Šparoga

Šparoga je sezonsko povrće i njezini se izboji u priobalnom području beru u travnju i svibnju, a u kontinentalnom području u svibnju i lipnju. 

U Europi se više cijeni bijela šparoga, iako zelena ima bolju hranidbenu vrijednost. Specifični miris i okus potječe od eteričnih ulja, tirozina i metilmerkaptana, glikozida, jantarne i asparaginske kiseline, arginina, holina, saponina i flavonoida. Šaproga se cijeni kao dijetalno povrće naročito za dijabetičare.

Morfološka svojstva šparoge

Šparoga je trajnica, sa životnim vijekom 15 i više godina. Ona ima sposobnost da u nepovoljnim uvjetima uđe u mirovanje i odbaci nadzemne dijelove. Sitno i nježno korijenje ima apsorpcijsku funkciju, a velika masa korijena debljine oko 5 mm služi za deponiranje rezervi za rast novih nadzemnih organa nakon razdoblja mirovanja. Debelo korijenje odumire nakon 3 godine, a iznad njega razvije se novo na gornjem dijelu podzemne stabljike, podanka, što je razlog postupnog dizanja podzemnog busena.

Na razgranatom podanku pri kraju aktivne vegetacije u jesen formiraju se pupovi, koji će u slijedećoj vegetaciji dati nove biljke. Na četverogodišnjem do peterogodišnjem podanku može biti 10 – 15 ili čak 30 pupova.

U početnoj fazi rasta, kada su stabljike (izboji) dugi 15 – 25 cm, debeli na bazi 1 – 4 cm, sa zatvorenim vrhom i priljubljenim ljuskastim listovima, koriste se kao povrće. Šparoga počinje cvjetati u drugoj ili trećoj godini, a zatim cvate svake iduće godine. Biljke koje imaju muške cvjetove imaju više izboja (stabljika). Plod je sočna boba veličine zrna graška, u fiziološkoj zrelosti crvene boje, s najviše 6 sjemenki nepravilno okruglog oblika. U 1 g može biti 40 – 60 sjemenki.

Agroekološki uvjeti za uzgoj šparoge

Temperatura

Sjeme šparoge sporo klija, a minimalna temperatura klijanja iznosi 15 °C. Namakanjem sjemena kroz 4, 5 dana u toploj vodi (29 – 32 °C) može se znatno pospješiti nicanje. Za rast i razvoj povoljne su temperature od 12 – 26 °C.

Voda

U vrijeme aktivne vegetacije optimalna je količina oborina 240 mm, a od toga u srpnju i kolovozu 160 mm. Prema tome, u nekim područjima šparoga se može uzgajati i bez navodnjavanja, ali tamo gdje su česte dugotrajne ljetne suše, samo navodnjavanje može osigurati dobar prinos slijedeće godine.

Tlo

Za uzgoj su pogodna lakša tla, manjeg fizičkog otpora i bolje aeracije (vodo-zračnog odnosa). Za proizvodnju bijele šparoge pogodnija su pjeskovita tla uz obilnu gnojidbu organskim gnojivima, a za zelenu šparogu prikladna su srednje teška, ali ne i teška tla. Tla trebaju biti neutralna i blago alkalična ili kisela (pH 5).

Agrotehničke mjere uzgoja šparoge

Plodored

Šparoga je višegodišnja kultura koja ostaje na istom mjestu 10 – 12 godina. Zasnivanje novog nasada na istoj površini ne preporučuje se prije 4 – 5 godina.

Obrada tla

Za proljetno zasnivanje šparžišta pripremu tla treba započeti već prethodne jeseni ili zime dubokim oranjem na 40 – 60 cm, ili oranjem na 30 – 40 cm s podrivanjem do 70 cm, ovisno o tlu. Uz tu operaciju unosi se stajski gnoj ili drugo organsko gnojivo te kalij i fosfor uz manju količinu dušika. Na tlima kiselijim od 5,5 može se uz to dodavati i odgovarajuća količina vapna. Za izravnu sjetvu zelene šparoge u proljeće se tlo višekratno površinski obrađuje, da se unište iznikli korovi. Budući da se zbog obnavljanja mesnatog korijenja cijeli podanak postupno diže prema površini tla, tijekom vegetacije redovi se postupno nagrću.

Gnojidba

Preporučuje se organska gnojidba svake 3 godine s 30 – 100 t/ha stajskog gnojiva, do 25 t/ha treseta ili komposta, zelena gnojidba zaoravanjem usjeva boba, grahorice, djeteline ili žitarica uz dodatak dušika. Mineralna gnojidba raspoređena je na 5 godina i kreće se oko 75 kg/ha dušika, 35 – 65 kg/ha fosfora, 165 – 185 kg/ha kalija.

Njega nasada šparoga

U prvoj godini sadnje glavne su mjere borba protiv korova, očuvanje površinske strukture i potrebne vlage. Međuredna obrada, naročito u prvim godinama, mora biti sasvim plitka, da se ne ošteti korijenje.

Sjetva / sadnja šparoge

Sije se prethodno namočeno sjeme u toploj vodi, kao što je već spomenuto, u redove na razmak 1,2 – 2 m, ili u dvoredne trake s razmakom redova u traci 30 – 40 cm. Razmak sjemenki u redu planira se na 10 – 15 cm uz dubinu sjetve od 5 cm. Za takvu sjetvu potrebno je 1 – 2 kg/ha sjemena.

Berba i skladištenje

Kada na 20 cm dubine tla temperatura dosegne 12 °C, iz podzemnog izbojka počinju klijati novi izboji. Tada počinje berba. Maksimalni kapacitet rodnosti šparoge postiže se ručnom berbom 2 - 3 puta dnevno, a neki proizvođači beru svaki dan, što omogućuje veću zastupljenost viših klasa. Zelena šparoga bere se kada je izboj 18 – 23 cm dug, a vrh mu je još sasvim zatvoren. Reže se posebnim nožem, malo iznad površine tla, no postoje i mehanizirana berba (kombajn). Bijela šparoga se može saditi ispod folije kojoj je jedna strana skroz pričvršćena, tako da berači s jedne strane otkriju foliju, uberu izboje i red pokriju folijom.

Ubrane šparoge ispiru se pod mlazom vode, sortiraju se u snopiće po 0,5 kg i pakiraju pojedinačno u perforifranu PE foliju. Slažu se u letvarice ili kartonske kutije i prekriju folijom. Bijela šparoga može se skladištiti do 15 dana na temperaturi od 1 °C i pri relativnoj vlagi zraka od 95 %. Zelena šparoga također je osjetljiva, pa put od berbe do dorade mora biti što kraći. Ona se često ne treba prati, nego se odmah klasira po dužini i debljini, slaže u snopiće i ravno podreže.

Izvor:

• R. Lešić, J. Borošić, I. Buturac, M. Ćustić, M. Poljak, D. Romić; Povrćarstvo; Čakovec, 2002.