Soja

Sinonim: - | Engleski naziv: Soybean | Latinski naziv: Glycine max (L.) Merrill

Soja

Soja potječe iz Azije i vodeća je uljna i bjelančevinasta kultura, čije se zrno koristi kao izvor jestivih ulja (18 – 24 %) i bjelančevina (35 – 50 %) kako za ishranu ljudi tako i za ishranu stoke te u razne industrijske svrhe. Sojino zrno se prerađuje i koristi za proizvodnju sira (tofu), mlijeka, pljeskavica, hrenovki, kruha, raznih slastica i dr. Odvojen lecitin iz sojinog ulja ima primjenu u pekarskoj, konditorskoj, farmaceutskoj, tekstilnoj i kemijskoj industriji. Kvalitetom bjelančevina i visokim sadržajem ulja nadomjestak je za meso (u ljudskoj ishrani zadovoljava oko 30 % potreba za bjelančevinama), više od drugih kultura. Može se koristiti  ishrani stoke kao zelenu masu, sijeno i silažu, a deidriranjem se dobivaju brikete, granule i zeleno brašno.

Morfološka svojstva soje

Korijen se sastoji od jakog glavnog i postranog vretenastog korijenja te ima visoku usisnu (apsorpcijsku) sposobnost. Na korijenu se razvijaju kvržice u kojima žive bakterije Bradyrhizobium japonicum. Te bakterije žive u simbiozi s biljkom, tako da od biljke uzimaju ugljikohidrate (šećere), a za uzvrat, biljku opskrbljuju dušikom. Značajka korijena je da raste dok raste i nadzemna stabljika. Većina sorata u komercijalnoj proizvodnji ima relativno uspravnu i čvrstu stabljiku, prosječne visine 80 – 120 cm i prosječne visine do prve mahune od 4 – 16 cm, sve ovisno o genotipu, načinu i uvjetima uzgoja. Svi gornji dijelovi biljke soje (stabljika, listovi, mahune) prekriveni su s mnogo sitnih dlačica koje mogu biti sivobijele, žute ili smeđe boje. Postoji više tipova listova koji su blijedozelene do tamnozelene boje i prosječno ih je 15 – 20 po biljci. U zriobi postaju žuti i kod većine sorata otpadnu. Boja cvjeta može biti bijela, ljubičasta i kombinirano, a skupljeni su u grozd (3 – 5 listova). Plod je mahuna srpastog, okruglog ili spljoštenog oblika. Mahune sadrže do pet zrna, zelene su boje, a u zriobi ona varira do vrlo svijetle slamnatožute do gotovo crne.

Agroekološki uvjeti za uzgoj soje

Temperatura

Soja klije pri minimalnoj temperaturi od 6 – 7 °C, niče kada je 8 – 10 °C, a cvate kada je temperatura 17 – 18 °C. Najoptimalnije temperature za njezin rast i razvoj su između 20 i 25 °C.

Svjetlost

Soja je biljka kratkog dana. Većina sorata zahtjeva 10 i više sati mraka dnevno, a neke i 12 – 13 sati. Ukoliko su dani duži soja neće preći iz vegetativne u generativnu fazu razvoja.

Voda

U vrijeme klijanja sjeme soje treba apsorbirati vode više od 50 % od svoje mase da bi moglo klijati, a to je više vode nego što treba kukuruz (45 – 48 % njegove mase). U razdoblju od nicanja do cvatnje (60 dana) biljke soje mogu izdržati kratkotrajne suše bez većih posljedica na urod, ali ostaju niže. Potreba za vodom raste kako raste i sojina biljka. Optimalna vlažnost zraka za uzgoj  iznosi 70 – 80 %. Soju se može uspješno uzgajati u suhom ratarenju tamo gdje je godišnji prosjek oborina 600 – 700 mm, ako im je povoljan raspored tijekom vegetacije.  

Tlo

Soja najbolje uspijeva na dubokim, strukturnim, plodnim tlima, bogatim humusom, s dobrim vodo-zračnim osobinama, na kojima se ne stvara pokorica i pH reakcije 7.

Agrotehnika za proizvodnju soje

Plodored

Soja je jedan od najboljih predusjeva za mnoge ratarske kulture. Najbolji predusjevi za soju su strne žitarice, šećerna repa i kukuruz, a najnepovoljniji predusjevi su suncokret i ozima uljana repica. Na istu njivu soja može doći nakon 2 – 4 godine.

