Sinonim: cikorija | Engleski naziv: Chicory leaves | Latinski naziv: Cichorium intybus L. var. foliosum Hegi
Radič se pretežito koristi u svježem stanju. Karakterističan je njegov osebujan gorkast okus od intibina, a od ugljikohidrata najviše je zastupljena fruktoza i inulin, što ima osobitu vrijednost u prehrani dijabetičara. Otporna je višegodišnja biljka koja se uzgaja kao jednogodišnja zbog blijedih listova ili korijenja. Postoje tri osnovna tipa: lisnati radič, glavati radič te radič koji se uzgaja zbog korijena iz kojeg se u zatamnjenom prostoru proizvode etiolirani vršni pupovi.
Korijen mu je kraći, jako razgranjen i tek neznatno zadebljan. Boja listova je tamnozelene ili svijetlo zelene boje (može biti i crvena), a glavne žile su bijele boje. U mediteranskom području moguć je uzgoj gotovo cijele godine, a u kontinentalnom u proljetnom i jesenskom razdoblju.
Radič najbrže niče pri temperaturi od 20 ºC za 5 – 6 dana, a pri 10 ºC, do nicanja prođe i 15 dana. Za vegetativni rast optimalna je temperatura 15 – 18 ºC, a minimalna 6 -8 ºC. Može podnijeti niske temperature od -3 ºC do -5 ºC, ovisno o tipu i kultivaru. Radič voli otvoreno, osunčano stanište, ali tolerira i malo sjene.
Ravnomjerna opskrba vodom bitna je za uspješan uzgoj. Na laganim peskovitim zemljištima, uspješno se uzgaja uz navodnjavanje, a na težim zemljištima navodnjavanje nije potrebno.
Najpovoljnija su srednje teška tla dobre strukture i dobrog kapaciteta za vodu i zrak uz pH 6 do 7.
Preporučuje se ne uzgajati radič na istoj površini najmanje 3 do 4 godine. Uzgaja se nakon kultura gnojenih organskim gnojivima (rajčica, krumpir, krastavci). Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dosta organske mase korijenja i lišća.
Tlo se obrađuje na 20 – 40 cm dubine, a površinski sjetveni sloj mora biti fine mrvičaste strukture.
Za glavati i lisnati radič preporučuje se 20 – 60 t/ha stajskog gnoja, 160 – 200 kg/ha fosfora i 80 – 160 kg/ha kalija.
Ovisno o tipu radiča, načinu uzgoja i zalihama hraniva u tlu, potreba za hranivima radiča vrlo je različita.
Kada biljke razviju 3 – 4 lista, prorjeđuje se na razmak 15 – 30 cm, ovisno o kultivaru. Tijekom vegetacije redovito se navodnjava i međuredno kultivira.
Za berbu mladih listova radič se redovito izravno sije na gredice uz razmak redova 10 – 15 cm ili omaške (širom) s 3 – 10 g sjemena po m2. Sijati treba što pliće (0,5 – 1 cm) i lagano povaljati. Ako se sije mehanizirano, sijačicama, tada se sije u lipnju ili srpnju u redove na međuredni razmak od 30 – 50 cm s 1 - 1,5 kg/ha sjemena. Radič se može uzgajati kao presadnica u zaštićenom prostoru pri temperaturi višoj od 10 ºC, uz sjetvu u veljači ili ožujku. Presađuje se u ožujku ili travnju, a berba počinje krajem svibnja ili početkom lipnja.
Ako se sije rano u proljeće, u veljači ili ožujku, do nicanja treba 2 do 3 tjedna, a nakon nicanja za 4 do 6 tjedana listovi rozete dostignu visinu 10 – 15 cm, kada se mogu brati. Bere se rezanjem lišća, ali tako da se ne ošteti vegetacijski vrh. Nakon berbe prema potrebi se zalije, a novi listovi ponovno su spremni za berbu za oko mjesec dana. Poslije drugog reza potrebno je prihraniti dušičnim ili kombiniranim gnojivom. Tijekom ljeta sve do jeseni usjev se može brati više puta, ali postupno biva sve slabiji.
Odrezani listovi operu se u hladnoj vodi, ocijede i tako dolaze na lokalno tržište pakirani u plitke letvarice prekrivene folijom. Uz 5 do 6 berbi može se računati na prinos do 2 kg/m2. Glavati radič pakira se također u letvarice. Prosječna težina glavice okruglih, crvenih i šarenih kultivara može biti od 200 – 500 g, a izduženog tipa i više. Može se postići prinos do 30 t/ha. Lisnati radič u pravilu se ne skladišti, a prema potrebi može se održati do tjedan dana na temperaturi od 2 – 5 ºC i visokoj relativnoj vlazi zraka. Glavati radič je nešto otporniji.
