Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

Višnja

Sinonim: - | Engleski naziv: Sour cherry | Latinski naziv: Prunus cerasus L.

Višnja

Višnja ima manju krošnju od trešnje te većinom rastu kao grmolika stabla, pa ih je lakše »ukomponirati« u vrt. U RH se višnja uzgaja u dva proizvodna područja: u sjever­nom kontinentalnom i u sredozemnom dijelu, odnosno u Dal­maciji. U Dalmaciji se proizvodi višnja Maraska. Najbolje uspijeva na obroncima i blagim padinama okrenutim jugu, jugoistoku i istoku. Plod višnje je svijetlo ili tamnocrvene boje, slatkog ili kiselkastog okusa. Spada u rano voće, koje se manje jede u svježem stanju, a više se industrijski prerađuje (sokovi, džemovi, rakija, vino, nadjevi za konditorske proizvode, kompot itd.).

Agroekološki uvjeti za uzgoj

Temperatura

U vrijeme dubokog zimskog mirovanja višnja može podnijeti i -35 °C. U fazi početka vegetacije ona je posebno osjetljiva na niske tem­perature. U toj fenofazi, uz niske noćne temperature dolazi do pozebe debla (zbog nagloga jutarnjeg zagrijavanja kore) u obliku pucanja kore. Najosjetljivija je 3 - 4 tjedna prije cvat­nje i u cvatnji. U toj fenofazi nastaju znatne štete ako temperature padnu na -2,2 °C do -2,7 °C. Za razliku od drugih voćnih vrsta, višnja je otpor­nija prema visokim temperaturama, pa nema šteta kad temperature prelaze i 30 °C.

Voda

Donja granica za uzgoj višnje je 650 mm oborina godišnje. Tamo gdje nema dovoljno oborina pristupa se navodnjavanju.

Tlo

Višnji najviše odgovaraju pro­pusna, topla i duboka tla (pjeskovite ilovače te ilovasta i ilovasto glinasta tla). Teža tla višnja teže pod­nosi, pa je na takvim tlima obvezatna drenaža.

Priprema tla za sadnju

Prije dubokog oranja (rigolanja) potrebno je krčiti ostatke zaostalog šiblja ili drveća i zaravnati male ili veće depresije na parceli. Meliorativna gnojidba obuhvaća dodavanje fosfora i kalija, dijelom prije rigolanja, a dijelom pod tanjuraču. Budući da se korijen višnje nalazi do 60 cm du­bine, rigolanje tla mora se obaviti najmanje do te dubine. Rigolanje je najbolje obavljati onda kad je tlo potpuno suho, a to je uglavnom u srpnju i kolovozu. Prije sadnje, i to jesenske, potrebno je poravnati i usitniti tlo. To je vrlo važno jer je za uspješnu sadnju potrebna sipka (rahla) zemlja. Iskolče se redovi i sadna mjesta na razmaku 5 x 4 m. Za sadnju dolaze u obzir samo prvorazredne jednogodišnje sadnice višnje sa snažno razvijenim nadzemnim dijelom (s prijevremenim izbojima) te dobro raz­vijenim korijenovim sistemom.

Izbor sadnog materijala

Prije sadnje, sadnice se pregledaju te se odvoje one koje su oštećene. Korijen se osvježi rezom. Tako pripremljene sadnice stoje nekoliko sati prije sadnje u smjesi vode, ilovače i goveđeg stajnjaka. Ta gusta smjesa uhvati se na korijenje, omogućava njegovo bubrenje, a ujedno je i početna hrana sadnici.

Izbor podloga

Višnja se na težim tlima uzgaja na generativnim podlogama, i to na sjemenjaku divlje trešnje (Prunus avium). Na lakšim pjeskovitim tlima, u kontinentalnoj RH i na suhim tlima u Dalmaciji, višnja se uzgaja na sjemenjaku rašeljke (Prunus mahaleb). Divlja trešnja kao podloga zastupljenija je od rašeljke. Ta podloga se mnogo lakše može adaptirati (prilagoditi) lošijim uvjetima tla i klime.

