Endivija

Sinonim: Zimska salata, cikorija | Engleski naziv: Endive | Latinski naziv: Cichorium endivia var. latifolia

Endivija

Endivija je dvogodišnja kultura iako se proizvodi i troši kao jednogodišnje povrće. Uzgaja se zbog listova, koji formiraju rozetu. Listovi endivije mogu biti glatki, slabo ili jako naborani, ovalni, okrugli, jako nazubljeni u različitim bojama. Razlikuju se tri osnovne forme: forma dugih ovalnih listova Eskariol, endivija kovrčavih listova sitno narezanih i endivija s krupnom rozetom s velikim brojem listova (Frizee tip). Najpovoljnija količina u obroku je 400 - 500 g, a godišnja potrošnja iznosi 150 - 180 kg. Uzgoj Endivije je najviše zastupljen u južnoj Europi.

Agroekološki uvjeti

Temperatura

Temperatura viša od 25° C smanjuje klijanje, što može biti razlog nejednolikog i slabog nicanja dobro klijavog sjemena. Endivija je biljka blage klime. Za vegetativni rast optimalne su srednje temperature od 15 do 18° C, minimalne temperature rasta je 7° C, a maksimalna 24° C. Čim je rozeta već blizu tehnološke zrelosti, dakle berbe, minimalna temperatura od -3° C može izazvati veća oštećenja ličća, a pri -6 do -7° C biljka se potpuno smrzne. Za rast biljke najpovoljnija je umjerena vlažnost tla od 60 do 80 % poljskog vodnog kapaciteta i relativna vlaga zraka oko 70 %. Ako su u razdoblju neposredno prije berbe nastupile visoke temperature i niska vlaga zraka, listovi rozete postaju tvrdi i grubi, s više gorkih tvari. Gorkaste stvari u endiviji čine je otpornijom na niže temperature, za razliku od salate puterice i kristalke.

Voda

Ima velike zahtjeve za vodom, pa se u uzgoju koristi sustav za navodnjavanje (najčešće kap po kap).

Tlo

Na zaslanjenost tla manje je osjetljiva od salate. Uglavnom dobro uspjeva na svim tipovima tla, ali bolje na srednje teškim do teškim tlima pod uvjetom da su duboko obrađena i još bolje pognojena, neutralne pH reakcije 6,5 - 7,2. Poželjna su dobro propusna tla neutralne reakcije i obogačena humusom. Manje je osjetljiva za zaslanjenost tla. Ne podnosi izravnu gnojidbu stajskim gnojem, a najbolje uspjeva nakon kulture koju je već bila obilno gnojena kao primjerice kupus i papirka.

Agrotehničke mjere

Plodored

Plodored za endiviju iznosi 2 godine. Dolazi kao kasna kultura u proizvodnji poslije ranog krumpira, ranog kupusa, proljetne salate, graška, graha mahunara, špinata. 

Obrada tla

Tlo se priprema pred sadnju kada se i gnoji. Temeljna obrada tla uvijek ostaje jesenska, kao nezamjenjiva i nedostižna te višestruko korisna. Usporedno se obavlja i gnojidba tla, čime se do proljeća obavi potpuna razgradnja gnojiva i ostataka. Tako na proljeće ostaje samo površinska priprema za sjetvu i sadnju.

Gnojidba

Endivija se kod nas najčešće sadi poslije kultura koje rano napuštaju tlo (rani krumpir, rane kupusnjače, grah mahunar i ostalo) i koje su gnojene organskim gnojivima ili pak ostavljaju u tlu zalihu dušika i zaoranu organsku masu nakon berbe. Prinos endivije iznosi od 30 - 40 t/ha, a iznosi iz tla oko 150 kg dušika/ha, 50 kg fosfora/ha, 250 kg kalija/ha , 60 kg/ha CaO (kalcij oksid) i 18 kg/ha MgO (magnezij oksid). Biljka najviše hraniva troši u drugoj polovici vegetacije. Osjetljiva je na visoku koncentraciju tekuće faze tla.

