Sinonim: kumin, kimelj, komin, pitomi kumin, obični kim | Engleski naziv: Caraway | Latinski naziv: Carum carvi L.
Kim se upotrebljava kao začin u kulinarstvu i prehrambenoj industriji. Može biti jednogodišnja, dvogodišnja ili višegodišnja biljka. U pučkoj medicini upotrebljava se protiv bolova u želucu, smetnji zbog nadutosti i ublažavanja grčeva, a eterično ulje kima (Carvi aetheroleum) sprečava razvoj bakterija Esherichia coli. Najveći svjetski proizvođač kima je Nizozemska, zatim Poljska, Njemačka, SAD, Egipat i neke zemlje Azije.
Korijen je promjera 1,5 – 2 cm, prodire duboko u tlo, crvenosmeđe boje, a na presjeku bijel. U prvoj godini razvije se lisna rozeta, a u drugoj stabljika visoka 1 – 1,5 m. Listovi su žutozeleni, a cvjetovi su u štitastim cvatovima i bijele su do blijedoružičaste boje. Plod je kalavac s dvije blago savijene tamnocrvene do sivosmeđe sjemenke. Masa 1 000 sjemenki iznosi 2 – 3,5 g. Plod dvogodišnjeg kima sadrži 3 – 7 % eteričnog ulja, a plod jednogodišnjeg kima samo 2 – 3 %. Cvate 25 – 30 dana tijekom svibnja, a plodovi dozru krajem kolovoza, početkom rujna i lako se osipaju.
Kim nije osjetljiv na temperaturu ni u kojem stadiju razvoja, pa niče već pri temperaturi od 7 – 8 °C, a za oplodnju mu je dovoljna temperatura od 16 – 20 °C. Mnogo je osjetljiviji na svjetlost. Ako u prvoj godini nema dovoljno svjetlosti, u drugoj godini neće oblikovati cvjetne stabljike. U drugoj godini najviše mu je padalina potrebno pri stvaranju cvjetnih stabljika i pri oplodnji. Godišnja količina padalina mora biti 600 – 650 mm. Najbolji prinos daje na vlažnim aluvijalnim tlima i toplim tlima s dovoljno vlage.
Kim je dobar kao predusjev jer rano dozrijeva, a nakon berbe nema korova. Pretkulture mu mogu biti kulture koje također rano dozrijevaju i nakon kojih nema korova (ozime žitarice). Na istu površinu može se sijati nakon 4 godine.
U jesen se provede gnojidba s 50 – 70 kg/ha fosfora i 40 kg/ha kalija. Ako se kim sije krajem ljeta, aplicira se 50 – 60 kg/ha dušika, a u drugoj godini nije potrebna dodatna gnojidba.
Kim ima sitno sjeme koje sporo niče, pa ga treba sijati u temeljito usitnjeno i vlažno tlo. Za proljetnu sjetvu obavezno je jesensko dubinsko oranje, da bi se prije sjetve površina pripremila sa što manje prohoda i održala vlaga tla. Nakon sjetve u kolovozu površinu treba povaljati.
Veći prinosi postižu se krajem ljeta (kolovoz-rujan) ili ako se sije u proljeće (ožujak-travanj). Sije se sijačicom u redove na razmaku 36 – 40 cm. Na dužnom metru tla treba posijati 80 – 100 klijavih zrna, za što će biti potrebno 10 – 12 kg sjemena/ha.
Jednogodišnji se kim sije u redove na razmaku 20 – 24 cm, i to na isti broj zrna po dužnom metru u redu, što zahtijeva od 12 – 15 kg sjemena/ha. Da bi jednolično nicao, ne smije se sijati dublje od 2 cm.
Dvogodišnji kim se sije na veći razmak, kako bi mogao razviti veću stabljiku, čime se poboljšava kvaliteta i povećava prinos ploda.
Poslije sjetve, a prije nego što kim nikne, valja suzbiti korov i razbiti pokoricu (ako se razvije).
Zbog osipanja plodova žetva se obavlja rano ujutro ili predvečer, kada se zbog vlage u zraku sjeme manje osipa. Obavlja se kada je 65 – 75 % plodova u voštanoj zriobi, a žanje se žitnim kombajnom. U našem podneblju (kontinentalni istočni dio RH) prosječan prinos ploda iznosi 1,1 – 1,3 t/ha ili 10 – 12 kg eteričnog ulja.
