Mrkva

Sinonim: - | Engleski naziv: Carrot | Latinski naziv: Daucus carota L. ssp. sativus (Hoffm.) Arcang

Mrkva

Mrkva je dvogodišnja zeljasta povrćarska biljka iz porodice štitarki (Apiaceae). Kao korjenasto povrće cijenjena je posebno zbog hranjivog i naročito vitaminskih i mineralnih sastojaka. Karakterističan je sadržaj suhe tvari od 12-17 % u kojoj prevladavaju ugljikohidrati. Mrkva sadrži provitamin A (karotin) koji iznosi 5.4-19.8 mg/100g. Najviše ga ima u sorti narančastog korijena. Pored toga u korijenu mrkve nalaze se i drugi vitamini, B1, B2, B6, C, D, E i K.

U prvoj godini stvara korijen namijenjen tržištu i preradi, a u drugoj stvara generativne organe cvijet, plod i sjeme. Oblik i veličina korijena može biti različit što ovisi o sorti, međutim, za ljudsku ishranu najčešće je korišten valjkast oblik. Usisna moć korijena je velika, pruža se prilično duboko u tlo, a na njemu se nalazi puno bočnih žilica. Lišće je složeno perasto, a cvjetonosno stablo nosi bijele cvjetove u štitastoj cvati. Plod je obavijen s karakterističnim bodljama na površini. Jednosjemeni plodići služe kao sjemenski materijal za sjetvu.

Agroekološki uvjeti

Temperatura

Ima skromnije zahtjeve prema toplini. Sjeme može proklijati i niknuti već pri temperaturi od 3-5 °C, no u takvim uvjetima period nicanja je izuzetno dugačak. Mlade biljčice nakon nicanja relativno su otporne na niske temperature i podnose mrazeve do -5 °C bez oštećenja, ali one kod nekih ranih sorata mogu uzrokovati prelazak u generativnu fazu već tijekom prve godine. Optimalne temperature tijekom vegetacije mrkve su oko 18 °C. Kod dnevnih temperatura viših od 30 °C i naročito toplih ljetnih noći, razvoj korijena je usporen, on ostaje tanak i kratak s obiljem grubih celuloznih vlakana. U tehnološkoj zriobi korijen mrkve podnosi temperature do -3 °C, pa se mrkva u područjima blage zime za potrošnju u svježem stanju vadi tijekom zime do ranog proljeća.

Voda

Iako ima dobro razvijen korijen koji biljku može opskrbljivati vodom iz dubljih slojeva tla, za sigurnu proizvodnju tijekom sušnih perioda potrebno ju je navodnjavati. To se posebice odnosi na period tijekom nicanja do razvijenih 5-6 listova, te u vrijeme intenzivnog debljanja korijena kada su potrebe mrkve za vodom najveće. Posljedice nedovoljne opskrbljenosti vodom početkom vegetacije su prorjeđen sklop, a ako sušni period nastupi tijekom intenzivnog debljanja korijena, on ostaje kratak, nepravilnog oblika i žilav.

Tlo

Za svoj rast zahtijeva blago kiselo tlo, pH od 5,5-6,5. Obrada tla treba biti kvalitetna uz obavezno duboko oranje do 30 cm dubine. Tlo treba biti mrvičaste strukture, a kako su korovi potpuno nepoželjni, u nasadu mrkve obavezno je primijeniti herbicide koji se inkorporiraju u tlo prije sjetve. Nestrukturirana i teška tla (glinovita tla) nepogodna su za uzgoj mrkve jer uzrokuju deformaciju korijena. Posebno pogodna tla su pjeskovita i aluvijalni nanosi uz odgovarajuću primjenu mjera zalijevanja.

Agrotehničke mjere

Plodored

Mrkva se obavezno uzgaja u plodoredu koji iznosi 3-4 godine. Kao prethodni usjevi najbolje joj odgovaraju vrste povrća obilno gnojene stajskim gnojem poput krumpira, kupusa, paprike i graška. Mrkva može doći i kao druga kultura poslije ranog graška ili ranog krumpira.

Obrada tla

Ako se mrkva sije u zimskom roku, tada se sije u niske i poluvisoke tople tunele. Korjenasto povrće voli rahlu zemlju kako bi korijeni bili lijepi i ravni, pa zato i za mrkvu treba pripremiti rahlu gredicu. Uz treset i pijesak može se dodati i 1-2 kg zreloga stajnjaka na četvorni metar.

Gnojidba

Gnojidba povećava prinos mrkve, a povoljno utječe na stvaranje željeza i karotina u korijenu. Dušična gnojiva utječu na sadržaj vitamina A, a kalijeva povećavaju saržaj šećera i vitamina C. Fosforna gnojiva su potrebna, ali ne utječu znatno na kemijski sastav korijena. Ako je tlo kiselo treba unijeti vapna u količini 2-3 t/ha, što ovisi od postotka kiselosti tla. Dio umjetnih gnojiva unosi se u osnovnoj i predsjetvenoj pripremi, a ostatak u vidu prihranjivanja. Potrebna količina NPK gnojiva iznosi 150-200 kg/ha dušika, 300-400 kg/ha fosfora i 200-300 kg/ha kalija. Količina gnojiva ovisi o kemijskoj analizi tla i teksturi tla.

