Grahorica ozima

Grahorica ozima može dati visokokvalitetnu krmu koja se koristi u zelenom stanju, kao sijeno ili silaža, a sjeme se može koristiti kao komponenta u pripravljanju koncentriranih hraniva. Osobito je vrijedna zato što se može koristiti za zelenu gnojidbu jer daje prilično veliku masu, ima dosta dobro razvijen korijen koji popravlja tlo jer živi u simbiozi s Rhisobium species bakterijama, pa obogaćuje tlo dušikom. Zato je grahorica dobra pretkultura za većinu drugih kultura.

Morfološka svojstva

Korijen je vretenast i prodire dublje u tlo. Stabljika je visoka oko 50 cm i više, tanka je i poliježe, završava viticom. List je složene građe, sastavljen od glavne peteljke, koja završava viticom i malih listića sa svojim peteljčicama kojih može biti 3 – 7 pari. Cvjetovi se razvijaju u pazuhu listova. Pretežito je samooplodna biljka. Plod je mahuna, a sjemenke su okruglaste, malo spljoštene, ljubičastosmeđe boje.

Agrotehnika proizvodnje

Tlo i plodored

Grahorici najbolje odgovaraju tla slabo kisele reakcije. U plodoredu može doći nakon različitih kultura. Obrada tla za ozimu grahoricu obavlja se prema sustavu obrade tla za ozime kulture. Košnju treba obaviti u vrijeme kada se grahorica dovoljno razvije, a žitarice još ne otvrdnu.

Sjetva

Grahorica ima stabljiku koja je sklona polijeganju, što ujedno i otežava njezin rast, razvoj i košnju, a uzrokuje gubitke. Zato se ne sije u čistoj kulturi, nego u smjesi s raži, pšenicom, zobi ili ječmom, koji služe kao oslonac. Sije se oko 130 kg/ha i 30 – 40 kg/ha raži ili ječma, odnosno oko 50 kg/ha pšenice ili 70 kg/ha zobi. Najranije za košnju dospijeva smjesa grahorice i raži, a najkasnije grahorice i zobi. Može se kombinirati sjetva grahorice, stočnog graška i zobi.  Sije se rano u jesen (početkom rujna), da bi se do nastupa zime dobro razvila i pripremila za niske temperature. Ranija sjetva omogućuje bolje korištenje zimske vlage.

Gnojidba

Gnojidbom treba dodati oko 50 kg/ha dušika, oko 80 – 100 kg/ha fosfora i oko 120 – 130 kg/ha kalija. Polovica fosfornih i kalijevih gnojiva daje se u osnovnoj obradi tla, a druga polovica u pripremi tla za sjetvu kada se dodaje i cjelokupna količina dušika.

Izvor: Prof.dr.sc. M. Gagro; Industrijsko i krmno bilje; Zagreb, 1998.

Grahorica jara sije se vrlo rano u proljeće (prva polovica ožujka) kako bi pravodobno klijala i nikla te imala dovoljno vremena da razvije vegetativu masu za raniju košnju.

Obrada tla za jaru grahoricu obavlja se prema sustavu obrade tla za jare kulture. Osnovna obrada tla obavlja se u jesen, kako bi tlo preko zime promrzlo i bilo bolje strukture za pripremu u proljeće. Uz jesensko oranje treba obaviti osnovnu gnojidbu i gnojiva zaorati. 

Izvor: Prof.dr.sc. M. Gagro; Industrijsko i krmno bilje; Zagreb, 1998.