Radič

Sinonim: cikorija | Engleski naziv: Chicory leaves | Latinski naziv: Cichorium intybus L. var. foliosum Hegi

Radič

Radič se pretežito koristi u svježem stanju. Karakterističan je njegov osebujan gorkast okus od intibina, a od ugljikohidrata najviše je zastupljena fruktoza i inulin, što ima osobitu vrijednost u prehrani dijabetičara. Otporna je višegodišnja biljka koja se uzgaja kao jednogodišnja zbog blijedih listova ili korijenja. Postoje tri osnovna tipa: lisnati radič, glavati radič te radič koji se uzgaja zbog korijena iz kojeg se u zatamnjenom prostoru proizvode etiolirani vršni pupovi.

Korijen mu je kraći, jako razgranjen i tek neznatno zadebljan. Boja listova je tamnozelene ili svijetlo zelene boje (može biti i crvena), a glavne žile su bijele boje. U mediteranskom području moguć je uzgoj gotovo cijele godine, a u kontinentalnom u proljetnom i jesenskom razdoblju.

Agroekološki uvjeti uzgoja radiča

Temperatura

Radič najbrže niče pri temperaturi od 20 ºC za 5 – 6 dana, a pri 10 ºC, do nicanja prođe i 15 dana. Za vegetativni rast optimalna je temperatura 15 – 18 ºC, a minimalna 6 -8 ºC. Može podnijeti niske temperature od -3 ºC do -5 ºC, ovisno o tipu i kultivaru. Radič voli otvoreno, osunčano stanište, ali tolerira i malo sjene. 

Voda

Ravnomjerna opskrba vodom bitna je za uspješan uzgoj. Na laganim peskovitim zemljištima, uspješno se uzgaja uz navodnjavanje, a na težim zemljištima navodnjavanje nije potrebno.

Tlo

Najpovoljnija su srednje teška tla dobre strukture i dobrog kapaciteta za vodu i zrak uz pH 6 do 7.

Agrotehničke mjere pri uzgoju radiča

Plodored

Preporučuje se ne uzgajati radič na istoj površini najmanje 3 do 4 godine. Uzgaja se nakon kultura gnojenih organskim gnojivima (rajčica, krumpir, krastavci). Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dosta organske mase korijenja i lišća.

Obrada tla

Tlo se obrađuje na 20 – 40 cm dubine, a površinski sjetveni sloj mora biti fine mrvičaste strukture.

Gnojidba

Za glavati i lisnati radič preporučuje se 20 – 60 t/ha stajskog gnoja, 160 – 200 kg/ha fosfora i 80 – 160 kg/ha kalija.

Ovisno o tipu radiča, načinu uzgoja i zalihama hraniva u tlu, potreba za hranivima radiča vrlo je različita.

Njega nasada

Kada biljke razviju 3 – 4 lista, prorjeđuje se na razmak 15 – 30 cm, ovisno o kultivaru. Tijekom vegetacije redovito se navodnjava i međuredno kultivira.

Sjetva / sadnja radiča

Za berbu mladih listova radič se redovito izravno sije na gredice uz razmak redova 10 – 15 cm ili omaške (širom) s 3 – 10 g sjemena po m2. Sijati treba što pliće (0,5 – 1 cm) i lagano povaljati. Ako se sije mehanizirano, sijačicama, tada se sije u lipnju ili srpnju u redove na međuredni razmak od 30 – 50 cm s 1 - 1,5 kg/ha sjemena. Radič se može uzgajati kao presadnica u zaštićenom prostoru pri temperaturi višoj od 10 ºC, uz sjetvu u veljači ili ožujku. Presađuje se u ožujku ili travnju, a berba počinje krajem svibnja ili početkom lipnja.

Berba i skladištenje radiča

Ako se sije rano u proljeće, u veljači ili ožujku, do nicanja treba 2 do 3 tjedna, a nakon nicanja za 4 do 6 tjedana listovi rozete dostignu visinu 10 – 15 cm, kada se mogu brati. Bere se rezanjem lišća, ali tako da se ne ošteti vegetacijski vrh. Nakon berbe prema potrebi se zalije, a novi listovi ponovno su spremni za berbu za oko mjesec dana. Poslije drugog reza potrebno je prihraniti dušičnim ili kombiniranim gnojivom. Tijekom ljeta sve do jeseni usjev se može brati više puta, ali postupno biva sve slabiji.

Odrezani listovi operu se u hladnoj vodi, ocijede i tako dolaze na lokalno tržište pakirani u plitke letvarice prekrivene folijom. Uz 5 do 6 berbi može se računati na prinos do 2 kg/m2. Glavati radič pakira se također u letvarice. Prosječna težina glavice okruglih, crvenih i šarenih kultivara može biti od 200 – 500 g, a izduženog tipa i više. Može se postići prinos do 30 t/ha. Lisnati radič u pravilu se ne skladišti, a prema potrebi može se održati do tjedan dana na temperaturi od 2 – 5 ºC i visokoj relativnoj vlazi zraka. Glavati radič je nešto otporniji.

Izvor:

  • R. Lešić, J. Borošić, I. Buturac, M. Ćustić, M. Poljak, D. Romić; Povrćarstvo; Čakovec, 2002.
  • Burza voća i povrća

Radič - Sorte

ukupno: 17, aktivno: 3, neaktivno: 14

BIANCO DI MILANO

CASTELFRANCO

CATALOGNA BRINDISINA

ERFANO

FIDELIO

GORIŠKI RADIČ

INDIGO

PALLA ROSSA

PAN DI ZUCCHERO

ROSSA DI TERVISO

RUBRO

TRŽAŠKI SALATNIK

TRŽAŠKI SOLATNIK

VERONA

VIRTUS

WITLOOF

Za pregled svih sredstava zaštite bilja za biljnu vrstu Radič.

Radič @ KLUB

Ovaj vikend proveli smo radno u pre...

+3

Je li korpa za blagoslov spremna? Š...

+11

U organizaciji Udruženja žena "Buba...

+4

Radimo. Ne uznemiravati :) #profifr...

Novi developer u timu, radi se puno...