Jagoda

Sinonim: - | Engleski naziv: Strawberry | Latinski naziv: Fragaria L.

Jagoda

Jagoda je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice ruža (Rosaceae). U plodu se nalazi oko 60 % vode,  može biti i do 12 % šećera te vitamina C od 24 - 97 mg%. Cvjeta više puta u godini i služe kao biljke indikatori za ispitivanje virusa.

Agroekološki uvjeti uzgoja jagode

Temperatura

Jagoda izmrzava na temperaturi od -15 °C do -18 °C. Ako nema sniježnog pokrivača, osobito pri kraju zimskog razdoblja kada otopli, strada i na -5 °C do -7 °C. Cvijet jagode izmrzava na -2 °C. Tijekom vegetacije najbujniji porast je pri temperaturama od 20 - 24 °C (optimum 23 °C).

Voda

Uslijed nedostatka vlage u tlu, korijenov sistem se nedovoljno razvija u površinskom dijelu tla; ne formiraju se rašlje na stablu, uslijed čega se smanjuje bujnost i rodnost, a plodovi su sitni i nekvalitetni. S obzirom da se jagoda sadi u vrlo gusti sklop i ima veliku lisnu masu, tlo neophodno mora sadržavati 75 - 80 % vlage. Potrebno im je navodnjavanje početkom cvjetanja, tijekom zrenja i po završetku svih berbi.

Tlo

Najbolja su pjeskovito-ilovasta tla i tla bogata organskim tvarima (humusom). Tla moraju biti dovoljno duboka i drenirana. Najpovoljnija kiselost se kreće od pH 4,6 - 6,4. Loše predkulture za jagodu su grašak, rajčica, bijeli krumpir, repa i kukuruz jer svi dijele iste štetnike.

Izbor položaja za podizanje nasada jagode

Za jagodu su najpovoljniji oni položaji koji nisu izloženi vjetru i akumulaciji hladnog zraka. Za rane sorte najbolji su južni položaji, gdje se ne javljaju kasni proljetni mrazevi jer je na njima omogućeno ranije sazrijevanje ploda za oko 10 dana u odnosu na sjeverne položaje. Sjeverne i istočne položaje treba korisititi za srednje rastuće, a sjeverne i ravničarske površine za kasne sorte jer one obično kasnije cvjetaju i nema opasnosti od kasnih proljetnih mrazova.

Priprema tla za sadnju jagode

Tlu se mora popraviti struktura, uništiti korovi, rigola se na dubinu od 30 cm i ravna. Prije rigolanja, ako je tlo nedovoljno plodno, dodaje se oko 15 - 20 t/ha stajskog gnojiva. Ako je tlo siromašno humusom potrebno je unijeti 30-40 t/ha stajskog gnojiva ili se  u prethodne dvije godine uzgajaju i zaoravaju biljke za zelenu gnojidbu. Pri gnojidbi organskim gnojivima, dodajemo 300 - 600 kg NPK 5:20:305.

Razmnožavanje jagode

Jagode se mogu razmnožavati sjemenom, cjepljenjem, dijeljenjem grmova i vriježama. Sjeme posijano u vrtnu zemlju, kojoj se doda pijesak i kompost, počinje klijati nakon 12 - 15 dana. Cijepljenje jagoda se obavlja kada se želi otkriti nazočnost virusnih oboljenja. Grmovi se dijele kod sorata krupnijeg ploda i mjesečarki koje ne daju vriježe. Razmnožavanje vriježe ja najrašireniji način razmnožavanja jagoda. U pravilu, na svakom članku (nodiju) vriježe razvijaju se adventivni pupovi koji daju stablo s lišćem i korijenov sistem, sadnicu.

Sadni materijal jagode

Sadnice trebaju biti svježe, zdrave s dobro razvijenim korijenovim sistemom i najmanje 3 - 5 razvijenih listova. Prije sadnje, sadnicama se skraćuju žile i potapaju se u smjesu zemlje i goveđeg gnoja ili u hormon za bolje ožilavanje. Za ljetnju sadnju koriste se presadnice proizvedene u prethodnoj godini, a sade se u drugoj polovici srpnja.

Podizanje nasada jagode

U područjima gdje vladaju zimiski ili proljetno-ljetni vjetrovi trebaju se podići vjetrozaštitni pojasevi na razmaku od 120 - 200 m. U tu su se svrhu najbolje pokazale višnje, šljive, ribizi, suncokret i kukuruz. Plodored ovisi od više čimbenika i može biti 3,5 i 8-godišnji.

Jagode se sade u redove te razmak od reda do reda iznosi 60 cm, a u redu 30 cm. Među redovima se načine plitke brazde za navodnjavanje. Do berbe, voda se pušta u sve brazde, a tijekom berbe naizmjenično u svaku drugu, kako bi suhim brazdama mogli prolaziti berači.

Jagode se mogu saditi u gredice širine 50 cm ili humke visine 20 cm i prekrivaju se crnom folijom.

Prednost uzgoja na foliji:

  • Sprječava rast korova jer ne propušta svjetlost.
  • Održava fizičku strukturu tla jer sprječava da kiša sabije zemlju.
  • Povećava toplinu i vlažnost tla.
  • Povećava se prinos jagoda za 20 - 30 %.
  • Povećava kvalitetu ploda jer je smanjeno truljenje, a boja je intenzivnija.
  • Sprječava truljenje ploda jer isti ne leži na zemlji.
  • Ubrzava sazrijevanje ploda za 3 - 4 dana.
  • Štede se radni sati za uništavanje korova, obradu međuredova, zalijevanje jagodnjaka i pri berbi ploda.

Budući da se folijom prekrije tlo, na njoj se načine otvori u koje će se saditi jagode. Otvori, odnosno rupe široke 4 - 5 cm, buše se na međurednoj udaljenosti 35 - 40 cm i razmakom između biljaka od 20 cm u redu. Jagode na foliji sade se od sredinje srpnja do sredine rujna.

Održavanje nasada jagode

Njega jagoda na foliji sastoji se u prihranjivanju preko lišća (folijarna prihrana) i to u 4 - 5 navrata tijekom vegetacije. Zalijeva se orošavanjem (umjetnom kišom) ili površinski, sistemom kap po kap. Međuredni prostor čisti se od korova, a kasnije se postavlja i malč (pšenična slama najčešće).

Berba i skladištenje jagode

Berba sorti mekoga ploda obavlja se prije punog zrenja, a plod sorti čvrstoga ploda bere se u punom zrenju. Berbu treba obaviti ujutro poslije pada rose i poslije podne kada je slabiji intezitet sunčevog zračenja i kada se plod rashladi. Trajanje berbe ovisi o sorti ali prosječno se beru svakog drugog dana. Pakiraju se u male otvorene plitke letvene sandučiće i u skladištu čuvaju pri temperaturi od 0 °C.

Izvor: dipl.ing. B. Volčević; Jagoda, malina, kupina; Bjelovar, 2005.

Jagoda - Sorte

ukupno: 16, aktivno: 14, neaktivno: 2

Albion

Civka (Raurica)

Civmad (Madeleine)

Civri30 (Elsinore)

Clery

Dely

Diamante

Galiaciv

Joly

Kraljica doline (Regina delle valli)

Lia

NF311 (Alba)

NF421 (Asia)

Onebor (Marmolada)

Za pregled svih sredstava zaštite bilja za biljnu vrstu Jagoda.

Jagoda @ KLUB

Mirisno-sunčani pozdrav sa Sajma cv...

+5

Jagode polako cvjetaju, bit će nešt...

+2