Sinonim: cikorija | Engleski naziv: Chicory leaves | Latinski naziv: Cichorium intybus L. var. foliosum Hegi
Radič se pretežito koristi u svježem stanju. Karakterističan je njegov osebujan gorkast okus od intibina, a od ugljikohidrata najviše je zastupljena fruktoza i inulin, što ima osobitu vrijednost u prehrani dijabetičara. Otporna je višegodišnja biljka koja se uzgaja kao jednogodišnja zbog blijedih listova ili korijenja. Postoje tri osnovna tipa: lisnati radič, glavati radič te radič koji se uzgaja zbog korijena iz kojeg se u zatamnjenom prostoru proizvode etiolirani vršni pupovi.
Korijen mu je kraći, jako razgranjen i tek neznatno zadebljan. Boja listova je tamnozelene ili svijetlo zelene boje (može biti i crvena), a glavne žile su bijele boje. U mediteranskom području moguć je uzgoj gotovo cijele godine, a u kontinentalnom u proljetnom i jesenskom razdoblju.
Radič najbrže niče pri temperaturi od 20 ºC za 5 – 6 dana, a pri 10 ºC, do nicanja prođe i 15 dana. Za vegetativni rast optimalna je temperatura 15 – 18 ºC, a minimalna 6 -8 ºC. Može podnijeti niske temperature od -3 ºC do -5 ºC, ovisno o tipu i kultivaru. Radič voli otvoreno, osunčano stanište, ali tolerira i malo sjene.
Ravnomjerna opskrba vodom bitna je za uspješan uzgoj. Na laganim peskovitim zemljištima, uspješno se uzgaja uz navodnjavanje, a na težim zemljištima navodnjavanje nije potrebno.
Najpovoljnija su srednje teška tla dobre strukture i dobrog kapaciteta za vodu i zrak uz pH 6 do 7.
Preporučuje se ne uzgajati radič na istoj površini najmanje 3 do 4 godine. Uzgaja se nakon kultura gnojenih organskim gnojivima (rajčica, krumpir, krastavci). Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dosta organske mase korijenja i lišća.
Tlo se obrađuje na 20 – 40 cm dubine, a površinski sjetveni sloj mora biti fine mrvičaste strukture.
Za glavati i lisnati radič preporučuje se 20 – 60 t/ha stajskog gnoja, 160 – 200 kg/ha fosfora i 80 – 160 kg/ha kalija.
Ovisno o tipu radiča, načinu uzgoja i zalihama hraniva u tlu, potreba za hranivima radiča vrlo je različita.
Kada biljke razviju 3 – 4 lista, prorjeđuje se na razmak 15 – 30 cm, ovisno o kultivaru. Tijekom vegetacije redovito se navodnjava i međuredno kultivira.
Za berbu mladih listova radič se redovito izravno sije na gredice uz razmak redova 10 – 15 cm ili omaške (širom) s 3 – 10 g sjemena po m2. Sijati treba što pliće (0,5 – 1 cm) i lagano povaljati. Ako se sije mehanizirano, sijačicama, tada se sije u lipnju ili srpnju u redove na međuredni razmak od 30 – 50 cm s 1 - 1,5 kg/ha sjemena. Radič se može uzgajati kao presadnica u zaštićenom prostoru pri temperaturi višoj od 10 ºC, uz sjetvu u veljači ili ožujku. Presađuje se u ožujku ili travnju, a berba počinje krajem svibnja ili početkom lipnja.
Ako se sije rano u proljeće, u veljači ili ožujku, do nicanja treba 2 do 3 tjedna, a nakon nicanja za 4 do 6 tjedana listovi rozete dostignu visinu 10 – 15 cm, kada se mogu brati. Bere se rezanjem lišća, ali tako da se ne ošteti vegetacijski vrh. Nakon berbe prema potrebi se zalije, a novi listovi ponovno su spremni za berbu za oko mjesec dana. Poslije drugog reza potrebno je prihraniti dušičnim ili kombiniranim gnojivom. Tijekom ljeta sve do jeseni usjev se može brati više puta, ali postupno biva sve slabiji.
Odrezani listovi operu se u hladnoj vodi, ocijede i tako dolaze na lokalno tržište pakirani u plitke letvarice prekrivene folijom. Uz 5 do 6 berbi može se računati na prinos do 2 kg/m2. Glavati radič pakira se također u letvarice. Prosječna težina glavice okruglih, crvenih i šarenih kultivara može biti od 200 – 500 g, a izduženog tipa i više. Može se postići prinos do 30 t/ha. Lisnati radič u pravilu se ne skladišti, a prema potrebi može se održati do tjedan dana na temperaturi od 2 – 5 ºC i visokoj relativnoj vlazi zraka. Glavati radič je nešto otporniji.
