Sinonim: - | Engleski naziv: Soybean | Latinski naziv: Glycine max (L.) Merrill
Soja potječe iz Azije i vodeća je uljna i bjelančevinasta kultura, čije se zrno koristi kao izvor jestivih ulja (18 – 24 %) i bjelančevina (35 – 50 %) kako za ishranu ljudi tako i za ishranu stoke te u razne industrijske svrhe. Sojino zrno se prerađuje i koristi za proizvodnju sira (tofu), mlijeka, pljeskavica, hrenovki, kruha, raznih slastica i dr. Odvojen lecitin iz sojinog ulja ima primjenu u pekarskoj, konditorskoj, farmaceutskoj, tekstilnoj i kemijskoj industriji. Kvalitetom bjelančevina i visokim sadržajem ulja nadomjestak je za meso (u ljudskoj ishrani zadovoljava oko 30 % potreba za bjelančevinama), više od drugih kultura. Može se koristiti ishrani stoke kao zelenu masu, sijeno i silažu, a deidriranjem se dobivaju brikete, granule i zeleno brašno.
Korijen se sastoji od jakog glavnog i postranog vretenastog korijenja te ima visoku usisnu (apsorpcijsku) sposobnost. Na korijenu se razvijaju kvržice u kojima žive bakterije Bradyrhizobium japonicum. Te bakterije žive u simbiozi s biljkom, tako da od biljke uzimaju ugljikohidrate (šećere), a za uzvrat, biljku opskrbljuju dušikom. Značajka korijena je da raste dok raste i nadzemna stabljika. Većina sorata u komercijalnoj proizvodnji ima relativno uspravnu i čvrstu stabljiku, prosječne visine 80 – 120 cm i prosječne visine do prve mahune od 4 – 16 cm, sve ovisno o genotipu, načinu i uvjetima uzgoja. Svi gornji dijelovi biljke soje (stabljika, listovi, mahune) prekriveni su s mnogo sitnih dlačica koje mogu biti sivobijele, žute ili smeđe boje. Postoji više tipova listova koji su blijedozelene do tamnozelene boje i prosječno ih je 15 – 20 po biljci. U zriobi postaju žuti i kod većine sorata otpadnu. Boja cvjeta može biti bijela, ljubičasta i kombinirano, a skupljeni su u grozd (3 – 5 listova). Plod je mahuna srpastog, okruglog ili spljoštenog oblika. Mahune sadrže do pet zrna, zelene su boje, a u zriobi ona varira do vrlo svijetle slamnatožute do gotovo crne.
Soja klije pri minimalnoj temperaturi od 6 – 7 °C, niče kada je 8 – 10 °C, a cvate kada je temperatura 17 – 18 °C. Najoptimalnije temperature za njezin rast i razvoj su između 20 i 25 °C.
Soja je biljka kratkog dana. Većina sorata zahtjeva 10 i više sati mraka dnevno, a neke i 12 – 13 sati. Ukoliko su dani duži soja neće preći iz vegetativne u generativnu fazu razvoja.
U vrijeme klijanja sjeme soje treba apsorbirati vode više od 50 % od svoje mase da bi moglo klijati, a to je više vode nego što treba kukuruz (45 – 48 % njegove mase). U razdoblju od nicanja do cvatnje (60 dana) biljke soje mogu izdržati kratkotrajne suše bez većih posljedica na urod, ali ostaju niže. Potreba za vodom raste kako raste i sojina biljka. Optimalna vlažnost zraka za uzgoj iznosi 70 – 80 %. Soju se može uspješno uzgajati u suhom ratarenju tamo gdje je godišnji prosjek oborina 600 – 700 mm, ako im je povoljan raspored tijekom vegetacije.
Soja najbolje uspijeva na dubokim, strukturnim, plodnim tlima, bogatim humusom, s dobrim vodo-zračnim osobinama, na kojima se ne stvara pokorica i pH reakcije 7.
Soja je jedan od najboljih predusjeva za mnoge ratarske kulture. Najbolji predusjevi za soju su strne žitarice, šećerna repa i kukuruz, a najnepovoljniji predusjevi su suncokret i ozima uljana repica. Na istu njivu soja može doći nakon 2 – 4 godine.