Obrada tla

Tijekom ljeta i početkom jeseni obavlja se osnovna obrada tla, tj. oranje na dubinu od 25 - 30 cm. Teža glinasta i srednje teška ilovasta tla su slabije prozračna tla i treba ih orati dublje u jesen, nego zimi i u proljeće, a lakša tla mogu se orati pliće i u proljeće. Dopunska obrada (predsjetvena priprema tla) obavlja se u proljeće i to drljačama, tanjuračama ili plošnim kultivatorima (sjetvospremači).

Gnojidba

Potrebe za hranivima se povećavaju od početka cvatnje do mahunanja i nalijevanja zrna. Maksimalne doze dušika i kalija potrebne su u fazi cvatnje i formiranja mahuna, a fosfora i sumpora u vrijeme formiranja i nalijevanja zrna. Biljka soje za izgradnju 100 kg suhe tvari treba 6 – 9 kg dušika, 4 kg fosfora i 4 kg kalija. Na plodnijim tlima gnojidba se obavlja na osnovi 30 – 60 kg/ha dušika, 60 – 90 kg/ha fosfora i 40 – 60 kg/ha kalija, uz napomenu da se 2/3 dušika osiguravaju pravilnom bakterizacijom. Na manje plodnim, težim tlima gnoji se na osnovi 60 – 100 kg/ha dušika, 90 – 120 kg/ha fosfora i 100 – 120 kg/ha kalija. Soja povoljno reagira na gnojidbu stajskim gnojem zaoranim u jesen, pod zimsku brazdu.

Sjetva soje

Najsigurnija sjetva je kada su temperature u površinskom sloju tla (do 8 cm) između 8 °C i 10 °C. Soju se može sijati u svibnju, lipnju, pa i do početka srpnja, no uglavnom se sije u isto vrijeme kao i kukuruz jer imaju gotovo iste temperaturne zahtjeve pri klijanju. Može se sijati na uske i široke redove, u trake, u kućice, a i širom kao postrni usjev. U nas prevladava sjetva u redove na razmak 45 – 50 cm i izvodi se pneumatskim sijačicama. Optimalan međuredni razmak iznosi 24 – 30 cm. Broj biljaka po hektaru treba osigurati za sorte u sladu s grupom zriobe.

Njega nasada soje

Izvode se mehaničke mjere (međuredna kultivacija, ručno pljevljenje korova, prihrana dušikom) i kemijske (suzbijanje korova i zaštita od bolesti i štetnika). Prva kultivacija obavlja se kada soja tek nikne i dobro se raspoznaju redovi, a druga kada je soja visoka oko 20 – 30 cm. 

Žetva soje

Kombajn prije žetve treba podesiti i preurediti kako bi se žetva obavila s najmanjim mogućim gubicima. Sojina slama je nepovoljnija za vršidbu, a zrno je, za razliku od pšeničnog, zatvoreno u mahuni i kod odnosa zrno:slama = 1:3,5 propusna moć vršidbenog aparata smanjuje se za 50 %. Zbog toga, vršidbeni aparat kombajna mora raditi sa smanjenim brojem okretaja, uslijed čega je manja propusna moć kombajna. Optimalna žetvena vlažnost zrna soje je između 14 i 16 %, a iznad 20 % smanjuje se kapacitet kombajna.

Izvor:

  • Dr.sc. M. Vratarić, dr.sc. A. Sudarić; Soja Glycine max (L.) Merr.; Osijek, 2008.
  • Prof.dr.sc. Mladen Jurišić; AGRO-BASE CD

Soja - Sorte

ukupno: 57, aktivno: 36, neaktivno: 21

AFZG ANA

AFZG SANJA

AJLA PZO

ALISA

AMPHOR

ANA

ANGELA PZO

ANICA

CORBETT

DANICA

DIANA

DUBRAVKA

GALLEC

GORDANA

IDEFIX

JANA

KLARA

LEA

LJUBICA

MARIJA

NEOPLANTA

NS ANA

OAC WALLACE

PROTEINKA

S-0512

S-0990

SABINA

SANJA

SIVKA

SLAVONKA

TINA

USKOLISNA

VIŠNJA

ZAGREPČANKA

Za pregled svih sredstava zaštite bilja za biljnu vrstu Soja.

Soja @ KLUB

Danas nije vruće, pa se radila adap...

+4

Ove godine zasijana 22 hektara, sor...

+7

Prije kiše smo krenuli u soju, bira...

+3

Sije se soja punom parom! (M. Čupar...