Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

Maslina

Sinonim: - | Engleski naziv: Olive | Latinski naziv: Olea europea L.

Maslina

Maslina je zimzelena biljka koja može dostići visinu 3 – 13 m. Najveći svjetski proizvođač maslina je Španjolska, a slijedi ju Italija. Jedno stablo masline može dati 15 – 40 kg maslina, što odgovara 3 – 8 kg ulja.

Masline se ne koriste samo kako bi se iz njezinih plodova moglo proizvesti maslinovo ulje već postoji puno sorti koje su namijenjene konzumaciji. Za konzerviranje se koriste samo zdravi i mesnati plodovi te oni koji nisu oštečeni.

Ekološki uvjeti za uzgoj

Temperatura

U kontinentalnom dijelu RH od klimatskih svojstava niska je temperatura najznačajniji čimbenik (parametar) koji ograničava područje uzgoja masline. Srednja godišnja temperatura u zoni uzgoja masline kreće se oko 15 - 20 °C. Apsolutna maksimalna temperatura može biti i do 40 °C bez štetnih posljedica za maslinu ako je stablo dobro opskrbljeno vodom. Minimalna temperatura niža od -7 °C može prouz­ročiti ozbiljne štete ako zahlađenje traje dulje od 8 - 10 dana. U prak­si se preporučuje da se maslina ne širi na područja gdje temperatura uobičava pasti niže od -4 do -5 °C. Budući da maslina cvjeta nešto kasnije, slabiji rani proljetni mrazevi nisu tako opasni kao za druge kul­ture.

Vjetrovi

Premda se drži da je maslina relativno otporna prema vjetrovima, potrebno je područja u kojima često pušu jaki vjetrovi ili izbjegavati ili na njima podizati vjetrobrane. No, položaj za maslinu ipak treba biti prozračan, što je vrlo važno tijekom cvatnje.

Voda

Općenito se drži da je maslina vrlo otporna prema suši. To je točno samo kad se računa sa skromnim prinosima i neredovitim rađanjem. U nas se masline gotovo isključivo uzgajaju bez navodnjavanja, pa tijekom dugih sušnih ljeta maslina ovisi isključivo o pričuvama (rezervama) vode u tlu. Budući da je kritično razdoblje masline prema vlazi kolovoz i ru­jan, kad plod intenzivno raste, tlo sposobno da očuva vlagu za te ljetne mjesece omogućuje bolji rod i u sušnim godinama. Moguće oborine u ta dva mjeseca mogu uvelike utjecati na prirode. Za stabilne i visoke prirode, poglavito stolnih sorata, navodnjavanje je prijeko potrebno. Uobičajeno se smatra kako su vodni režimi reda 300 – 500 mm kiše godišnje dovoljni za njezin dobar rast i razvoj.

Tlo

To znači da tlo za maslinu mora biti rahlo, da brzo može primiti vodu od obilne kiše, mora biti dubo­ko te imati dobar kapacitet za vodu da u sebi može zadržati što više od primljene vode. Orijentacijski se drži da sadržaj gline ne bi smio biti veći od 60 % jer se inače ne razvija zdrav korijenov sustav zbog ograničenog sadržaja kisika. Maslina je vrlo osjetljiva pre­ma suvišku vode u tlu, pa su loše drenirana teška gli­nena, slabo propusna tla i tla s visokom podzemnom vodom posve neprikladna za uzgoj masline. Nakon agromelioracija takva tla mogu biti vrlo prikladna za maslinarsku proizvodnju. U nas je maslina na kršu nerijetko sađena u vrlo oskudnim, plitkim skeletnim tlima. U takvim uvjetima priprema obilnoga sadnog mjesta krčenjem višestruko se vrati. Najprikladniji pH za maslinu je između 7 i 8. Što je manji volumen tla na raspolaganju maslini, to je opskrbljenost tla hranivima važnija. Dakle, maslina se najuspješnije može uzgajati na dubokim, dobro dreniranim pjeskovito-ilovastim i ilovastim tli­ma, neutralnim, humoznim i dobro opskrbljenim hranivima.

Izbor položaja za podizanje nasada

Maslina je tipična heliofilna biljka i zahtjeva izravnu sunčevu svjetlost za svaki list. Može biti uzgajana na područjima koja se nalaze na 600 – 700 m nadmorske visine. Od svjetske proizvodnje najveći dio bilježi se u Sredozem­lju (području između 30° i 45° zemljopisne širine). Klima je tu određena blagim i kišnim zimama, suhim i vrućim ljetom te kratkim prijelaznim godišnjim dobima (proljeće i jesen). Klima najvećeg dijela primor­ske Hrvatske prikladna je za komercijalnu proizvodnju masline.