Sjetva / sadnja

Uzgoj endivije na otvorenom

Endivija se može izravno sijati na otvorenom i to preciznom sijačicom. Potrebno je 1,5 do 2,5 kg sjemena/ha. Ovaj se način rijetko primjenjuje jer se teško postiže jednolično nicanje. Češći je uzgoj iz presadnica. Ovisno o vremenu sadnje one se uzgajaju na otvorenim gredicama ili u kontejnerima sa supstratom. Dobra presadnica mora imati najmanje 5 razvijenih listova.

U kontinentalnom području najrašireniji je jesenski uzgoj. Sije se od sredine srpnja do početka kolovoza. Za 1 ha nasada potrebno je oko 200 m dobro pripremljenih gredica. Do nicanja, površinu gredice potrebno je održavati vlažnom. Presadnice s busenom bolje podnose presađivanje u ljetnim uvjetima. Sadi se sredinom kolovoza na gredice ili na ravnu površinu uz razmak redova 30 - 50 cm te razmak u redu 20 - 30 cm. Manji razmak pospješuje rast.

Prihranu treba provesti prije nego biljke zatvore redove. Kasnija sadnja dolazi u obzir gdje se minimalna zimska temperatura rijetko spušta ispod -5 C. Neki od proizvođača daju prednost starijim presadnicama golog korjena. One lakše prežive u nepovoljnim uvjetima.

Navodnjavanje je najčešće potrebno u pripremi za sadnju i nakon sadnje, a kasnije ima obično dovoljno oborina za nesmetan rast. Zbog maksimuma oborina u jesensko zimskom razdoblju bolje je saditi uz veći razmak redova 50 - 60 cm i 30 - 40 cm u redu jer u gustom sklopu biljke lakše stradaju od gnjiljenja. Zbog istog razloga prednost ima uzgoj na uzdignutim gredicama. Proljetni uzgoj kod nas nije uobičajen, ali se pokusno proizvodi sadnjom prijesadnica iz zaštićenog prostora sredinom ožujka.

Uzgoj izravnom sjetvom

Proizvodnja izravnom sjetvom na gredice nije prikladna, jer se troši više sjemena, a nakon nicanja nasad treba prorijediti. U tom slučaju sjetva se obavlja na razmak u redu od 30 cm, a poslije se obavlja prorijeđivanje na 30 cm biljka od biljke. Preporučljivo je da se sade na gredice širine 1 - 1,5 m s razmakom do 30 cm i visinom gredice 10 - 15 cm. Za sjetvu 1 m površine gredica utroši se 2 - 3 g sjemena. Uzgoj u zaštićenom prostoru. Uzgoj presadnica teče jednako kao i na otvorenom. Tlo u staklenicima potrebno je dezinficirati. Sadnja presadnica obavija se u dobro i izbalansirano gnojeno tlo koje treba biti plodno i strukturno s puno organskih i mineralnih tvari. Presadnice se siju u siječnju i veljači, a sa sadnjom istih treba započeti u ožujku. Za uzgoj prijesadnica kao najprikladnije drže se lončići čija je vanjska dimenzija (dno i vrh) 9 x 7 cm. Za uzgoj se rabe prešane kocke veličine 4 x 4 cm.

Prostor se zagrijava na odgovarajuću temperaturu. Duljina i jačina zagrijavanja ovise o vanjskim temperaturama. Od sjetve do nicanja temperatura se održava na 15 - 18 °C, a nakon nicanja 10 - 12 °C. Za sunčanih dana temperatura može biti najviše do 15 °C. Održavanje relativne vlažnosti zraka obavlja se između 60 i 70 % što se postiže natapanjem tla, a ne biljaka. Natapa se čim biljke osjete potrebu za vodom te se obavlja polijevanje stazica vodom unutar zaštićenog prostora. Ako je relativna vlaga prešla zadanu vrijednost snizuje se prozračivanjem u tijeku najtoplijeg dana. Sadnja se obavlja kad su presadnice razvile 5 - 6 listova. Sadnja se obavlja na razmake 23 - 25 cm ili 23 x 20 cm, a sadi se na označene razmake kako bi svaka biljka imala isti sklop.

