Turizam u 2016. godini srušio rekorde

Turizam je djelatnost koja u Republici Hrvatskoj, u većini kriznih godina ostvaruje rast, odnosno pokazala je određenu razinu otpornosti na gospodarsku krizu.

To je djelatnost koja zapošljava 6 do 7% ukupno zaposlenih, devizni prihod od turizma iznosi oko 18% u odnosu na BDP (najveći omjer u EU), a prošlogodišnja rekordna razina turističkih noćenja imala je pozitivan utjecaj na povoljnije ostvarenje državnoga proračuna u odnosu na planirano.

Turizam u Hrvatskoj u 2016. godini

U posljednjih 15-ak godina bilježi se trend rasta turističkih noćenja s izuzetkom 2009. godine kada je zabilježen pad tog pokazatelja.

Devizni prihod od turizma (izražen u eurima) pokazuje sličan trend, odnosno u posljednjih petnaestak godina, samo je u 2009. i 2010. godini zabilježen pad tog pokazatelja. Povoljnija kretanja turističkih noćenja i deviznog prihoda, u posljednjih nekoliko godina, djelomično su rezultat povoljnije gospodarske situacije na razini EU (od 2013. do 2015. kontinuirani rast BDP-a, a razina BDP-a u 2015. je veća za 2,9% u odnosu na 2008.).

Slovenci, Nijemci i Austrijanci vode

EU predstavlja najznačajnije emitivno tržište za hrvatski turizam (gotovo 90% ukupnih noćenja stranih turista). Unutar EU, naša najznačajnija emitivna tržišta jesu Njemačka, Slovenija i Austrija, koja zajedno čine 43% noćenja stranih turista, a rast tih tržišta djelomično je rezultat gospodarske situacije u tim zemljama, tj. u posljednje dvije godine bilježi se rast BDP-a u Sloveniji (u 2014. i 2015.), a u Njemačkoj i Austriji i dulje (od 2010. godine, razina BDP-a veća u odnosu na 2008.).

Iako za prošlu godinu podatci nisu dostupni na razini cijele godine, iz podataka za prva tri kvartala uočljivo je da se pozitivni trendovi BDP-a nastavljaju.

Uzlazni godišnji trend

Prema objavljenim podatcima DZS-a, u prosincu 2016. godine ostvareno je 24,8% više turističkih dolazaka i 25,4% više turističkih noćenja. Tim rastom nastavljen je uzlazni godišnji trend koji traje od 2014. godine (od travnja za dolaske, a od prosinca za noćenja), a samo je nakratko prekinut u travnju 2016. godine (zbog kalendarske razlike u uskršnjim blagdanima). Podatcima za prosinac zaokružena je cijela 2016. godina koja je bila rekordna.

Tako je u 2016. godini ukupno zabilježeno gotovo 15,6 milijuna turističkih dolazaka i ostvareno je nešto više od 78 milijuna turističkih noćenja, što predstavlja rast od 8,7% tj. 9% u odnosu na 2015. godinu, odnosno najveću razinu tih pokazatelja ikad zabilježenu.

Sezonski karakter hrvatskog turizma

Najveći udio nekog mjeseca u noćenjima cijele godine i dalje imaju srpanj i kolovoz koji zajedno čine oko 60% noćenja cijele 2016. godine. Taj visoki postotak, pokazuje koliko je hrvatski turizam izuzetno sezonskoga karaktera.

Izraženost sezonalnosti hrvatskog turizma još je uočljivija ako se usporedi taj pokazatelj (udio srpnja i kolovoza u turističkim noćenjima na razini cijele godine) s drugim europskim mediteranskim zemljama, gdje Hrvatska ima daleko najveći udio pa je prema tom pokazatelju najviše izložena rizicima sezonalnosti. Rizici sezonalnosti, između ostalih, mogu uključivati i nepovoljne klimatske prilike, što u prošloj godini nije predstavljalo značajniji problem.

Sigurnosni uvjeti u Hrvatskoj također su zasada povoljni, što se ne bi moglo konstatirati za određeni dio mediteranskih zemalja, konkurenata hrvatskome turizmu, te je turistički promet svakako jednim dijelom preusmjeren s tih tržišta na hrvatsko.

Turizam u svijetu u 2016. godini

Prema preliminarnim podatcima organizacije World Tourism Organization, u 2016. godini zabilježeno je 1,235 milijardi međunarodnih turističkih dolazaka u svijetu, što je 3,9% više u odnosu na 2015. godinu i predstavlja novu (drugu godinu zaredom) rekordnu razinu tog pokazatelja. Prošla godina bila je sedma godina u uzlaznom nizu nakon što je 2009. godine zabilježen pad međunarodnih turističkih dolazaka. Od ukupnog broja međunarodnih turističkih dolazaka, već uobičajeno najveći dio (50,2%) zabilježen je u Europi u kojoj je prošlogodišnje povećanje turističkih dolazaka iznosilo 12,2 milijuna dolazaka.

Nakon Europe, prema udjelu u dolascima, slijedi regija Azija i Pacifik (24,5%) u kojoj je zabilježen gotovo dvostruko veći apsolutni skok dolazaka u odnosu na Europu, tj. zabilježeno je 23,6 milijuna međunarodnih turističkih dolazaka više u odnosu na 2015. godinu.

Turizam kao djelatnost ima značajnu ulogu u hrvatskom gospodarstvu (devizni prihodi iznose oko 18% u odnosu na BDP), a njegov utjecaj uočljiv je i u drugim djelatnostima, poglavito u trgovini.

Foto: pixabay.com