Započela pokladna jahanja

Šezdesetak jahača, uglavnom članova konjogojskih udruga s vinkovačkog područja okupilo se u Privlaci na pokladnom jahanju u Slavoniji čuvajući taj običaj koji korijene vuče još iz vremena kada se dio Slavonije nalazio u sastavu Vojne krajine.

Pokladna se jahanja održavaju u vremenu odmah nakon božićnog razdoblja pa sve do početka korizme, koja započinje Čistom srijedom, a ove godine ona pada na 18. veljače.

Njegovanje plemenitih običaja

"Bila je granica tu blizu i svaka je kuća morala u vojsku dati po jednog svog muškog člana. Kako bi se graničari mogli hraniti, po selima se prikupljala hrana i na konjima se nosila tim vojnicima. Našli smo i par starih slika koje svjedoče o tim običajima", navodi Privlačanin Martin Antolović razloge zbog kojih se pokladno jahanje održava u privlačkom kraju. Prema njegovim riječima, od šest konja, koliko je u Privlaci bilo prije pet godina, sada ih je u mjestu više od četrdeset.

"Nema se od toga materijalne koristi, a najveća korist je ljubav koja ostaje u srcu prema konjima", napominje Antolović dodajući kako nažalost država daje poticaje samo za uzgoj autohtonih, ali ne i sportskih konja, kakve drži većina ovdašnjih zaljubljenika u tu plemenitu životinju.

Umjesto motora - konji!

Na pitanje, koliko konj košta mjesečno njegova vlasnika, odgovora kako je uz umjerenu ishranu riječ o trošku od oko 600 kuna. "Ja ih držim iz ljubavi. Više volim imati konja nego motor. Uvijek govorimo mladima: nemoj alkohol, nemoj drogu, a ništa im ne nudimo kako bi ispunili slobodno vrijeme. Imam sina koji je htio kupiti motor.

A ja mu kažem: Nemoj, molim te. Još ćeš negdje poginuti. Radije ću ti kupiti konja pa jaši i tako je i bilo. Danas je sretan i evo ga u ovoj povorci", kaže zadovoljno. Članove obitelji u pokladnoj povorci imao je i Privlačanin Ivan Mitar koji u domaćinstvu drži tri konja i također potvrđuje kako je riječ o skupom hobiju.

"Treba mi dnevno za njihovu prehranu najmanje 18 zidarskih fangli zobi, a di je djetelina, veterinar i sve ostalo drugo. Jako je to skupo, ali sin mi jako voli konje i zbog njega ih još uvijek i držimo", kaže Mitar koji je kako kaže u Privlaku doselio još šesdesetih godina prošloga stoljeća iz Banovine u kojoj nije bilo običaja pokladnog jahanja, ali sada se i tamo uvriježio.

Ljubav prema životinjama, a ne profitu!

Prema riječima predsjednika Konjogojske udruge "Riđani" iz Privlake Marinka Antolovića, organizatora privlačkog pokladnog jahanja, sve je više u Privlaci konjanika i konja.

"Konje se drži ponajprije iz ljubavi jer zarade tu nema. Svi mi koji imamo konje svjesni smo da smo u financijskom gubitku, ali je naša ljubav prema tim životinjama jača od profita. Slavonci i konji stoljećima su povezani i nadamo se da će tako ostati i u budućnosti. Upravo smo zbog toga 2011. godine i osnovali udrugu Žeravi kako bi što više mlade, kroz djelovanje u udruzi, vezali i usadili im ljubav prema konjima", kaže Antolović navodeći kako se pokladnim jahanjem Slavonci odupiru i zimi u kojoj polja miruju, te se iščekuje početak proljeća i proljetne sjetve.

Pokladno jahanje običaj je koji datira još iz vremena kada su graničari na Savi čuvali granicu od Turaka. Još u vrijeme Matije Antuna Reljkovića zapisani su u službenim dokumentima kumpanija, kako se oštro kažnjavaju nepodopštine službujućih graničara koji su se izvan službe okupljali u manje grupe konjanika, obilazeći selo u vrijeme poklada. Do 18. veljače i početka korizme, pokladna jahanja održat će se u četrdesetak mjesta i gradova na području Vukovarsko-srijemske, Osječko-baranjske, Požeško-slavonske i Brodsko-posavske županije. I svugdje će biti veselo kao što je bilo u Privlaci u kojoj su jahače, među kojima je bilo i jahačica, domaćini dočekivali u dvorištima nudeći im za okrjepu čvarke, kobasicu, kruh s masti, krofne i kiflice uz neizostavnu slavonsku šljivovicu i sokove, a zauzvrat su bili nagrađeni veselom pjesmom jahača.