više u priči uskoro...

OSPIČAVOST (PEGAVOST) LIŠĆA VIŠNJE I TREŠNJE Na listovima sitne okruglaste do poligonalne pege, ljubičaste do mrke boje. Na naličju listova lagana bela pevlaka od spora, koje šire bolest. Zaraženi listovi požute i otpadnu pre vremena, još pre branja plodova. Često se dešava da samo jedna polovina li...

Po proizvodnji maline Srbija je u 2022. godini ostvarila treće mesto na globalnom nivou, odmah iza Rusije i Meksika. Čile, takođe veliki proizvođač malina ali i drugog jagodastog voća, zauzeo je četvrtu poziciju, pokazuju najnoviji podaci za prošlu godinu. ”Naši godinama najveći konkurenti, Poljaci,...

Višnja, jedna od najznačajnijih voćnih vrsti kod nas! Zašto se površine pod ovom voćkom sve više smanjuju? Zašto ima toliko zapuštenih i neobrađenih zasada? Da li je i dalje problem niska otkupna cena ili loš kvalitet? Čitajte uskoro na Agroklub-u..

+2