Kruška

Sinonim: - | Engleski naziv: Pear | Latinski naziv: Pyrus communis L.

Kruška

Kruške pripadaju porodici ruža (Rosaceae) i srodne su jabukama i dunjama. S obzirom da postoji oko tisuću sorti, razlikujemo ih po veličini, obliku, boji, okusu kao i dužini skladištenja. Dobar su izvor dijetalnih vlakana koja ljekovito djeluju najprije na zdravlje probavnog, a zatim i kardiovaskularnog sustava.

Uzgajaju se na plantažama, u vrtovima i voćnjacima, a u divljem obliku rastu u šumama. Cvatnja kruške traje 20 dana, od travnja do svibnja, u kojem vremenu cvjetovi daju obilje nektara i cvjetnog praha. Količina meda ovisi o broju stabala i iznosi oko 20 kg.

Agroekološki uvjeti za uzgoj

Temperatura

Kruška cvate prije jabuke te je mogućnost proljetne pozebe znatno veća, a osim toga, osjetljivija je na apsolutne temperaturne minimu­me zimi. U samoj cvatnji temperature od -1 °C mogu potpuno uništiti urod jer je to naj­osjetljivija fenološka faza. Kada prođe faza pune cvatnje, tj. kad su kruške ocvale, temperatura od -1 °C neće potpuno uništiti urod, ali će takvi plodovi imati znatno nižu tržišnu vrijednost jer su vrlo često nepravilni (krumpirasti) i u pravilu imaju smeđi pojas od mraza. Tijekom vegetacije može podnijeti temperaturu i do 34 °C.

Voda

Potrebe kruške za vodom su puno skromnije od potreba jabuke zbog dubljeg korijena koji može crpiti vodu i iz dubljih slojeva tla. Tijekom lipnja i srpnja, u fazama intenzivnog rasta ploda i mladice, kruška zahtijeva najviše vode. 

Tlo

Za svoj uzgoj zahtijeva dublja tla, dobro drenirana, lakše pjeskovita, ilovasta ili ilovasto-pjeskovita. Tla trebaju biti neutralne do slabo kisele reakcije (pH od 5,5 do 7,0), bogata humusom i hranjivim elementima.

Priprema tla za sadnju

Odabranu površinu, koja je svojim položajem i svojstvima tla do­bra za uzgoj krušaka, meliorativno se pognoji na temelju obavlje­ne kemijske analize tla i nakon toga duboko obradi. Obrada znatno ovisi o tipu tla. Ako je tlo dobrih fizikalnih svojstava, a koja često u nižim horizontima imaju povećan sadržaj kalcija, obradom se ni u ko­jem slučaju ne smije ići preduboko, i to zbog dva razloga: prvo, da se di­jelovi horizonta s povećanim sadržajem kalcija ne izoru na po­vršinu, i drugo, takvom pripremom stvaraju se uvjeti za dublje prokorjenjivanje. Takva tla se pripremaju oranjem do dubine 40 do 50 cm. Lošija, teža tla, loših fizikalnih osobina prije oranja potrebno je po­drivati na dubinu 70 do 80 cm. Najpovoljnije je duboku obradu obaviti tijekom kolovoza, te u tak­voj gruboj brazdi tlo ostaviti do početka studenog, dok se ne nabave sadnice. Prije sadnje, tlo se potanjura i iskolče se redovi.

Izbor podloga

Sve sorte krušaka nema­ju zadovoljavajuću kompatibilnost s dunjom, te se one moraju cijepiti s međupodlogom. Kruška se može cijepiti na podlogu divlje kruške i na različite tipo­ve dunje. Na podlozi divlje kruške manje je osjetljiva na lošija tla, ali su stabla bujnija, a i plodovi su znatno lošije kakvoće. Kao podlogu koriste se tipovi dunje: EMA, EMC, BA 29, Adam's, Sydo i OHF 333. Prednost dajemo podlogama EMA i BA 29, a EMC treba služiti samo za najbrojnije sorte. Sorte loše kompatibilnosti s dunjom (npr. Viljemovka) obvezno treba cijepiti s međupodlogom. Kao međupodloga mogu poslužiti sorte Ge-lertova, Pastorčica i Hardenpontova.

