Sinonim: Divlji komorač, koromač, slatki kopar | Engleski naziv: Fennel | Latinski naziv: Foeniculum vulgare Miller
Komorač se upotrebljava ponajviše kao začin. Ima dubok, snažan i razgranat vretenasti korijen. U vegetativnoj fazi stabljika mu je skraćena i obavijena rukavcima. Cvjetna stabljika naraste do 150 cm, a na vrhu nosi cvat (štitac). Cvjetovi su žuto-zelene boje, plod kalavac, a u 1 g može biti 150 izduženih rebrastih sjemenki. Postoje tri varijeteta F. v. var. vulgare – divlji komorač, F. v. var. dulce – uzgaja se kao začinska i ljekovita biljka te F. v. var. azoricum – koristi se za povrće. U kontinentalnom području komorač se uzgaja kao jesenska kultura, a samo neznatno kao proljetna kultura.
Minimalna temperatura za klijanje iznosi 2 – 5 °C, a optimalna 20 °C. U povoljnim uvjetima od sjetve do nicanja prođe 8 – 10 dana. Za vegetativni rast optimalne su temperature 16 – 18 °C, a biljka može podnijeti niske temperature do -4 °C.
Vlaga je komoraču potrebna samo u vrijeme klijanja i vlatanja.
Visoke prinose daje na rastresitim, humusom bogatim tlima, kao na černozemu, smeđim lesiviranim tlima i crnici.
Komorač dolazi u plodoredu nakon kulture gnojene organskim gnojivima. Na istu površinu ne smije doći 3 – 4 godine. Može se uzgajati kao drugi usjev nakon ranog povrća.
Da bi niknuo brzo i ujednačeno, komoraču je potrebno dobro obrađeno tlo s dosta vlage. Obavezno treba obaviti jesensko duboko oranje da bi se tlo u proljeće pripremilo sa što manje prohoda strojem i tako održala vlaga nakupljena za zimskih mjeseci.
Zbog velike biljne mase i relativno kratke vegetacije do tehnološke zriobe komorač treba mnogo lako pristupačnih hraniva. Za prinos od 30 t/ha potrebno je 120 – 150 kg/ha dušika uz primjenu u 2 – 3 navrata, 35 kg/ha fosfora, 180 kg/ha kalija, 65 kg/ha kalcija i 25 kg/ha magnezija.
Tijekom ljeta najvažnija je mjera zalijevanje. Uz međurednu obradu može se i malo nagrnuti, što će pospješiti izbjeljivanje glavice. Vrši se prorjeđivanje na 15 – 20 cm razmaka biljke od biljke jer se u pregustom usjevu često razviju plosnate umjesto okrugle lukovice (glavice).
Može se sijati izravno ili uzgojiti iz presadnica. Uzgoj iz presadnica ima prednost jer sjeme komorača obično nema visoku klijavost i nejednolično niče. Sije se u lipnju, a za proizvodnju presadnica treba 30 – 40 dana. Presadnice sa 4 – 5 listova presađuju se na razmak 50x20 cm. Ako se slatki komorač sije izravno na stalno mjesto, potrebno je 3 – 8 kg sjemena/ha.
Glavnina berbe obavlja se u drugoj polovici rujna i u listopadu do početka studenoga i jačih mrazeva. Bere se kada dostigne tehnološku zriobu i to rezanjem biljke u zoni korijenova vrata. Zatim se skinu dva vanjska lista zajedno s lisnim rukavcem, a ostali listovi prikrate se na 5 – 6 cm, osim najmlađih listova. Tako priređena glavica ima 150 – 350 g. Prinos komorača može biti 20 – 30 t/ha.
Komorač se može skladištiti 2 – 3 tjedna na temperaturi od 0 – 2 °C i 97 % relativne vlage zraka, ako se želi sačuvati zeleno i svježe najmlađe lišće. Bez najmlađeg lišća može se u istim uvjetima čuvati i do 8 tjedana.
Izvor:
ukupno: 5, aktivno: 1, neaktivno: 4
DI FIRENZE
FINO
ORION
TARDO
WADENROMEN
Gorki komorač sve više privlači pažnju proizvođača zbog rastuće potražnje za njegovim semenom i eteričnim uljem u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. U Srbiji raste i samoniklo, dok je organizovana proizvodnja uglavnom zastupljena u Vojvodini. Prema iskustvu jednog proizvođača iz Hrvatske, ulag...