Izvor:
ukupno: 17, aktivno: 3, neaktivno: 14
BIANCO DI MILANO
CASTELFRANCO
CATALOGNA BRINDISINA
ERFANO
FIDELIO
GORIŠKI RADIČ
INDIGO
LEONARDO
PALLA ROSSA
PAN DI ZUCCHERO
ROSSA DI TERVISO
RUBRO
TRŽAŠKI SALATNIK
TRŽAŠKI SOLATNIK
VERONA
VIRTUS
WITLOOF
Predlog vlasnika velikih agrarnih sistema da im se poveća prag za pravo na poljoprivredne subvencije, iznet prošle nedelje u PKS-u, ostao je uglavnom ispod medijskog radara. Čak je i vlasnik jedne od najvećih industrija mesa, Zoran Matijević iz "IM Matijević", ukazao na problem sa ograničenjem subve...
Veliko zlato za Damjanićev Clemente Hrvatskim vinima 22 medalje! Udruga Vinistra slavi još jedan sjajan rezultat istarskih vinara, veliko zlato za Damjanićev Clemente 2020., dvije zlatne i tri srebrne medalje Ovo je sjajna godina za hrvatska vina, poručuju organizatori prestižnog Concours Mondial de...
Premium papar i vina Degrassi U Zagrebu održana je večera sljubljivanja vina i papra. Četiri vina Degrassi, linije Special Edition Contarini, spojena su s odabranim vrstama papra tvrtke Premium začini. Priču o papru, o podrijetlu i terroirima ispričala je Alessia Cortesi, vlasnica marke Premium zači...
Onaj osećaj kad kažete 160 konja, a znate da su svi pod vašom komandom - to je novi Lovol P5160. 🚜 Udobna kabina, klima, elektronika koja misli umesto vas... A vi? Vi sedite, radite i ne verujete da se posao može obaviti sa tolikim uživanjem! 🙂 Za više informacija o dostupnosti ovog modela posetit...
Zlatni hrvatski vinari na AGRI Međunarodni poljoprivredno-prehrambeni sajam AGRA u Gornjoj Radgoni u Sloveniji održan je od 24. do 29. kolovoza. Nastupilo je 1720 izlagača iz 35 zemalja.Zemlja partner sajma bila je Bugarska. Prikazana je vrhunska tehnologija, oprema i sredstva za poljoprivredu, šuma...
Viroexpo - live stream Prvi puta u povijesti Viroexpo-a realizirat će se live stream na društvene mreže i portale. Najavljujemo live stream na FB stranici sajma, Virovitičko-podravske županije, Radija Slatine te webu Hrvatske gospodarske komore i Agroklubu u subotu i nedjelju od 12:00 do 15:00 uz za...
Tihi heroji zagorskih vinograda Promocija knjige Vinske priče Hrvatsko zagorje održana je 23. veljače 2025. godine u Hotelu Matija Gubec u Stubičkim Roplicama. To je projekt Krapinsko-zagorske županije, koja je za pisanje knjige o pričama najpoznatijih zagorskih vinara angažirala vinarskog pisca Žel...
Festival graševine Kutjevo slavi najvažniju vinsku sortu Hrvatske 18. Festival graševine donio vrhunska vina i šampionska priznanja Grad Kutjevo je i ovoga lipnja postao središte vinskoga svijeta kao domaćin 18. izdanja Festivala graševine. U organizaciji Udruge Kutjevački vinari tradicionalno mjest...
Vinski salon Outstanding Wine Show 2026 biće održan 17. i 18. aprila u Ložionici u Beogradu, kao mesto susreta profesionalaca iz sektora vina, ugostiteljstva i trgovine, ali i vinskih entuzijasta. Na manifestaciji će se predstaviti oko 70 izlagača iz Srbije i inostranstva, uz program master klas rad...
Mladi poljoprivrednik Dino Subotički iz Bačkog Petrovog Sela, na području južne Bačke kod Bečeja, ove jeseni prvi put će brati organski šipurak ili šipak sa malo više od 16 hektara. Prvu berbu radiće ručno, pošto ne očekuje velike prinose, ali već narednih godina, kada šipak dostigne pun rod, skidać...
Ukoliko vas nekada put nanese u opštinu Nova Crnja u srednjem Banatu, tačno na središtu opštine, u blizini raskrsnice koja vodi u Srpsku Crnju, Vojvoda Stepu i Novu Crnju pogled vam može okupirati ovo velelepno zdanje. Naime radi se o bivšoj fabrici šećera "Banaćanka", čija postrojenja su zatvorena...
Mitar Rosandić
prije 1 godinu
Ja bih ukazao na još jedan slučaj gde ograničenje subvencija brojem hektara potencijalno stvara nefer klimu za bavljenje poljoprivredom (u pojedinim Više [+]
Mitar Rosandić
prije 1 godinu
To jeste veliki problem. Mada su, pre par godina, najveći ''stvaraoci'' fiktivnih gazdinstava (gazdinstva koja su osnovana sa namerom da se pokupe Više [+]