Izbor sorata

Odabir sorte ovisi o ekološkim uvjetima i mogućnosti plasmana. Rane sorte mogu se uzgajati u svim kruškarskim područjima, ali prednost se daje onim područjima gdje je veća mogućnost plasmana da bi se izbjegao nepotreban skup prijevoz. Osim toga, najranije sorte su i najosjetljivije na prijevoz, a i vijek skladištenja im je najkraći. Kasne zimske sorte zahtijevaju dovoljno sunčanih dana da bi mo­gle postići visoku kakvoću plodova, te se mogu uzgajati samo u toplim krajevima južne RH, istočne Slavonije i Baranje. Pri tome posebnu pažnju treba posvetiti navodnjavanju jer su to krajevi gdje tijekom ljeta obično vlada suša. Sorte srednje dobi dozrijevanja mogu se uzgajati na povoljnim lo­kacijama svih naših područja, a jedini ograničavajući čimbenik jest mogućnost plasmana.

Izbor uzgojnog oblika

Razmak između redova ovisi o bujnosti podloge i sorte, ali za su­vremene uzgoje, uz dobru voćarsku mehanizaciju, taj razmak ne tre­ba biti veći od 3,2 m. Razmak unutar redova ovisi o sorti, ali načelno može se reći da je za većinu sorata dovoljno 1,2 do 1,5 m. Sve to odnosi se na uzgojni oblik, a kod kruške su najčešći vitki vretenasti grm i vitko vreteno.

Vrijeme i tehnika sadnje

Iskopa se jama za sadnicu. Sadnicu se postavlja 3-5 cm daleko od kolca. Na korijen se stavlja sloj rahle zemlje debljine 5 - 8 cm koji se dobro nagazi te 20 - 30 kg zrelog stajskog gnoja. Na stajski se gnoj opet stavlja zemlja te se oko voćke oblikuje zdjelica za bolje zadržavanja vode. Dubina sadnje je kao u rasadniku, tj. spojno je mjesto barem 10 cm iznad razine tla.

Održavanje nasada

U međurednom prostoru održava se tratina koja se kosi 6 - 8 puta u vegetaciji i nezakorovljen zaštitni pojas (primjena herbicida). Ako u voćnjaku nema sustav za navodnjavanje tlo se održava stalnom međurednom obradom (u jesen rotacijskom motikom, a ljeti oranje).

Gnojidba

Odmah nakon sadnje ili najkasnije do kraja proljeća mladi se voćnjak pognoji stajskim gnojivom. Za prilično veliku gustoću sad­nje preporučuju se dva načina gnojidbe:

  • Pojedinačna gnojidba svake sadnice s 20 - 30 kg stajskoga gnoja oko sadnice.
  • Odoravanjem brazde oko 70 cm od reda sadnica, te zaoravanjem gnojiva koji se stavlja u odoranu brazdu. 
  • Izvor:

    • Ivo Krpina i suradnici; Voćarstvo; Zagreb, 2004.
    • Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu 

    Kruška - Sorte

    ukupno: 47, aktivno: 41, neaktivno: 6

    Boheme

    Carmen

    Cascade

    Coscia

    Coscia precoce
    (Košija rana)

    Druardova maslovka
    (President drouard)

    Durondeau

    General leclerc

    Gijoova
    (Docteur jules guyot, gijotka, rana viljamovka)

    Hardenpontova maslovka
    (Glou morceau, beurré d' hardenpont)

    Highland

    Kiferov sjemenjak
    (Citronka, kieffer seedling)

    Kleržo
    (Beurré clairgeau)

    Lubeničarka

    Marguerite marillat
    (Marijatka)

    Norma

    Olivijerova
    (Mercedes)

    Packham's triumph

    Precoce di fiorano

    Rosired

    Šampionka

    Srpanjska šarena
    (Colorre de juillet)

    Starking delicious
    (Stark delišes)

    Starkrimson

    Tepka

    Tikvica nagovik

    Tosca

    Trevuška
    (Precoce de trevoux)

    Vilijamovka
    (William's bon chretien, bartlet vilmos)

    Zimska pastrmka
    (Northajzemska pastrmka)

    Za pregled svih sredstava zaštite bilja za biljnu vrstu Kruška.

    Kruška - Tekstovi

    Kruška @ KLUB

    Kruška, 1000 stabala. Brusovača, RH...

    Mene ove kruške iz vrta Predraga Li...