Izvor:
ukupno: 17, aktivno: 3, neaktivno: 14
BIANCO DI MILANO
CASTELFRANCO
CATALOGNA BRINDISINA
ERFANO
FIDELIO
GORIŠKI RADIČ
INDIGO
LEONARDO
PALLA ROSSA
PAN DI ZUCCHERO
ROSSA DI TERVISO
RUBRO
TRŽAŠKI SALATNIK
TRŽAŠKI SOLATNIK
VERONA
VIRTUS
WITLOOF
U toku su pripreme poljoprivrednika za prihranu pšenice. Pred ovaj posao povećana je tražnja za mineralnim đubrivima koja su, zbog toga, od početka godine poskupela. Poljoprivrednici su još u setvi štedeli na upotrebi mineralnih đubriva. U prihrani koja ih čeka, kalkulacija ne sme da bude ako se žel...
ORGANSKA POLJOPRIVREDA U STOČARSTVU Merilo 1. Samoodrživost organskih gazdinstava Osnovni cilj organskog gazdinstva je samoodrživost, što se ostvaruje raznovrsnom proizvodnjom. Od posebnog je značaja da se uravnoteži odnos biljne i stočarske proizvodnje. To znači, da se iz organske proizvodnje obezb...
Odlični pošipi Todor u Zagrebu Gostovanje čarske vinarije Todor sa Korčule u Češkom domu u Zagrebu na tribini/promociji "Vrijeme je ZA..."potvrdilo je da vinogradari i vinari koji su svoje grožđe prodavali mogu i sami imati svoje odlično vino. Upravo to su napravili braća Jurica i Željko Tomić u 202...
U vinogradu u Brodskom Stupniku Zalazak sunca u vinogradu u Brodskom Stupniku uz vrhunska vina i evergrin glazbeni sastav Intermezzo Umjetničko – hedonistička manifestacija održat će se 13. lipnja 2025. godine, u hotelu Stupnički dvori u Brodskom Stupniku. To je vinska manifestacija obogaćena umjetn...
Monika Stefanova je započela svoj život u malom bugarskom gradu Šumenu. Uvijek je bila aktivna. Radila je s gradskim vlastima i zalagala se za prava mladih. Odlučila je studirati u Velikoj Britaniji. U Londonu završava magisterij, nakon čega se vraća u rodni Šumen i posvećuje se obrazovanju mladih....
Posle duge primene ova zemljana posuda našla je svoje mesto u vranjskoj Likovnoj radionici.
Izložba priplodnih goveda simentalske rase 42. put u Lajkovcu Tradicionalna regionalna izložba goveda simentalske rase 42. put će biti organizovana u Lajkovcu u petak 27. septembra, na Krstovdan. U katalog izložbe upisano je 94 grla, koja će izložiti 19 stočara sa područja opština Lajkovac, Mionica,...
Subvencije za stočare su prava prilika da unapredite svoje gazdinstvo! 🚜🐄 U Mehanizaciji Trgomen izdvajamo prednji utovarivač za LOVOL traktore kao pouzdano rešenje za utovar, manipulaciju balama, hranom i svim svakodnevnim obavezama na farmi. Priključite ga na vaš LOVOL traktor i dobijate partner...
Iako su prethodnu jesen i zimu obeležila masovna uginuća pčelinjih društava usled ekstremne suše i nedostatka polena, kikindski pčelari uspeli su da obnove svoje pčelinjake i ove sezone zabeleže izuzetne prinose. Tokom aktuelne suncokretove paše, pojedini pčelari ostvaruju i preko 60 kilograma meda...
Kažu da ako želite da prikažete kako priključna mašina radi, uradite to na zemljištu u Banatu. Zahvaljujući Goranu Petriću imali smo prilike da vidimo kako tanjirača Tupanjac radi u Botošu. Goran je okupio svoje prijatelje poljoprivrednike želeći da ih upozna sa novom mašinom. U pitanju je tanjirača...
Festival Raj(n)ski rizling u središtu Zagreba RR ili Raj(ski) rizling naziv je festivala posvećenog vinima od ove velike bijele sorte koji portal vinskiklub.hr organizira 16. studenog u zagrebačkom Hotelu Capital, Jurišićeva 22. Od 18 sati će u velikoj dvorani u prizemlju Hotela rizlinge izlagati 20...
Srijemski pjenušavi doručak Srijemski pjenušavi doručak u vinogradu održan je u subotu 6.07.2024. u kušaonici Vina Papak Ilok, na položaju Radoš,u organizaciji Salona pjenušavih vina Zagreb i TZ Vukovarsko-srijemske županije. Stotinjak gostiju kušalo je vina srijemskih vinarija Buhač, Čobanković, Iz...
