Marelica

Sinonim: Kajsija | Engleski naziv: Apricot | Latinski naziv: Prunus armeniaca L.

Marelica

Marelica (Prunus armeniaca L. ili Armeniaca vulgaris L.) pot­ječe iz sjeveroistočne Kine, odakle se proširila dalje u svijet. Sta­bla marelice dospijevaju u rod nakon 3 - 4 godine i na pažljivo odabranim terenima redovito i obilno rode. Otpornija je na biljne bo­lesti i štetnike od većine drugih voćnih vrsta, pa joj je zaštita jeftinija.

Plodovi rano dozrijevaju (lipanj, srpanj) i na tržištu postižu visoku cijenu. Bogati su šećerima, organskim kiselinama, vitaminima i mineralnim tvarima. Marelica se u Hrvatskoj bere od lipnja do kraja srpnja. Najčešće je to ručna berba. Svježi plodovi marelice cijenjeni su kao stolno voće, a i kao sirovina za preradu u raznovrsne prerađevine (sokove, džemove, pekmeze, kom­pote itd.). Osim toga, plodovi se suše, a i prerađuju u rakiju izvanredne kvalitete.

Agroekološki uvjeti za uzgoj

Temperatura

Tijekom dubokoga zimskog mirovanja, marelica može izdržati i do -25 °C s manjim oštećenjem, dok u vrijeme prisilnoga zimskog mirovanja temperature od -18 °C mogu prouzročiti velike štete. Razdoblje od desetak toplijih dana, nakon zimskog mirovanja, može izazvati kre­tanje sokova u voćki. Uslijedi li naglo zahlađenje iza toga, dolazi do smrzavanja staničnog soka u provodnim tkivima voćke, što može biti vrlo štetno te uzrokovati potpuno smrzavanje voćke. Marelica vrlo rano cvate jer joj je za cvatnju dovoljna mala suma aktivnih temperatura (iznad 7 °C). U kontinentalnom dijelu Hrvatske marelica cvate ranije od svih voćaka (osim nekih sorata bade­ma), pa često zbog kasnih proljetnih mrazeva u cvatnji ili nakon oplodnje izmrznu cvjetovi ili tek zametnuti plodovi. Najosjetljiviji su mladi plodovi jer sadrže najviše vode. Kritična temperatura za njih je od 0 °C pa do -2 °C što ovisi o sorti i vremenu trajanja hladnoće. Cvjetovi podno­se nešto nižu temperaturu od mladih plodova. Temperatu­re od -1,1 °C do -5,5 °C, ovisno o sortama i trajanju hlad­noće, mogu prouzročiti izmrzavanje cvjetova marelice. Kvalitetniji plodovi se pro­izvode u područjima sa srednjom dnevnom temperaturom u lipnju od 19 °C, a u srpnju od 20 °C.

Voda

Za marelicu se smatra da je prilično otporna prema suši, pa po toj otpornosti dolazi odmah iza badema. Zbog toga je proširena u aridnom i semiaridnom području (sušnija područja), ali na dubokim tlima koja do­bro gospodare vodom. Višak vlage u tlu nepovoljno utječe na marelicu, posebice ako je cijepljena na divlju marelicu, badem ili breskvu jer njihov korijen teže podnosi prekomjerno vlaženje tla. U lipnju i srpnju ima najveće zahtjeve za vodom. Najčešće se koristi sustav navodnjavanja »kap po kap« ili sustav mini-rasprskivača.

Tlo

Za uzgoj marelice prikladna su duboka, dobro drenirana tla koja omogućuju ravnomjerno rasprostiranje korijenova sistema u dubinskom i bočnom smjeru. Ovi­sno o podlozi, poželjna dubina profila je 80 - 120 cm, pa i do 150 cm ako je upotrijebljena podloga sjemenjak marelice ili vinogradarske breskve. Glede mehaničkog sastava, marelici najbolje odgo­varaju tla koja sadrže sitnoga i krupnog pijeska 60 - 65 %, a praha i gline 35 - 40 %. Za marelicu su najprik­ladnija slabo kisela, neutralna do slabo alkalna tla, s najmanje 2 - 3 % humusa, 15 - 20 mg fosfora i više od 20 mg kalija na 100 g tla.

Izbor položaja za podizanje nasada

Marelica je osjetljiva na hladne i olujne vjetrove, pa joj treba birati zaštićene položaje, a i položaje na kojima je tuča rijetka ili se uopće ne pojavljuje. Treba ju uzgajati u područjima u kojima nije izražena promjena temperatura (mediteransko područje, područja blizu velikih rijeka), a u ostalim područjima samo na dobro odabranim lokacijama koje su zaklonjene od sjevera.