Izbor sorata

Sorte višnje trebaju zadovoljiti i sljedeće zahtjeve: da im plod ne puca u kišnim godinama, da im se plodovi lako odvajaju od peteljke, da gube malo soka pri mehaniziranoj (strojnoj) berbi, te da su otporne prema bolestima i štetnicima.

Izbor uzgojnog oblika

Višnji najviše odgovara prostorni uzgojni oblik po­pravljene piramide s deblom od 80 cm. Taj se uzgojni oblik sastoji od srednje provodnice sa 7 - 9 primarnih grana, koje na srednjoj provodnici spi­ralno izrastaju u razmacima 20 - 40 cm jed­na od druge.

Vrijeme i tehnika sadnje

Sadnju je potrebno obaviti u jesen jer proljetna, a pogotovo kasna proljetna sadnja može biti vrlo loša glede primitka i razvitka primljenih sadnica. Sad­nica višnje rano tjera, njezini pupovi se rano probude, a istodobno se korijen u tlu sporo regenerira (oporavlja), pa u toj dobi nema dobre ravnoteže u opskrbi vodom i hranivima iz tla. Sadnice posađene u jesen ili rano proljeće prikraćuju se tek prije početka vegetacije, i to na visinu 120 cm uz prikraćivanje svih postranih izboja na 2 pupa, s tim da se postrani izboji do 80 cm potpuno uklone.

Na označenom mjestu iskopa se toliko velika jama da se u nju lako može smjestiti sadnica s ko­rijenjem, ali s korijenovim vratom u razini površine tla. Tlo posuto po korijenu sadnice se dobro nagazi, doda se stajski gnoj i zatim prekrije rahlom zemljom. Ako se stajsko gnojivo stavlja poslije, tada se stavlja po rubnom dijelu posađene sadnice u količini oko 30 kg.

Održavanje nasada

U proljeće i prije početka vegetacije dodaje se mineralno gnojivo KAN 27 %. Tretiranje zakorovljenoga zaštitnog pojasa obavlja se 2 - 3 puta u ve­getaciji s 4 - 6 l/ha. Rezidba rodnih stabala obavlja se u razdoblju mirovanja voćki i u doba vegetacije. Međuredni prostor zatravljuje se tek nakon 2-3 godine nakon podizanja nasada. Košnjom (malčiranjem) tratine povećava se sadržaj or­ganske tvari, poboljšavaju fizikalna, kemijska i biološka svojstva tla.

Gnojidba

Prije podizanja voćnjaka obavlja se kemijska i fizikalna analiza tla, kojom se odredi koncentracija pojedinih hranjiva i reakcija tla, a na temelju nje i količina mineralnih gnojiva i moguća mjera kalcizacije. Ako su fizikalna svojstva nepovoljna poput teških, zbitih i vlažnih tala, potrebno ih je što prije popraviti odgovarajućim agrotehničkim zahvatima.

Zbog jače bujnosti, kod višnje je istaknutija potreba za dušikom u odnosu na trešnju. Njega voćka djelomice dobiva razgradnjom humusnih tvari koje su aplicirane stajskim gnojivom (ili tresetom) prije sadnje. Dušik iz mineralnih gnojiva, poput amonij nitrata, uree, amonij sulfata, KAN-a, UAN-a dodaje se tijekom aktivnog rasta u nekoliko obroka (dva do tri puta). U prvim godinama rasta i razvoja višnje, povećana je potreba za dušikom. Mladim voćkama dodaje se 30 - 40 kg/ha dušika, a starijima u rodnosti 60 - 140 kg/ha. Višnje u prvim godinama traže 30 kg/ha fosfora, a kasnije tijekom rodnosti 60 - 90 kg/ha. U prvim godinama razvoja potrebe za kalijem iznose 60 kg/ha, a u punoj rodnosti iznosi 150 - 200 kg/ha. Radi čvrstoće plodova, preporučljivo je dodavati kalcij prskanjem kao kalcijev klorid ili kalcijev nitrat u nekoliko navrata tijekom rasta ploda.