Tijekom ljeta i početkom jeseni obavlja se osnovna obrada tla, tj. oranje na dubinu od 25 - 30 cm. Teža glinasta i srednje teška ilovasta tla su slabije prozračna tla i treba ih orati dublje u jesen, nego zimi i u proljeće, a lakša tla mogu se orati pliće i u proljeće. Dopunska obrada (predsjetvena priprema tla) obavlja se u proljeće i to drljačama, tanjuračama ili plošnim kultivatorima (sjetvospremači).
Potrebe za hranivima se povećavaju od početka cvatnje do mahunanja i nalijevanja zrna. Maksimalne doze dušika i kalija potrebne su u fazi cvatnje i formiranja mahuna, a fosfora i sumpora u vrijeme formiranja i nalijevanja zrna. Biljka soje za izgradnju 100 kg suhe tvari treba 6 – 9 kg dušika, 4 kg fosfora i 4 kg kalija. Na plodnijim tlima gnojidba se obavlja na osnovi 30 – 60 kg/ha dušika, 60 – 90 kg/ha fosfora i 40 – 60 kg/ha kalija, uz napomenu da se 2/3 dušika osiguravaju pravilnom bakterizacijom. Na manje plodnim, težim tlima gnoji se na osnovi 60 – 100 kg/ha dušika, 90 – 120 kg/ha fosfora i 100 – 120 kg/ha kalija. Soja povoljno reagira na gnojidbu stajskim gnojem zaoranim u jesen, pod zimsku brazdu.
Najsigurnija sjetva je kada su temperature u površinskom sloju tla (do 8 cm) između 8 °C i 10 °C. Soju se može sijati u svibnju, lipnju, pa i do početka srpnja, no uglavnom se sije u isto vrijeme kao i kukuruz jer imaju gotovo iste temperaturne zahtjeve pri klijanju. Može se sijati na uske i široke redove, u trake, u kućice, a i širom kao postrni usjev. U nas prevladava sjetva u redove na razmak 45 – 50 cm i izvodi se pneumatskim sijačicama. Optimalan međuredni razmak iznosi 24 – 30 cm. Broj biljaka po hektaru treba osigurati za sorte u sladu s grupom zriobe.
Izvode se mehaničke mjere (međuredna kultivacija, ručno pljevljenje korova, prihrana dušikom) i kemijske (suzbijanje korova i zaštita od bolesti i štetnika). Prva kultivacija obavlja se kada soja tek nikne i dobro se raspoznaju redovi, a druga kada je soja visoka oko 20 – 30 cm.
Kombajn prije žetve treba podesiti i preurediti kako bi se žetva obavila s najmanjim mogućim gubicima. Sojina slama je nepovoljnija za vršidbu, a zrno je, za razliku od pšeničnog, zatvoreno u mahuni i kod odnosa zrno:slama = 1:3,5 propusna moć vršidbenog aparata smanjuje se za 50 %. Zbog toga, vršidbeni aparat kombajna mora raditi sa smanjenim brojem okretaja, uslijed čega je manja propusna moć kombajna. Optimalna žetvena vlažnost zrna soje je između 14 i 16 %, a iznad 20 % smanjuje se kapacitet kombajna.
Izvor:
ukupno: 83, aktivno: 46, neaktivno: 37
Abiza
AFZG ANA
AFZG SANJA
AJLA PZO
ALISA
AMPHOR
ANA
ANGELA PZO
ANICA
Atanga
Auricula
Basak
CORBETT
DANICA
DIANA
DUBRAVKA
EMA
ES Albator
ES Connector
ES Conqueror
ES Generator
ES Inspector
ES Warrior
Ezra
GABRIELA
GALA PZO
GALINA
GALLEC
GORDANA
Herzog
HRVATICA
IDEFIX
IKA
JANA
JULIJA
JULIJANA
KLARA
Korana
LEA
LJUBICA
LUCIJA
Maksimirka
MARIJA
MERKUR
NAYA
NEOPLANTA
NS ANA
OAC WALLACE
Os Đurđica
Os Nevena
OS ZORA
Pelikan
PROTEINKA
Ranka
RUŽICA
S-0512
S-0990
SABINA
SANDA
SANJA
SARA
SIVKA
SLAVONKA
SONJA
TEA
TENA
TINA
Tisa
TOMA
USKOLISNA
Vinka PZO
VIŠNJA
VITA
Zagorka
ZAGREPČANKA
ŠTA JE TO ZELENI KRMNNI KONVEJER ? Pod zelenim krmnim konvejerom (redosledom) podrazumeva se proizvodnja krmnog bilja u toku cele vegetacije, od ranog proleća do kasne jeseni, radi podmirivanja stoke zelenom hranom, prvenstveno krava muzara. Ukratko, zeleni konvejer je setva i žetva krmnih useva tok...
