Grahor satrica

Grahor satrica se upotrebljava kao stočna hrana. U sjemenu ima 23 – 34 % bjelančevina, 24 – 45 % ugljikohidrata, 0,5 – 0,7 % masti, 4 % celuloze i oko 3 % pepela. Zelena masa i sijeno grahora su bogati bjelančevinama i dobro ga jedu sve vrste stoke. Grahor se može koristiti i za zelenu gnojidbu.

Morfološka i biološka svojstva grahor satrice

Grahor satrica je grmolika biljka sastavljena od 5 – 10 glavnih stabljika, koje narastu od 25 – 100 cm. Stabljika je u presjeku četverokutna, nježna i često poliježe. Listovi su sastavljeni od jednog para uskih plojki i završavaju običnom ili trogranatom viticom. Na mjestu gdje se list odvaja od stabljike nalaze se uski, šiljasti zalisci. Iz pazušca listova izbija jedan, a rijetko dva cvijeta svijetloplave ili svijetloljubičaste boje. Grahor je u pravilu samooplodna biljka, ali se mogu naći i križanci nastali stranooplodnjom. Vegetacija grahora traje 60 – 115 dana, ovisno o sorti i uvjetima uzgoja. U jednoj mahuni razvija se 2 – 5 sjemenki nepravilnog oblika. Masa 1 000 zrna varira u širokom rasponu od 50 – 600 grama. Postoje sorte sitnog i sorte krupnog zrna. Boja sjemena je različita – bijela, siva, smeđa, a sjeme može biti i pjegavo.

Agroekološki uvjeti uzgoja grahor satrice

U sušnoj godini grahor daje bolje rezultate od ostalih leguminoznih usjeva. Osjetljiv je na sušu početkom cvatnje. Skromnih je zahtjeva što se tiče tla i može se uzgajati na slanim, pjeskovitim i lakim tlima. Najbolje uspijeva u umjereno hladnoj klimi, a optimalna temperatura za rast i razvoj iznosi od 16 – 20 °C.

Agrotehnika u proizvodnji grahor satrice

Ukoliko se uzgaja za zelenu masu ili sijeno, tada se obično koristi združena sjetva sa zobi, ječmom ili sudanskom travom. Prinos sijena kreće se od 2 – 4 t, a zelene mase od 10 – 15 t/ha. Tretiranje sjemena nitrginom pred sjetvu znatno povećava prinos grahora.

Gnojidba

Grahor se u prosjeku gnoji s 40 – 80 kg/ha dušika, oko 60 kg/ha fosfora i oko 100 kg/ha kalija.

Sjetva

Sije se u redove razmaka 20 – 25 cm. Na lakšim tlima se sije na dubini od 8 – 10 cm, a na težim tlima od 4 – 5 cm. Za sjetvu u čistoj kulturi troši se od 100 – 200 kg sjemena/ha. U kombinaciji sa zobi sije se 150 – 200 kg/ha grahora i 100 kg/ha zobi.

Izvor: Dr. S. Mađar, dr. V. Kovačević, dr. I. Jurić; Postrne kulture - proizvodnja i korištenje - ; Sarajevo, 1984.