Bob

Bob je jednogodišnja biljka razgranjena korijena te ima zeljastu i šuplju stabljiku visine 60 – 80 cm. Cvjetovi su bijele boje sa crnim šarama, a nakon cvatnje razvijaju se mesnate debele mahune, koje rastu postupno. Kada narastu do konačne veličine, dužine su oko 30 cm i u sebi mogu imati 4 - 8 velikih zrna. Kako zore, mahune su isprva mekane, unutar mahune je spužvasto bijelo tkivo u kom zriju sjemenke te postaju tvrđe i mijenjaju boju iz zelene u bijelo-zelenkastu boju. Sjemenke su izrazito velike, a beru se dok su još zelene. Apsolutna težina sjemena može biti 1 100 – 3 000g.

Sadrži mnogo vitamina B-skupine, fosfora i željeza. Od stabljike biljke mogu se dobiti vlakna, a spaljene stabljike sadrže dosta kalija i mogu poslužiti za izradu sapuna. Sjemenke boba sadrže tvari koje se koriste u lječenju Parkinsonove bolesti te tvari zbog kojih je prirodna alternativa Viagri. Ponegdje se konzumira i sirov, ali ne treba pretjerati s tim, jer može izazvati opstipaciju i simptome slične žutici.

Agroekološki uvjeti za uzgoj boba

Temperatura

Minimalna temperatura klijanja je 1 – 3 °C, ali najsigurnije je klijanje pri 5 – 6 °C, a optimalna je temperatura 20 °C. Najniža temperatura koju bob može podnijeti je -6 °C.

Voda

Do početka cvatnje biljka boba ima skromne zahtjeve za vodom, ali nakon cvatnje dobra opskrba vodom bitna je za prinos mahuna i zrna. Bob ima dubok korijen i može se koristiti vlagom iz dubljih slojeva.

Tlo

Za bob su najprikladnija srednje teška tla, dobre propusnosti za vodu i kapaciteta za zrak, uz pH 7 – 8. Otporniji je na zaslanjenost od graška i graha.

Agrotehničke mjere u uzgoju boba

Plodored

Na istu površinu ne treba ga sijati najmanje 3 godine. On je dobra pretkultura za ljetno i jesensko povrće jer nakon berbe mahuna rano napušta tlo, a ostavlja veliku organsku masu, koja se zaorana brzo razgradi.

Gnojidba

Za početni rast preporučuje se gnojidba s 20 – 30 kg/ha dušika. Fosfor je potreban, osim za biljku, i za razvoj kvržišnih bakterija. Ovisno o zalihama u tlu dodaje se 60 – 100 kg/ha fosfora i približno toliko kalija.

Njega nasada

Za čuvanje vlage i kontrolu korova korisna je višekratna međuredna obrada. Zakida se vrh stabljike za 5 – 10 cm.

Sjetva / sadnja boba

U mediteranskom području, gdje minimalne temperature zimi nisu niže od -6 °C, bob se može sijati od listopada do kraja prosinca. U primorskom zaleđu sije se u veljači do početka ožujka, a u kontinentalnom području u ožujku i početkom travnja. Sije se na dubinu od 5 – 10 cm, ovisno o krupnoći sjemena.

Berba i skladištenje boba

Za upotrebu u svježem stanju mladih mahuna ili mladog zrna bob se bere višekratno. U uvjetima navodnjavanja prinos mahuna može doseći 30 t/ha, a bez navodnjavanja 6 – 12 t/ha. Bob za preradu uz mehaniziranu berbu može dati prinos zrna do 5 t/ha. Mahune boba mogu se skladištiti do 2 tjedna pri temperaturi od 7 – 9 °C i relativnoj vlazi zraka 90 – 95 %.

Izvor:

• R. Lešić, J. Borošić, I. Buturac, M. Ćustić, M. Poljak, D. Romić; Povrćarstvo; Čakovec, 2002.