Priprema tla za sadnju

Prema provedenim istražnim radovima, ako planirani položaj odgovara zahtjevima masline, čisti se i ravna teren te rigola. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti kvalitet­nom čišćenju tla od ostataka prethodnog raslinja. Tijekom srpnja i kolovoza obavlja se potpuno prekapanje s obradom u dva sloja: prvo do dubine od 80 – 100 cm (korisno za odtjecanje vode), kojem slijedi površinsko oranje na 30 cm dubine, potrebno i zbog zatrpavanja organskih gnojiva. Sadnja maslina u našim uvjetima obavlja se početkom proljeća, te se preporučuje pripremu terena obaviti u ljeto, odnosno u jesen pret­hodne godine, a meliorativnu gnojidbu i duboko oranje krajem zime odnosno prije sadnje. Takva priprema tla jedino je prihvatljiva za podizanja suvremenih proizvodnih nasada masline.

Izbor podloga

U našoj zemlji nekad su se sadnice maslina proizvodile cijeplje­njem, a danas isključivo vegetativnim razmnožavanjem, ukorjenjivanjem reznica. Inače, u svijetu se još i sad velik dio maslina proizvodi cijepljenjem na odgovarajuću podlogu. Generativne podloge daju neujednačena stabla u nasadima i to je njihov osnovni nedostatak. Kao podloge služe divlja maslina (Oleaster) i sjeme kulturnih so­rata sa sitnijim plodovima. U Italiji, gdje se cijepljene masline najviše i proizvode, služe sorte s visokom energijom klijanja kao Moraiolo i Frantoio. Uz to, Moraiolo je sorta otporna na studen. Zbog bolje ot­pornosti na studen u sjevernoj Italiji primjenjuju se lokalne sorte kao podloge.

Izbor sorata

U Hrvatskoj se danas uzgaja mnogo domaćih sorata maslina, a u suvremenim se nasadima osim značajnih domaćih sorata uvode i mno­ge gospodarski vrijedne sorte uvezene ponajviše iz Italije i Francu­ske. Osnovna podjela sorata maslina polazi od njihove namjene, pa se svrstavaju u uljne i stolne sorte. Uljne sorte u svojim plodovima imaju veći sadržaj ulja nego stolne i uglavnom su sitnijeg ploda. Stolne sorte krupnijeg su ploda, s povoljnijim odnosom mesa i koštice i manjim sadržajem ulja.

Izbor uzgojnog oblika

U novijim suvremenijim i racionalnijim nasadima teži se primjeni različitih oblika uzgoja. Primjerice, slobodan oblik ili grmoliki oblik, održava se bez izvršavanja bilo kakvih intervencija orezivanja biljke u prvih 8 – 10 godina. Koristi se još i oblik okruglaste krošnje s visokim i niskim deblom, vaza, grmasta vaza, palmeta, ipsilon palmeta i vretenasti grm.

Vrijeme i tehnika sadnje

Sadnji maslina se može pristupiti u bilo koje doba godine ukoliko se koriste sadnice iz rasadnika. Sadnja se najčešće odvija u listopadu za južne regije te u ožujku-travnju-svibnju za središnje-sjeverne regije. Sadnji nasada masline, kao agrotehničkom zahvatu, prethodi pročišćavanje zemljišta, kolčenje redova i sadnih mjesta. Zatim se kopaju sadne rupe (25 – 30 cm) toliko duboke i široke da se u njih nesmetano može postaviti sadnica budući da je uklonjen kontejner i dodan stajnjak. Nakon sađenja dobro je svaku sadnicu zaliti sa 6- 10 l vode. Ovisno o primjenjenim međurednim razmacima (6 x 5, 6 x 8), format nasada definiran je kao četverokutan, peterokutan ili raštrkanog reda. U suvremenim nasadima raširen je uzgoj u redovima. Optimalno uređenje je peterokutno. Za sadnju služe samo kvali­tetne sadnice prema isplaniranom sortimentu u odnosu na željenu proizvodnju, a i mogućnost međusobnog oprašivanja.

Održavanje nasada

Rezidba

Rezidba se provodi redovito svake godine. Za rezidbu masline vrijede, kao i za ostale voćne vrste, osnovne postavke reza: reguliranje odnosa rodnosti i porasta, najpovoljnije raspoređivanje rodnih grana po cijeloj dužini osnovne grane. Dobro poznavanje rodnih grana na maslini važan je pred­uvjet dobre rezidbe. Rodne grane masline jednogodišnje su rodno drvo (mladice izrasle prošle godine), duge 20 - 35 cm. Takvi izboji razvijaju dovoljno cvatnih pupova. Mladice koje su rastom duže u pravilu ne oblikuju uopće ili ne oblikuju dovoljno cvatnih pupo­va, dok prekratke mladice oblikuju previše cvatnih pupova.