12. PINK DAY Zagreb festival U ružičastim vinima moći ćete uživati 26. travnja 2025., u Laubi! U zagrebačkoj Laubi održana je konferencija za medije na kojoj je najavljen program 12. PINK DAY Zagreb festivala. Novinari su doznali sve o bogatom programu i izlagačima ovog festivala rosé vina, ekstra d...
Hrvatska poljoprivredna komora zatražila je drastičan odstrel divljih svinja i strožu kontrolu brojnosti divljači, upozoravajući na sve veće štete na usevima i rizik od širenja afričke svinjske kuge. Prema izveštajima sa terena, u delovima Istre, Međimurja i Slavonije štete na kukuruzu, soji, suncok...
Na Beogradskom sajmu će se od 22. do 25. novembra održati manifestacija ”Vinska vizija Otvorenog Balkana“, jedan od najvećih vinskih i gastronomskih događaja u Evropi, koju organizuje Privredna komora Srbije. Više od 600 izlagača iz Srbije i regiona predstaviće vina, destilate, delikatesnu hranu i t...
U sredu, 21. maja, u okviru Međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom Sadu, biće održan 6. Dan voćara i vinogradara u Kongresnom centru ”Master“. Ovaj važan stručni skup organizuju Privredna komora Vojvodine, Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu i Novosadski sajam, sa ciljem da okupe stručnjake, pr...
Srpske kompanije iz prehrambenog sektora učestvovaće na 32. Međunarodnom sajmu prehrambene industrije "Prodexpo" 2025. koji će od danas do 7. februara biti održan u Moskvi, objavila je Privredna komora Srbije. „Prodexpo“ je najveća i najznačajnija specijalizovana izložba prehrambene industrije u Rus...
Brže, bolje baliranje uz John Deere - Predsezonska ponuda. Beskamatno finansiranje i rok otplate do 12 meseci. Najpopularniji proizvođač poljoprivredne mehanizacije na svetu - kompanija John Deere je pored traktora i kombajna, čuvena i po priključnim mašinama. John Deere balirke su napravljene da bu...
Međunarodni festival pršuta – Drniš Prije Međunarodnog festivala pršuta – Drniš 2025., koji se održava 29. i 30. kolovoza, najavljen je stručni skup na kojem će o izazovima u proizvodnji pršuta i promociji kvalitetnih suhomesnatih proizvoda razgovarati stručnjaci, proizvođači i predstavnici instituc...
Izbori za sva tijela Hrvatske poljoprivredne komore Hrvatska poljoprivredna komora u prvom tromjesečju ove godine održat će izbore za sva tijela HPK. Na izborima za HPK pravo glasa imaju svi članovi Komore a na Izborima će se birati Skupština, Upravni odbor, Predsjednik, Predsjedništvo, Nadzorni odb...
17 Zagreb VINOcom Međunarodni festival vina i kulinarike. 17 Zagreb VINOcom održat će se od 28. 11. do 1. 12. 2024. u hotelu Esplanade Na festivalu na kojem nastupa 240 izlagača, bit će raznovrsna i vrlo atraktivna ponuda.Moći će kušati domaća i strana vina i razgovarati s vinarima. Održat će i broj...
BERBA I ČUVANJE AKTINIDIJE. Berba aktinidije. Berba plodova aktinidije, u narodu više poznate kao kivi, počinje u oktobru i traje do sredine novembra, što zavisi od sorte. Datumom se ne može tačno utvrditi početak berbe, jer u velikom broju slučajeva zavisi od vremenskih uslova. Takođe, ni zadnji te...
Na poljima severnog Potisja, u Banatu i Bačkoj, u jeku je žetva kamilice, koja je počela ove godine kada joj je i vreme. Cvetovi naše najzastupljenije lekovite biljke dozreli su taman za berbu koja se odvija i na poljima jednog od najvećih proizvođača u Srbiji, gazdinstva Oluškin iz Čoke. Mirko Oluš...
