Celer korjenaš

Sinonim: - | Engleski naziv: Celeriac | Latinski naziv: Apium graveolens L.

Celer korjenaš

Celer korijenaš je dvogodišnja biljka, a za konzumaciju se koristi njegov zadebljali korijen i lišće. Listaš i rebraš (bjelaš) nemaju zadebljanja korijena. Liske su krupnije od peršina, glatke i sjajne, višestruko urezane. U drugoj godini potjera cvjetna stabljika (70 - 100 cm), koja se grana.

U nas se najviše uzgaja celer korjenaš, a od kultivara najpoznatiji je Praški orijaš, stari češki kultivar. Noviji kultivari selekcionirani prvenstveno za zadebljali korijen imaju srednje bujno lišće, krupni okrugli ili ovalni zadebljali korijen. Pokožica mu je glatka, a čupavo korijenje ima samo na donjem dijelu, što olakšava vađenje i čišćenje. Unutrašnje tkivo jednolino je i bijelo, ne stvara unutrašnje šupljine i nakon kuhanja ne mijenja bijelu boju.

Agroekološki uvjeti

Temperatura

Noćne temperature u zaštićenom prostoru ne bi smjele biti niže od 12 °C, a dnevne više od 20 °C. Uz takve uvjete i dobru njegu za proizvodnju dobrih presadnica sa 4 - 5 listova potrebno je 10 - 12 tjedana.

Voda

Tijekom ljeta vrlo je važna ravnomjerna opskrba usjeva vodom, te ako nema oborina, svakih 10 dana treba navodnjavati sa 25 - 35 mm. Sve dok se ne zatvore redovi međuredno se kultivira uz potrebnu prihranu. U fazi zadebljanog korijena nedostatak vlage može imati negativnu posljedicu jer povećava sadržaj celuloznih vlakana i smanjuje kvalitetu korijena. Celer se mora zalijevati tijekom cijele sezone i ne smije se dozvoliti da tlo presuši. Tijekom suhih razdoblja zalijevati s 22 l/m svakoga tjedna.

Tlo

Celer najbolje uspijeva na dubokim propusnim srednje teškim tlima, neutralne reakcije (pH 6,5 – 7,5), bogatim humusom i dobrog kapaciteta za vodu i zrak. Po potrebi u kisela tla se dodaje vapno prije sadnje. Za robnu proizvodnju na većim površinama povoljniji su klimatski uvjeti kontinentalnog područja u dolinama rijeka, gdje je moguće navodnjavanje te u brdskom području Gorskog kotara i Like na pojedinim lokacijama gdje ima prikladnih tala. Na organogenim tlima mediteranskog područja može se uzgajati celer korjenaš, gdje mu je i najintenzivniji rast i nakupljanje asimilata tijekom jeseni. Dobro raste uz grah, rajčicu, te posebno uz poriluk. Ako ga se ostavi da procvjeta, privući će korisne kukce.

Agrotehničke mjere

Plodored

Celer ne smije doći na istu površinu 4 - 5 godina, a ne smije slijediti ni druge štitarke. Najveća je opasnost od prenošenja gljivičnih bolesti te nematoda. Budući da se celer obično kasno sadi (krajem svibnja ili u lipnju), može se saditi nakon nekog ozimog ili proljetnog povrća (salata, špinat, luk srebrenac).

Gnojidba

Celer najbolje uspijeva na organogenim tlima bogatim humusom. Na mineralnim tlima potrebno je u jesen, pri oranju, gnojiti organskim gnojivima (40 - 60 t/ha zrelog stajskog gnoja ili komposta). Tijekom duge vegetacije celer stvara veliku lisnu masu i zadebljali korijen i za to troši mnogo hraniva. Da lišće u početku ne bude previše bujno, prije sadnje ne treba davati više od 80 - 100 kg dušika/ha, a preostali dio u dvije prihrane krajem srpnja i krajem kolovoza.

Sjetva / sadnja

Celer se može uzgajati iz presadnica u zaštićenim prostorima, gdje je temperatura viša od 16 °C. U prvoj godini uzgoja optimalne su blage temperature (18 °C), uz obilje vlage u tlu i zraku. Mlade i razvijene biljke mogu podnijeti niske temperature do -5 °C. Sije se u zaštićenom prostoru u ožujku ili početkom travnja. Prije sjetve dobro je namočiti sjeme u vodi temperature 20 °C na svjetlu kroz 1 - 2 dana, što će ubrzati nicanje.

Ako se planira pikirati, sije se oko 5 g sjemena po četvornom metru obično u sandučiće, a nakon 4 - 5 tjedana razvije se 5 000 – 8 000 biljčica za pikiranje u kojih je već razvijen prvi list. Pikira se u zaštićeni prostor na gredicu 400 - 600 biljaka po kvadratnom metru u prešane blokove 4 x 4 cm ili u kontejnere veličine lončića oko 30 cm3. Pretklijano i pilirano sjeme može se i direktno sijati u prešane blokove ili kontejnere.

Na stalno mjesto sadi se krajem svibnja ili u lipnju na razmak 50 x 20 ili 50 x 40 cm, ovisno o kultivaru i planiranom vremenu berbe. Pri sadnji treba paziti da presadnica dođe na istu dubinu na kojoj je bila u zaštićenom prostoru.

Nakon što se biljke formiraju vrši se malčiranje slamom ili kompostom zadržati će vlagu i spriječiti razvoj korova. Prihranjuje se gnojivom otprilike 4 - 6 tjedana nakon presađivanja. 

Berba i skladištenje

U listopadu "zadebljali korijen" celera dostigne težinu 300 - 700 g, kada je spreman za vađenje. Ako se otprema odmah na tržište, može se prodavati i sa dijelom lišća. Ako je predviđen za skladištenje ili preradu, prethodno se ukloni lišće, a zatim vadi strojevima za vađenje repe ili krumpira. Vaditi treba pri suhom vremenu, da se što manje zemlje zadrži uz korijen, što će olakšati naknadno čišćenje od sitnih korjenčića.

Nakon vađenja celer korjenaš se za tržište prvo očisti od zemlje i odrežu se svi korjenčići, zatim se pere i pakira u letvarice, kutije ili mrežaste vreće različitih veličina. Celer za skladištenje se ne pere. Na temperaturi od 0 °C i pri 97 % relativne vlage zraka može se održati do 8 mjeseci. Kraće čuvanje moguće je na isti način kao i čuvanje mrkve.

Prinos korijena celera može biti 30 - 50 t/ha. Najmanji promjer korijena s lišćem je 3 cm, a bez lišća 6 cm. Sortira se po veličini od 6 - 9 cm, od 9 - 12 cm i preko 12 cm. Za drugu klasu dopuštena su manja oštećenja pri čišćenju, pukotine, manje pjege i šupljine. 

Izvor:

  • prof.dr.sc. Mladen Jurišić; AGRO-BASE CD
  • Burza voća i povrća

Celer korjenaš - Sorte

ukupno: 10, aktivno: 1, neaktivno: 9

ALABASTER

AMSTERDAMSE DONKERGROENE

BRILLIANT

GEWONE SNIJ

MENTOR

MONARCH

NEMONA

PRAGER RIESEN

PRINZ

Za pregled svih sredstava zaštite bilja za biljnu vrstu Celer korjenaš.

Celer korjenaš - Tekstovi