Sinonim: - | Engleski naziv: Lentil | Latinski naziv: Lens culinaris Medik. (sin. Lens esculenta Moench Erwum lens L.)
Leća se najviše uzgaja u Indiji. Lakše je probavljiva od graha, a vrijedna je namirnica s oko 25 % bjelančevina i do 60 % ugljikohidrata. Najbrže procvate pri dužini dana od 15 – 16 sati. Dužina vegetacije ranih kultivara je 80 – 110 dana, a kasnih kultivara 125 – 189 dana.
Ima razgranat korijen na kojem su prisutne kvržišne bakterije. Stabljika je razgranata, poluuspravna i visoka 14 – 40 cm. Listovi su parno perasti s 4 – 7 pari sitnih ovalnih liski. Cvjetovi su leptirasti, pojedinačni ili po 2 – 4 na pojednimo koljencu, bijele, ružičaste ili ljubičaste boje. Mahuna je plosnata, glatka, s tupim vrhom, do 2 cm duljine s 1 do 2 sjemenke, oblika leće, žute, crvenkaste ili smeđe boje.
Leća je biljka tople klime. Osjetljiva je na niske temperature i već za blagog mraza strada. Minimalna temperatura nicanja iznosi 15 °C, a optimalna 18 – 21 °C. Pri temperaturi 24 °C i umjerenoj vlagi zraka i tla, najbolji je rast i razvoj leće.
Nema većih zahtjeva prema vodi. Dobro podnosi sušu, ali i stagnirajuću vodu nakon obilnog pljuska. Na nedostatak vode osjetljiva je u vrijeme cvatnje, oplodnje i nalijevanja zrna.
Uspijeva na različitim tipovima tala, podnosi bazična i malo zaslanjena tla. Najbolja su plodna strukturna i duboka tla.
Na istu površinu leća ne bi trebala doći prije 4 do 5 godina. Najbolje pretkulture su joj okopavine (krumpir, šećerna repa) gnojene stajskim gnojivom.
Obrada tla obavlja se kao i za sve druge mahunarke. Tijekom jeseni tlo se mora orati do 30 cm dubine i površinski sloj mora biti dobro usitnjen jer se leća sije vrlo plitko.
Dušična gnojiva upotrebljavaju se u manjim količinama i to samo radi osiguranja biljke dušikom u prvim fazama razvoja. Kasnije ona same usvaja atmosferski dušik te na taj način podmiruje svoje potrebe. Prilikom osnovne gnojidbe najbolje je dodati od 500 do 600 kg NPK 7-14-21 ili 8-16-24.
S obzirom na to da se leća sije vrlo rano, rijetko se sije u suho tlo. Ako se to dogodi, nakon sjetve treba obaviti valjanje. Ako se stvori pokorica, potrebno ju je rotacijskim ili laganim drljačama uništiti.
Sije se u kasno proljeće, kada prođe opasnost od mrazeva. U mehaniziranoj proizvodnji sije se žitnom sijačicom, uz razmak redova 17,5 – 30 cm sa 65 – 90 kg/ha sjemena, ovisno o apsolutnoj težini i upotrebnoj vrijednosti. Bolje je sijati na uži razmak između redova, oko 12 cm, da bi se dobro iskoristila vegetacijska površina, ubrzalo pokrivanje tla i tako smanjilo gubljenje vode iz tla i zakorovljavanje. Dubina sjetve iznosi oko 3 – 5 cm.
Žanje se kada su mahune u donjem dijelu potpuno zrele i sjeme im se osipa ili dvofazno, kada mahune požute, a one donje budu još čvrste. Ostavlja se u zbojevima oko 10 dana da sjeme nadzori, a nakon toga se vrši adaptiranim žitnim kombajnima. Nakon žetve sjeme leće obično ima povećan sadržaj vode, pa ju prije uskladištenja treba sušiti na ispod 14 % vode.
Prinosi leće vrlo su varijabilni, a ovise o kultivaru i uvjetima uzgoja te mogu biti od 340 – 1 500 kg/ha.