Izvor:
ukupno: 3, aktivno: 0, neaktivno: 3
DOMAĆI RANI
KUMINA K 1082
NIEDERDEUTSCHER
TRAKTORI KOJE STE ČEKALI – NOVO POGLAVLJE U POLJOPRIVREDI NOVA JOHN DEERE 6M SERIJA – NIJE U PITANJU REDIZAJN VEĆ POTPUNA TRANSFORMACIJA ✅17 NOVIH MODELA (STAGE V) RASPONA SNAGE OD 95KS DO 250KS ✅6 NOVIH MODELA (TIER 2) RASPONA SNAGE OD 110KS DO 195KS ✅5 RAZLIČITIH ŠASIJA (MEĐUOSOVINSKIH RASTOJAN...
U selu Tupanci stara vodenica više nije u upotrebi, ali i dalje stoji na Jaćmovačkom potoku i odoleva vremenu. Nalazi se na oko 2 kilometra od Crkve Prenosa moštiju Svetog Nikolaja u Pričeviću, a vlasništvo je pokojnih braće Desimira I Radomira Spasojevića iz Tupanaca. Foto: Dragan Milivojević
Žetvu na poljima u šabačkom kraju prekidala je kiša, a kombajni su od vikenda ponovo u polju. Prinos i kvalitet pšenice su bolji nego što se očekivalo, a novina za poljoprivrednike je da skladištari mere i procenat proteina u zrnu, tako da će pšenicu plaćati prema kvalitetu. "To praktično znači da s...
Poljoprivredna zadruga "Planinsko mlijeko" Šipovo realizirala nabavku tri traktora iz Kine za svoje kooperante
Zbog globalnog zatopljenja kiseline u grožđu dobivaju na cijeni Zagorci posvećeni očuvanju starih sorti vinove loze Vinogradari Hrvatskog zagorja u svoje vinograde vraćaju autohtone sorte vinove loze. „Ponosni smo na naše autohtone sorte! Od njih stvaramo prepoznatljiva vina Hrvatskog zagorja, no pr...
Malinari u Arilju, vodećem srpskom malinogorju, ne odustaju od zahteva da se poveća otkupna cena ovogodišnjeg roda. Sada traže doplatu od 50 dinara po kilogramu, smatrajući da je ove sezone cena maline u otkupu bila vrlo niska, ispod cene koštanja u toj proizvodnji. Očekuju, takođe, da se na vreme o...
U Jablaničkom okrugu pod krompirom je 1.700 hektara. Poslednjih nekoliko godina povećava se broj povrtara koji gaje mlad krompir. Ovog proleća zbog mraza rod je prepolovljen ali je cena znatno viša nego prošle godine. Mlad krompir se u plastenicima ne zagreva. Uprkos tome što su ga prozvođači štitil...
Kompletan štand Ćorić agrara na Poljoprivrednom sajmu je u duhu Kine, a prvog dana ova kompanija iz Bašaida premijerno u Srbiji predstavila je dva modela kineskog traktora Wuzheng - MX od 103 ks i MF od 130 ks. "Reč je o moćnoj kineskoj kompaniji i velika nam je čast što su izabrali nas da budemo n...
I dalje je Kalcijum potrebniji biljkama nego ikad? Berba paprika intenzivno traje kao i svakodnevne visoke temperature koje blokiraju usvajanje kalcijuma. Na zelenim plodovima koji ostaju za narednu berbu postoji mogućnost pojave truleži vrha ploda paprike kao posledica nedovoljne obezbeđenosti vodo...
Udruženje proizvođača mleka Mačvanskog okruga najavilo radikalne proteste! Ukoliko ne budu usvojeni zahtevi koje je Udruženje proizvođača mleka Mačvanskog okruga podnelo Vladi Srbije, stočari će biti prinuđeni na proteste, najavio je predsednik Udruženja Goran Vasić. On je dodao i da je moguća radik...
Hrvatska vinska kultura dobila kapitalnu znanstvenu monografiju autorice Tanje Baran Objavljena je „Hrvatska vinska kultura“, znanstvena monografija naslovne doc. dr. sc. Tanje Baran. Knjiga je rezultat autoričina proučavanja hrvatske tradicijske vinske kulture te vinske nematerijalne baštine. Nakon...