Sjetva i sadnja

Mrkva se može sijati od ranog proljeća tj. početkom ožujka, pa sve do polovice svibnja što ovisi o dužini vegetacije sorte i klimatskim uvjetima. Sjetva se vrši sijačicama u redove ili dvostruke trake, a razmak između redova je od 35-40 cm i dubine 1-1,5 cm, a razmaci unutar redova su 5-8 cm. Pri sjetvi u dvostruke trake razmak izmedu traka je 75 cm, a u traci 5-7 cm. Ranija sjetva utječe pozitivno na prinos korijena te na sadržaj karotina i šećera u njemu.

Njega nasada

Njega usjeva se sastoji u plitkom kultiviranju nasada u svrhu rahlenja tla. Prorijeđivanje se vrši kada biljke imaju dva prava lista. Zalijevanjem se povećava prinos korijena, no mora se paziti do koje tehnološke mjere se to izvodi iz razloga što višak vode smanjuje sadržaj šećera u korijenu.

Vađenje mrkve

Mrkva se vadi specijalnim vadilicama nakon što se njezino lišće pokosi i odstrani. Korijenje se oslobađa od lišća, čisti od zemlje te se čuva u hladnim prostorijama na oko 1 °C. Ova mjera ovisi o tome da li je proizvod namijenjen izravno za tržište, zimsku potrošnju ili za industrijsku preradu. Prosječni prinosi korijena rane mrkve prema sorti mogu biti od 25-35 t/ha, a za industrijsku preradu i čuvanje tijekom zime prinos može biti od 60-70 t/ha.

Izvor: Burza voća i povrća

Stočna mrkva, krmno korijenje

Sinonim: krmna mrkva | Engleski naziv: Fodder carrot | Latinski naziv: Daucus carota L. ssp. sativus (Hoffm.) Arcang.

Stočna mrkva, krmno korijenje

Stočna mrkva, krmno korijenje je biljka umjerenog podneblja. Uspijeva također i na visinama do 1600 m. Voli blagu, sunčanu i vlažnu jesen, pa najbolje raste u kasnoj jeseni. Jesenski prinos je od 35 - 50 t mrkve/ha. Stočna mrkva ima visoku dijetnu i krmnu vrijednost. Bogata je bjelančevinama i vitaminima, naročito karotenom - provitaminom A, te vitaminima B i C. Biljka je dvogodišnja i zeljasta te u prvoj godini razvija samo vegetativne organe (zadebljali korijen i lisnu rozetu), a u drugoj, generativne organe (cvjetonosno stablo, cvijet, plod i sjeme).

Stočna mrkva koristi se u ishrani podmlatka i muzne stoke. Korijen se koristi izravno za ishranu stoke uz eventualno prethodno sitnjenje radi lakše konzumacije. List se suši i daje mladim grlima tijekom zime. On se može i dehidrirati i samljeti u brašno koje je veoma koristan dodatak stočnoj hrani.

Uglavnom se uzgaja u monokulturi, no može i u kombinaciji s ozimim ječmom, repicom, graškom i jarom grahoricom. Boja korijena najčešće je narančasta, žuta, krem-žuta ili bijela, a može biti i ružičasta. Najbolje pretkulture su joj jednogodišnje i višegodišnje leguminoze.

Gnoji se sa 60 – 140 kg/ha dušika, 60 – 120 kg/ha fosfora i 60 – 180 kg/ha kalija. Čuva se na temperaturi 0 – 1 ºC i pri relativnoj vlažnosti zraka od 85 – 90 %. Prinosi korijena stočne mrkve iznose 15 – 40 t/ha, a prinosi lista 3 – 4 t/ha.

Izvor:

  • Prof. dr. P. Erić, dr. V. Mihailović, prof. dr. B. Ćupina, prof. dr. Đ. Gatarić; Krmne okopavine; Novi Sad, 2004.
  • Sjemenarna

Mrkva - Sorte

ukupno: 59, aktivno: 19, neaktivno: 40

ALMARO F1

AMSTERDAMER TREIB

BANGOR

BARBARA RZ

BERLICUM-3 ROSAL

BERLIKUMER

BOLERO

CHAMBOR

CHANTAL

CHANTENEY

CLAIRON

DANVERS

DE COLMAR

DOMAĆA ŽUTA

DUWICKER

FEDORA F1 RS

FIGARO F1 RS

FORTO

JOBA

JOSHI

JOSHI RZ

LANGE ROTE STUMPFE OHNE HERZ

MAJOR

MAKTGÄRTNER

MAYA

MERIDA

MOKUM

MONANTA
(NANTES 5)

NANDA F1

NANDRIN

NANTAISE AMÉLIORÉE
(NANTESE MIGLIORATA, NANTESE SAINT MICHETE, SCARLET NANTES, STRONG TOP)

NANTES 6 CAMPO

NANTES-2-TITO

NAPA

NAPOLI

NAVAL

NEGOVIA

NELIX

NERVI

NEVIS

NEWHALL

NEWS

NIAGARA

NOMINATOR

NORWALK

PARANO

PARISJE MARKT

SEFORA

SIRIUS

TAMINO

TINO

VITA LONGA

WICARO

YELLOWSTONE

Za pregled svih sredstava zaštite bilja za biljnu vrstu Mrkva.

Mrkva - Tekstovi

Mrkva @ KLUB

Sa gospođama iz Udruženja Bubamara...

+5

Tko hoće nađe načina, tko neće nađe...