Berba i skladištenje

Uz izbor odgovarajućih kultivara u najpovoljnijim lokacijama endivija se bere od sredine prosinca do sredine travnja kada već počinje prorastanje. Gdje su češći mrazevi, rokovi sjetve (sadnje) podese se tako da se endivija pobere do sredine prosinca. Bere se onda kada je rozeta postigla svoju punu veličinu. Unutrašnji listovi rozete su sasvim svjetli ili žuti. Ovo se postiže sazrijevanjem rozete desetak dana prije berbe, kada je biljka sasvim suha. Po potrebi može se brati nešto ranije. Potpuno razvijena rozeta dostiže masu do 1 kg. Bere se rezanjem rozete u zoni korjenovog vrata, a zatim očisti od starih požutjelih i oštećenih listova. Otpad može biti 17 – 30 % osnovne težine rozete. U jesenskom i zimskom uzgoju kada postigne veličinu rozete, endivija može još dosta dugo ostati u polju, pa je berbu lakše uskladiti sa potrebama tržišta. Što se duže berba odlaže nastaje više otpada. Ovisno o sezoni prinosi mogu biti 20 - 40 t/ha.

Pakiranje se obavlja u letvarice ili kartonske kutije obično u samo jedan red i to stabljikom okrenutom prema gore. Ovo je zbog toga što iz provodnih snopova izlazi tekučina konzistencije mlijeka koje u zraku brzo oksidira. Sortiranje i pakiranje posljednji su postupci manipulacije prije otpreme na tržište. Sortiranje znači raspodjeljivanje određene količine plodova u grupe ili po kultivarskim značajkama ili pak po veličini. Standardi su različiti, a razvili su se prema zahtjevima tržišta. Postupak pakiranja odvija se uz mali utrošak ljudskog rada, ali uz primjenu strojeva i opreme visokih učinaka.

Najpovoljnija temperatura za uskladištenje endivije je temperatura od 0 °C i relativna vlaga zraka 90 – 95 % uz obilno strujanje zraka. U ambalaži obloženoj PE folijom može se održati 20 dana. Endivija se može uskladištiti tako da se očisti od starijeg lišća i dijela korjena. Primjenom vlažnog pijeska može izdržati i do mjesec dana. Uskladištenje uz kondicioniranu (air condition) klimu optimalno protječe pri sastavu atmosfere u skladištu od 2 – 3 % ugljičnog dioksida i 2 % kisika.

Izvor:

  • prof.dr.sc. Mladen Jurišić; AGRO-BASE CD
  • Burza voća i povrća
  • Gospodarski list

Endivija kudrava

Sinonim: - | Engleski naziv: Endive | Latinski naziv: Cichorium endivia var. crispum L.

Endivija kudrava

Endivija kudrava ima gustu rozetu koju čine naborani, duboko urezani, nazubljeni listovi s nježnim i krhkim srednjim žilama. Takvi kultivari prikladni su za pripremanje salata i mogu duže zadržati svježinu. Njezini listovi su po sadržaju nekih minerala i vitamina bogatiji  od salate, ali to se odnosi na zelene listove rozete, a unutrašnji listovi rozete, koji su žuti i manje gorki, nešto su siromašniji. Zbog male energetske vrijednosti cijeni se kao dijetalna namirnica.

Izvor: R. Lešić, J. Borošić, I. Buturac, M. Ćustić, M. Poljak, D. Romić; Povrćarstvo; Čakovec, 2002.

Endivija - Sorte

ukupno: 15, aktivno: 2, neaktivno: 13

BOSSA

BUBIKOPF

CENTOFOGLIE

DALMATINSKA KAPICA

DAVOS

EROS

ESCARIOL GELBER

ESCARIOL GRÜNER

GIGANTE DEGLI ORTOLANI

MALAN

MARAL

SARDANA

SOLEIADO RZ

STRATEGO RZ

VERDE FIORENTINA

Za pregled svih sredstava zaštite bilja za biljnu vrstu Endivija.