Priprema tla za sadnju

Ako su prethodno uzgajane drvenaste kulture, najprije je potrebno iskrčiti i ukloniti sve biljne ostatke s površine i iz tla. To bi trebalo provesti najmanje dvije godine prije podizanja voćnjaka marelice. Zatim se pristupa rav­nanju, a prema potrebi i melioriranju terena. Na kraju, tlo treba duboko poorati, odnosno rigolati. Dubina rigolanja ovisi o ukupnim svojstvima tla i du­bini stvorenoga nepropusnog sloja tla, a u većini slučajeva se ona kreće oko 60 cm. Pri rigolanju treba obvezno provesti meliorativnu gnojidbu ili takozvanu gnojidbu na pričuvu (re­zervu) hraniva. Tu se ponajprije misli na unošenje većih količina mineralnih gnojiva, fosfornih i kalijevih, a po mogućnosti i organskih. Rigolanje tere­na treba provoditi tijekom ljetnih mjeseci (srpanj, ko­lovoz) kako bi ljetne žege i povremene kiše pridonijele usitnjavanju, tj. boljoj strukturi tla.

Izbor podloga

Pre­ma načinu razmnožavanja svrstavamo ih u generativne (iz sjemena) i vegetativne podloge (razmnožene ukorijenjenim izbojima, zrele ili zelene reznice). Generativne podloge u nas se više upotrebljavaju, a od njih se primjenjuju sjemenjaci različitih vrsta i sorata marelice, vinogradarske breskve, badema i šljive. Od vegetativnih podloga primjenjuju se odabrani klonovi raznih vrsta šljiva i hibrida između breskve i badema.

Izbor uzgojnog oblika

U komercijalnim voćnjacima marelica se uzgaja u obliku pravilne vaze, piramidalne krošnje, u obliku pravilne palmete s kosim granama, u obliku slobodne palmete i u obliku vretenastoga grma. U novije vrijeme u razvijenim voćarskim zemljama Europe (Itali­ja, Francuska, Švicarska) marelica se uzgaja u obliku slobodne pal­mete. Ta palmeta, slično kao i pravilna palmeta s kosim granama, sa­stoji se od provodnice na kojoj je raspoređeno 8 - 10 skeletnih grana prvog reda koje su koso usmjerene u smjeru reda pod kutom od 45° do 60° u odnosu prema provodnici. Prve skeletne grane marelice razvode se na visinu od 60 cm. Po­tom se svakih 35 - 50 cm, duž provodnice, razvode primarne grane slobodno lijevo i desno u smjeru reda. Primarne grane viših etaža moraju biti kraće od primarnih grana nižih etaža. Time se regulira ravnoteža između vegetativnog rasta i rodnosti kao i najpovoljnijeg osvjetljenja krošnje.

Vrijeme i tehnika sadnje

Sadnju marelice treba obaviti u jesen da bi se pridonijelo boljem ukorjenjivanju u tlu tijekom jeseni, zime i proljeća, ili ranije u prolje­će, da bi se u većoj mjeri iskoristila pričuva (rezerva) zimske vlage u tlu radi što boljeg ukorjenjivanja sadnica marelice. Na korijen se stavlja sloj rahle zemlje, koji je potrebno dobro ugaziti, te 20 kg stajskog gnojiva i 0,5 kg NPK 7:20:30, u sloju iznad korijenja. Sva dodana gnojiva prekriju sa zemljom, te se voćka zalije s najmanje 30 litara vode. Razmak sadnje iznosi 5 - 8 m između redova i 4 - 7 m u redu.

Održavanje nasada

Nasad marelice se održava kao i kod svih ostalih voćnih vrsta. Unutar reda potrebno je ukloniti korove primjenom herbicida. Između redova najpovoljnije je zatravljivanje površine koje je potrebno tijekom vegetacije kositi i malčirati 6 - 8 puta.

Gnojidba

Gnojidba je različita, a obavlja se dodavanjem KAN-a 27%, NPK gnojivima u omjeru 5:20:30 s 800 kg/ha i ako tlo nije dovoljno rahlo obavezna je aplikacija stajskog gnojiva. 

Izvor:

  • Ivo Krpina i suradnici; Voćarstvo; Zagreb, 2004.
  • Burza voća i povrća

Marelica - Sorte

ukupno: 52, aktivno: 40, neaktivno: 12

Antonio errani

Bella d'imola

Blenril ryland

Breda

Čačansko zlato

Cegledsko zlato

Early rosa

Forum sa jalte

Giada

Harcot

Kereški orijaš

Krupna Rana
(Szegedi Mammut, Wahre Grosse, Grosse Frühe)

Kyotto

Mađarska Najbolja
(Magyarkajszi)

Mađarska Rana
(Mađarska)

Melitopoljska Rana

Naget

New Jersey 19

NS-4

NS-6

Orange Red

Pellecchiella

Perla

Pinkcot

Pisana

Portici

Rakowszky
(Rakovszky Apricose, Rakovski)

Reale D' Imola

Rocsana

Rumunjska Kasna

Šalah

San Castrese

Stark Early Orange

Sungiant

Veecot

Velikopavlovska

Vitillo

Westley

Za pregled svih sredstava zaštite bilja za biljnu vrstu Marelica.

Marelica - Tekstovi

Marelica @ KLUB

Palačinke za doručak... Neće suhe b...

Ova (nikakva) zima probudila je bor...

A za večeru gle, marelice u knedle!