Pri rezidbi stabala u rodnosti teži se više zahvatu prorjeđivanja mladica nego njihovu prikraćivanju. Pravilnim odnosom i raspore­dom rodnih i nerodnih mladica na stablu masline uspostavlja se odnos koji će istodobno omogućiti postizanje redovitih i visokih pri­nosa i dobar porast svake godine. Rezidba masline u našim uvjetima odvija se u vrijeme kada prestane opasnost od pojave niskih temperatura, obično u ožujku, a nekad i u travnju. Kasnija rezidba prihvatljiva je za sjevernije granične zone uzgoja masline. U toplijem klimatu naših otoka i priobalja rezidba se može provoditi i tijekom cije­le zime nakon završetka berbe.

Obrada tla

U maslinicima podignutim u novije vrijeme međuredni prostor obrađuje se mehanizirano, a prostor unutar reda tretira se herbicidima. Obrada tla najčešće se svodi na višekratnu plitku obradu. U teškim, slabo prozračnim tlima većina korijenova sustava masline razvija se blizu površine tla, pa dublje oranje, primjerice 20 - 30 cm, može oštetiti korijen. Sto­ga se obrada tla obavlja na 10 -15 cm dubine. Na lakšim pjeskovitijim tlima, koja su prirodno dobro prozračna (a površina im se brže zasušuje), većina aktivnoga korijenja u dubljim je slojevima tla i tu je manji rizik od oštećenja obradom.

Obradom takvog tla povećava se propusnost, olakšava primitak vode, sprječava ishlapljivanje vode iz tla, sprječava razvoj korova, omogućuje inkorporiranje gnojiva u tlo itd. Obrada u jesensko-zimskom razdoblju omogućuje prihvat zimskih kiša. U proljetnoj obradi bolja je lakša kultivacija jer je to razdoblje cvjetanja i zametanja plodova, kad bi moguća oštećenja korijenja imala vrlo negativne posljedice. Tlo se i tijekom ljeta mora više puta lagano površin­ski kultivirati (onoliko puta koliko to tlo zahtijeva - obično 2 - 4 puta), kako bi se korovi držali pod nadzorom i da bi se razbila stvorena pokorica na površini. Za sušnih ljeta, a naša su uglavnom takva, površinska obrada rješenje je za održavanje dubinske vlažnosti tla i uspješne proizvodnje. Zemljište pod stablima može biti i ozelenjeno dajući prednost biljkama iz porodice mahunarki (djetelina, grahorica, bob, leća). U nekim razdobljima godine, među redovima maslina može se uzgajati i povrće: krumpir, komorač, bob.

Gnojidba

Već pri pripremi tla za sadnju treba voditi računa o gnojidbi, jer samo tada, a poslije za života masline vrlo teško, možemo dublje slojeve tla obogatiti odgova­rajućim hranivima. Zato je dobro napraviti kemijsku analizu tla prije sadnje. Za određiva­nje potreba gnojidbe tijekom uzgoja preporučuje se redovito ili ba­rem svakih nekoliko godina analizirati list masline te na osnovi dobi­venih pokazatelja o stanju hraniva u listu, poznavajući osobitosti tla i stanje nasada, odrediti vrste i količine potrebnih gnojiva.

Preporučeno gnojivo za  maslinu je NPK 6-18-36. Za potrebe za fosforom i kalijem maslini treba dodati 1,4 - 2,8 kg toga gnojiva po stablu. Primjena se preporučuje u vrijeme prvih jesenjih kiša, kad nakon ljetnog zastoja zbog suše, maslina ponovno počinje in­tenzivnije rasti. Uz fosfor i kalij u toj kombinaciji dana je manja količina dušika, koja bi mogla zadovoljiti zahtjeve jesenskog porasta, a može se prema potrebi i pojačati. Preostali veći dio dušika (1 - 2 kg Uree 46 % dušika) raspodijeli se u dva obroka (prvi veći 2/3, i drugi manji 1/3). Prvi se obrok daje krajem zime (ožujak), a drugi mjesec-dva po­slije (svibanj), ali svakako još tijekom vlažnoga proljetnog razdoblja.

U novije vrijeme preporučuje se podizati maslinike s većim brojem stabala po hektaru (razmakom sadnje 6 x 5). U takvim nasadima spo­menute količine gnojiva po stablu trebaju biti korigirane prema broju stabala. Mladi nasad u podizanju gnojimo istim gnojivima kao i nasad u rodu, ali manjim količinama, tako da prve godine damo 20 % od količine za rodno stablo, druge godine 40 % i tako do pete godine, kad dajemo punu dozu gnojiva. U prvim godinama svako se stablo gnoji pojedinačno (u krugu oko stabla). Taj krug se s vremenom širi, a kad je na­sad odrastao i ako je sađen u pravilnim razmacima, gnoji se širom ci­jela površina nasada. Osobito se preporučuje upotreba stajskoga gno­ja ili drugih dostupnih organskih gnojiva.

