Vlasulja ovčja

Vlasulja ovčja je rasprostranjena u Europi, Aziji i Sjevernoj Africi. Za proizvodnju krme nije povoljna jer daje slabu kvalitetu krme i male prinose. Uglavnom se koristi u smjesama za sportske terene i ukrasne travnjake. Nakon ispaše broj vlati je manji, ali je zato lisnatija.

Morfološka svojstva

Razvija uspravan, gusti busen. Stabljike su tanke, uspravne, najčešće s dva koljenca (nodija), visine 15 – 55 cm, dlakave ili gole. Uške su kratke, a plojka končasta, tupa, hrapava ili glatka. Cvat je uspravna metlica, duga oko 2 – 12 cm. Sjeme najčešće ima osje dužine 1 do 2,5 mm.

Biološka svojstva

To je višegodišnja trava, ozimog tipa, koja dobro podnosi sušu i niske temperature. Najčešća straništa na kojima uspijeva su pijesci, suha i kamenita mjesta te rubovi šuma i proplanci.

Vrijeme i način korištenja

Ova trava se ne sije sama za proizvodnju voluminozne krme, nego s vrlo malim udjelom u smjesama za ispašu i to na vrlo siromašnim tlima. U ranijim fazama razvoja kvaliteta je bolja. Kultivari vlasulje ovčje siju se za ukrasne tratine i sportska igrališta.

Izvor: prof.dr.sc. M. Stjepanović, prof.dr.sc. Z. Štafa, prof.dr.sc. G. Bukvić; Trave za proizvodnju krme i sjemena; Zagreb, 2008.