Izvor:

  • Ivo Krpina i suradnici; Voćarstvo; Zagreb, 2004.
  • Burza voća i povrća
  • Agro glas
  • Agro-eko savjeti

Višnja - Sorte

ukupno: 28, aktivno: 22, neaktivno: 6

Amarela

Brač 2 (maraska)

Brač 6 (maraska)

Gerema

Gorsemska
(Double gorsem kriek)

Kelleriis 14

Kelleriis 16

Korai pipaos

M-172

M-190

Majska višnja
(May duke)

Maliga emleke

Maling elant

Meteor kori
(Meteor rani)

Recta (maraska)
(Rekta)

Sokoluša (maraska)

Višnja @ KLUB

Proglašeni šampioni Vinistrinog ocjenjivanja Najveće iznenađenje u kategoriji svježih malvazija! Na ocjenjivanje je pristiglo 435 uzoraka vina i jakih alkoholnih pića, od čega 220 uzoraka malvazija Novo ime na vinskoj sceni Denis Bernobić iz Markovca pokraj Višnjana, osvojio je šampionsku titulu u k...

+3

Kruška, kajsija, višnja, dženarika, orah, takuša - sedam dana od prethodne objave. Baš je vidljiva razlika

+6

U HGK Županijskoj komori Osijek danas su proglašeni rezultati 16. edukacijskog natjecanja u kvaliteti voćnih rakija i likera. Destilerija Šimić iz Požege ukupni je pobjednik natjecanja te su nagrađeni i za najbolju šljivovicu. Najbolju viljamovku proizvela je destilerija Wild Boar iz Petrinje, najbo...

+4

Fešta vina, maslinovih ulja i delicija Festival vina i delicija u organizaciji Slobodne Dalmacije nakon dvije godine korone održan je u Dioklecijanovim podrumima, u najljepšim vinskim podrumima , koji su, kao i cijela carska palača iz koje je izrastao grad Split, pod UNESCO-vom zaštitom. U petak i s...

+3

SUZBIJANJE LISNIH VAŠIJU NA VOĆKAMA. I) Lišće na vrhovima grana i mladara se kovrdža ili deformiše, žuti, a katkada pocrveni. Na naličju lišća brojni sitni 2 - 3 mm veliki insekti u skupinama - kolonijama, katkada pokriveni voštanom prevlakom. Lišće zaraženih voćaka je često lepljivo zbog slatke teč...

#Rezidba je u punom jeku, a mi vam u suradnji sa stručnjacima pripremamo članak o samom orezivanju s naglaskom na najčešće greške i kako ih izbjeći #jabuka #višnja #šljiva

+3

Na području Jablaničkog okruga voće se gaji na oko osam hiljada hektara. Najzastupljenije su višnja i šljiva. Posle prolećnih 20 stepeni sredinom januara, sneg i nešto niže temperature ovih dana dobrodošle su svim voćarskim kulturama jer su zaustavile vegetaciju. Malo je padavina bilo ove zime, a u...

Uticaj čestih kiša, loša oplodnja, pojava monilije i nemogućnost ulaska u zasad višnje. Sa kojim problemima se suočavaju poljoprivrednici u Timočkoj krajini i kako zaštititi višnju u fenofazi zrna graška? Više o tome čitajte uskoro na Agroklub-u!

Koji patogen napada višnju u fenofazi cvetanja? Zašto je važna preventivna primena fungicida? Više o tome čitajte uskoro na Agroklub-u!

Znate li što su to uzdignute gredice? :D Inače sam aktivna članica Udruge Plantaža te smo u sklopu provedbe projekta Zelena školica u OŠ Višnjevac izradili s učenicima 8. razreda izradili uzdignutu gredicu :) Posadili smo jagode, matovilac, salatu i posijali špinat. #održivi način gospodarenja tlom

+8

Sasvim pristojan travanj. Proljetno, prohladno, prooblačno ;) Šuma Pampas uz Dravu između Višnjevca i Josipovca.

+9