Komorač

Sinonim: Divlji komorač, koromač, slatki kopar | Engleski naziv: Fennel | Latinski naziv: Foeniculum vulgare Miller

Komorač

Komorač se upotrebljava ponajviše kao začin. Ima dubok, snažan i razgranat vretenasti korijen. U vegetativnoj fazi stabljika mu je skraćena i obavijena rukavcima. Cvjetna stabljika naraste do 150 cm, a na vrhu nosi cvat (štitac). Cvjetovi su žuto-zelene boje, plod kalavac, a u 1 g može biti 150 izduženih rebrastih sjemenki. Postoje tri varijeteta F. v. var. vulgare – divlji komorač, F. v. var. dulce – uzgaja se kao začinska i ljekovita biljka te F. v. var. azoricum – koristi se za povrće. U kontinentalnom području komorač se uzgaja kao jesenska kultura, a samo neznatno kao proljetna kultura.

Agroekološki uvjeti uzgoja komorača

Temperatura

Minimalna temperatura za klijanje iznosi 2 – 5 °C, a optimalna 20 °C. U povoljnim uvjetima od sjetve do nicanja prođe 8 – 10 dana. Za vegetativni rast optimalne su temperature 16 – 18 °C, a biljka može podnijeti niske temperature do -4 °C.

Voda

Vlaga je komoraču potrebna samo u vrijeme klijanja i vlatanja.

Tlo

Visoke prinose daje na rastresitim, humusom bogatim tlima, kao na černozemu, smeđim lesiviranim tlima i crnici.

Agrotehničke mjere u uzgoju komorača

Plodored

Komorač dolazi u plodoredu nakon kulture gnojene organskim gnojivima. Na istu površinu ne smije doći 3 – 4 godine. Može se uzgajati kao drugi usjev nakon ranog povrća.

Obrada tla

Da bi niknuo brzo i ujednačeno, komoraču je potrebno dobro obrađeno tlo s dosta vlage. Obavezno treba obaviti jesensko duboko oranje da bi se tlo u proljeće pripremilo sa što manje prohoda strojem i tako održala vlaga nakupljena za zimskih mjeseci.

Gnojidba

Zbog velike biljne mase i relativno kratke vegetacije do tehnološke zriobe komorač treba mnogo lako pristupačnih hraniva. Za prinos od 30 t/ha potrebno je 120 – 150 kg/ha dušika uz primjenu u 2 – 3 navrata, 35 kg/ha fosfora, 180 kg/ha kalija, 65 kg/ha kalcija i 25 kg/ha magnezija.

Njega nasada

Tijekom ljeta najvažnija je mjera zalijevanje. Uz međurednu obradu može se i malo nagrnuti, što će pospješiti izbjeljivanje glavice. Vrši se prorjeđivanje na 15 – 20 cm razmaka biljke od biljke jer se u pregustom usjevu često razviju plosnate umjesto okrugle lukovice (glavice).

Sjetva / sadnja komorača

Može se sijati izravno ili uzgojiti iz presadnica. Uzgoj iz presadnica ima prednost jer sjeme komorača obično nema visoku klijavost i nejednolično niče. Sije se u lipnju, a za proizvodnju presadnica treba 30 – 40 dana. Presadnice sa 4 – 5 listova presađuju se na razmak 50x20 cm. Ako se slatki komorač sije izravno na stalno mjesto, potrebno je 3 – 8 kg sjemena/ha.

Berba i skladištenje komorača

Glavnina berbe obavlja se u drugoj polovici rujna i u listopadu do početka studenoga i jačih mrazeva. Bere se kada dostigne tehnološku zriobu i to rezanjem biljke u zoni korijenova vrata. Zatim se skinu dva vanjska lista zajedno s lisnim rukavcem, a ostali listovi prikrate se na 5 – 6 cm, osim najmlađih listova. Tako priređena glavica ima 150 – 350 g. Prinos komorača može biti 20 – 30 t/ha.

Komorač se može skladištiti 2 – 3 tjedna na temperaturi od 0 – 2 °C i 97 % relativne vlage zraka, ako se želi sačuvati zeleno i svježe najmlađe lišće. Bez najmlađeg lišća može se u istim uvjetima čuvati i do 8 tjedana.

Izvor:

  • R. Lešić, J. Borošić, I. Buturac, M. Ćustić, M. Poljak, D. Romić; Povrćarstvo; Čakovec, 2002.
  • Dr. I. Šilješ, ing. Đ. Grozdanić, mr. I. Grgesina; Poznavanje, uzgoj i prerada ljekovitog bilja; Osijek, 1992.

Komorač - Sorte

ukupno: 5, aktivno: 1, neaktivno: 4

DI FIRENZE

FINO

TARDO

WADENROMEN

Komorač @ KLUB

Održan je okrugli stol “Budućnost f...

+3

Dođeš kući s odmora i odmah se baci...