Berba

Masline za jelo (za potrošnju »za stolom«) beru se u jesen kada su još nedozrele. Beru se ručno, a jedna osoba može ubrati 10 – 20 kg u sat vremena. Crne masline za jelo beru se u punoj zrelosti. One koje se ne iskoriste svježe mogu biti odvojene za proizvodnju ulja. U studenom i prosincu obavlja se berba maslina za proizvodnju ulja. Plodovi se s grana mogu trgati pomoću neke vrste češljeva, koji mogu biti pokretani i meanički (komprimiranim zrakom) i padaju u meže prethodno rastrte na zemljište ispod masline. Brstovi se mogu udarati duljim ili kraćim palicama, upotrebljavanju se i strojevi koji imaju dijelove za mrdanje (zakače se za biljku i svojim vibracijama uzrokuju padanje plodova). Masline spontano opadaju s drva i završavaju na mrežama, koje ostaju rastrte ispod biljke čitavo razdoblje berbe.  

Izvor:

  • Ivo Krpina i suradnici; Voćarstvo; Zagreb, 2004.
  • L. Marušić; Maslinarstvo u vrtu i voćnjaku; Rijeka, 2004.
  • Burza voća i povrća

Maslina - Sorte

ukupno: 36, aktivno: 28, neaktivno: 8

Arbequina

Arbosana

Ascolana tenera

Bjelica

Buža

Cipressino

Coratina

Cucco

Drobnica

Dužica

Frantoio

Grossa di spagna

Istarska belica

Itrana

Karbonaca

Koroneiki

Krvavica

Lastovska

Leccino

Leccione

Levantinka

Moraiolo

Moražola

Murgulja

Oblica

Pendolino

Picholine

Plominka

Porečka rosulja

Puntoža

Rošinjola

Santa caterina

Sikitita

Simjaca

Žižolera

Maslina @ KLUB

Loza ubrana, maslina (u pozadini) - kreće u berbu za tjedan-dva...na sjeveru Istre... #RuralFoto #Proizvodnja

SVIM MASLINARSKAMA I MASLINARIMA – Čestitam Svjetski dan masline! Ove godine (26. studenoga) posvećen je ženama u maslinarstvu. S pravom. Napokon, prvu maslinu je i posadila žena – Božica Atena. Udarivši kopljem u stijenu učinila je da iz zemlje izraste prekrasno drvo: prva maslina. Od tada drvo mas...

#RuralFoto #Životinje Aria na maslini

MASLINA MASLINOV LIST U MEDICINI I KOZEMTIČKOJ INDUSTRIJI predavanje skriptu mozete naručiti

+3

Mogao bi ovo biti Noćnjak za pamćenje. Više u galeriji https://www.agroklub.com/agrogalerija/medunarodna-manifestacija-maslinara-i-uljara-nocnjak-2022-15059/

+4

Prizori Hvarskog selca: U dvorištima limun, lavanda i maslina. Jutro najviše miriše na ribu i vrijedne ruke barba Jure. Iz svakog kamena raste biljka. Svi se bude u zoru i neko će uvijek da vam poželi srećan rad ili dan. Kad misliš da je kuća napuštena, ugledaćeš malu svjetiljku i shvatićeš da je on...

Danas smo posjetili najpoznatijeg maslinara s područja makarske rivijere, Joška Vežu, zvanog Bepo čija je priča o izradi maslinovog ulja, džema od gorke naranče, njegovom prezimenu, podrijetlu, uspjesima... više nego zanimljiva. Uskoro očekujte više!

+8

#RuralFoto #Proizvodnja "Vinograd je poput žene, a maslina poput majke."

Masline, koje donose unosan profit, predstavljaju privlačnu metu za lopove i profesionalne kriminale bande. Na španskom ”verdeo“, ili berba zelenih maslina, odvija se u ranu jesen, a ove nedelje je započela u provinciji Sevilji. Pripadnici španske Civilne garde zatekli su grupu od sedmoro kradljivac...

Berba maslina u 100 % ekološkom masleniku. Imat ćemo ekstra djevičansko EKO maslinovo ulje. Iako je loš urod maslina ove godine,al je kavliteta na vrhuncu top.

+7

I, maslinari, berete li? Koliko čujemo, bit će ovo dobra godina. :)

+6

Fešta vina, maslinovih ulja i delicija Festival vina i delicija u organizaciji Slobodne Dalmacije nakon dvije godine korone održan je u Dioklecijanovim podrumima, u najljepšim vinskim podrumima , koji su, kao i cijela carska palača iz koje je izrastao grad Split, pod UNESCO-vom zaštitom. U petak i s...

+3