Izvor:
ukupno: 2, aktivno: 0, neaktivno: 2
ANICIA
DOMAĆA LEĆA
Mišjakinja-korov i lek U narodnoj medicini koristi se kao čaj koji se pravi od mladog lišća ili belih cvetova. Služi za ublažavanje kašlja i izbacivanje šlajma. Takođe se koristi kod problema mokraćnih kanala, za lečenje upale očiju, rana, čireva i slično. Mladi izdanci ove biljke se mogu jesti i ka...
Čaga (lat. Inonotus obliquus) parazitska je gljiva na brezi koja nalikuje izgoreloj izbrazdanoj kori. Raste u šumama breze delom Severne i Istočne Evrope, Rusije i Koreje. Najzastupljenija je u tradicionalnoj ruskoj i istočnoevropskoj medicini. Hiljadama godinama čaga se koristi delom Evroazije, gde...
Kantarionovo ulje se dobija natapanjem cveta bogorodičine trave u devičanskom maslinovom ulju. Smatra se gotovo čudesnim obzirom da uspešno umiruje ili leči opekoine od sunca, akne, ožiljke. Zato bočicu kantarionovog ulja treba imati u kućnoj apoteci tvrdi Svetlana Grbić iz Bačke Palanke koja godina...
Vino uz žlice u Chi Le Ma Eno gastro projekt 'Vino uz žlicu' nakon gostovanja na Plitvicama i u Međimurju, vratio se doma u Zagreb. Kako i priliči kozmopolitskom duhu naše metropole, vrata ovom eventu otvorio je novi azijski restoran Chi Le Ma, gdje je bio veliki izazov spariti egzotična jela s hrva...
REZIDBA I ZAŠTITA VOĆAKA OD GRADA. Grad je česta pojava na našim poljima i pored organizovane protivgradne službe. Njegova oštećenja mogu biti katastrofalna za sve voćne vrste, bez obzira na njihov uzrast. Jabuka je voćka čiji plodovi su najtolerantniji na manju gradobitinu, jer sitniji udarci grada...
Oh my darling Rose Oh my darling sommelier Tomislav Jakopović proglasio je jednim od najboljih vina Hrvatskoj. U Vinskom Klubu u Zagrebu održano je predstavljanja OH wines Saše Bernobić iz Istre. Obiteljski brend vina Bernobić priča je o suncu, zelenim obroncima, punoći suvremenog života i inovativn...
Propolis je pčelinji proizvod koji pčele skupljaju sa smolastih izlučevina pupoljaka različitog drveća dodajući mu sekrete pljuvačnih žlezda. On ima složen hemijski sastav koji još uvek nije do kraja analiziran. Najnovija istraživanja ukazuju da je to prirodni proizvod koji sadrži više od 300 različ...
Podaci Nacionalne referentne laboratorije za veterinarsku medicinu pokazuju veliku otpornost životinja na antibiotike koji se korise u lečenju, moglo se čuti na međunarodnoj konferenciji "Anti-mikrobna rezistencija u veterinarskoj medicini" koja je održana u Novom Sadu. Na konferenciji se raspravlja...
Popili smo prvu jutarnju... kavu, naravno :) i odabrali dvoje dobitnika Agroklub majice. Bilo je zgodnih fotografija koje ste nam postavili u komentare na Facebook-u, no našem se (ne)stručnom žiriju najviše svidjela fotka na kojoj su MA JA i njezina kravica u božićnom ruhu te vrlo ležeran selfie Vla...
Stablo ginko bilobe iz porodice trava možemo videti gotovo u svakom parku. Pripisuju joj veliku lekovitost kod raznih oboljenja. Za upotrebu se koristi samo list. Koristi se u obliku čaja ili kapi, a farmaceutska industrija stavila ga je na tržište i u obliku tableta i kapsula. LEKOVITOST Smatra se...
Nekada životinje od kojih je zavisilo mnogo poslova u domaćinstvu, a danas postaju sve ređe. Prema nezvaničnim informacijama danas na teritoriji Srbije živi samo oko 1.000 magaraca iako uzgoj ovih životinja može biti višestruko isplativ. Litar mleka košta od 20 do 50 evra, a potražnja za njim višest...