Domaće ratare ovih dana očekuje i žetva soje. Prema rečima struke, soja posejana nešto kasnije daće dobar rod mahune, te se prosečni prinosi očekuju od 700 kg do 3t/ha. "Suša je i dalje glavni neprijatelj soje, kao i prethodnih godina, dok su nepovoljne vremenske prilike ove sezone značajno uticale...
Razlozi velikog interesovanja za sortu soje Es Pallador su visoki prinosi. Obilaskom naših proizvođača širom Vojvodine tokom 2023. godine, pored utisaka i iskustava u proizvodnji, prikupljali smo i rezultate. Sumirali smo ih i delimo ih sa vama. 👇
Nakon olujnih vetrova, pljuskova, malo sitnog leda, tropskih temperatura dozreva naša soja!
Kada i kako protiv Sive truleži grožđa (prouzrokovač: Botrytis cinerea). Siva trulež predstavlja jedno od najznačajnijih oboljenja vinove loze. Gubici prinosa koje prouzrokuje iznose 20 - 50%. Oboljenje je rasprostranjeno širom sveta, a posebno u predelima sa kišnim vremenom i visokom vlažnošću vazd...
[Pre-em ZAŠTITA SOJE OD KOROVA] 📌Široki spektar korova pričinjava ekonomski značajne štete u soji, osnovni tretman protiv korova nužan je za ostvarivanje željenih prinosa. RJEŠENJE: 🏅CENTIUM 36 CS ®️ (klomazon, doza: 0,4 l/ha) 🏅SENAT WG ®️ (metribuzin, doza: 0,5 - 1 kg/ha) 🏅KOBAN 600 ®️ (petoksa...
Marko Makarević (30) dolazi iz Gradišta pokraj Županje, bavi se ratarstvom i i obrađuje 31 hektar zemlje. Uz poljoprivredu zaposlen je i kao mehaničar, a njome se bavi od malena – nastavio je obiteljsku tradiciju obrađivanja djedovine, uz dio zemlje koji je uzeo u zakup. Od ozimih žitarica sije ječa...
Kiša bi još jedino mogla da pomogne šećernoj repi, za razliku od kukuruza i soje, kojima je suša desetkovala prinose. Uoči početka prerade šećerne repe, fabrike šećera su najavile da će krečne peći u šećeranama u Crvenki, Vrbasu, Kovačici i Pećincima upaliti krajem meseca i od septembra krenuti u pr...
Od početka godine pratile su nas natprosečne temperature za taj period godine. Veoma toplo vreme nastavilo se u martu i aprilu što je uslovilo da setva jarih useva počne i pre 1. aprila. Setva kukuruza je završena, tokom koje nije bilo dovoljno vlage. Potom je došlo do zahlađenja, pa će ovoj žitaric...
Poljoprivrednici iz deset udruženja Vojvodine i centralne Srbije su odlučili da, zbog štete od mraza i suše traže od države jednokratnu pomoć od 300 evra po hektaru za prolećne useve i voćarske zasade koji su prijavljeni u sistem e-agrara, a ukoliko pomoć ne bude dodeljena, najavljuju proteste u avg...
Suša je desetkovala prinose u atarima Bačke Palanke, zbog čega, kako kažu tamošnji ratari, neće biti računice u ratarstvu u ovoj proizvodnoj sezoni. Nisu ratari zadovoljni ni ponuđenim otkupnim cenama, koje za kukuruz iznose 18 dinara, a za soju nešto više od 50 dinara za kilogram. ”Biće ratari u mi...
👉 Soja više nije samo još jedna ratarska kultura u plodoredu, već strateška sirovina. Danas, kada se od poljoprivrede traže sljedivost, održivost i proizvodnja bez GMO-a, proizvođačima u BiH otvorena je mogućnost na domaćem terenu - od sjetve do otkupa. Više na linku: https://shorturl.at/WjcY3 Foto...
