Turisti hrle u oživljenu oazu izvorne slavonske pustare

S amo pet godina bilo je potrebno da potpuno zapuštena pustara Višnjica, smještena sjeverno od Podravske magistrale na širokom prostoru između Virovitice i Slatine, postane hrvatski kandidat za europsku turističku destinaciju izvrsnosti.

Pustare su u vrijeme Austro-Ugarske bile organizirani oblik stanovanja, a na njima su radili tzv. seljaci bezemljaši. U Hrvatskoj ih je nekada bilo na stotine.

Pustarom Višnjica su u 19. stoljeću gospodarili plemići Schaumburg-Lippe (poznati, između ostalog, i po tome što su u Slatini pokrenuli prvu proizvodnju pjenušca na hrvatskim prostorima te 1841. godine kupili virovitički dvorac od obitelji Pejačević) i grofovska obitelj Drašković, koja je vrlo brzo od njega stvorila jedno od najrazvijenijih imanja te vrste u Slavoniji.

Zahvaljujući tim vlasnicima, Višnjica se kontinuirano razvija pa tako početkom 20. stoljeća kao naselje broji 200 stanovnika i sa svojim sadržajima predstavlja prototip održivog razvoja. Uz odlične prirodne uvjete, Pustara Višnjica bila je jedno od najbogatijih i najrazvijenijih dobara u tome dijelu Slavonije. Nažalost, uslijedilo je raseljavanje i propadanje. Još do prije samo pet-šest godina to je mjesto bilo napušteno, a ergeli arapskih konja, koja ima dva stoljeća dugu tradiciju, prijetila je smrt od gladi. Konji su trebali završiti u klaonici... No, tadašnja gradonačelnica Slatine Ksenija Plantak krenula je u traženje potencijalnih ulagača u pustaru te se poslije i sama našla u projektu. U kratkom vremenu učinili su pravo čudo. Konji su spašeni kao i staje, a sada su nakon doista velikih ulaganja među najljepšima u Europi. Od nekada zapuštenog imanja nastalo je jedno od najljepših izletišta u Hrvatskoj. Gosti na imanju mogu uživati u obilasku pustare na konjima ili u zapregama. Prelijepi prizor je i farma jelena lopatara, gdje na četrdesetak hektara slobodno šeće 400 grla, ali i još mnogo toga. Turista i gostiju sada je ovdje svakim danom sve više, ljudi stižu iz Mađarske, Italije, Austrije, BiH, pa čak i Ruske Federacije.

Velike poljoprivredne površine oko pustare mladi menadžment na čelu sa Ksenijom Plantak sada koristi za ekološku proizvodnju mnogo vrsta povrća pa i sve popularnijeg batata, danas osnovice bogate gastronomske ponude restorana Višnjica. Zdrav pristup životu prioritet je u Višnjici.
- Svako mjesto koje u svojoj zemlji pobijedi u natjecanju za europsku destinaciju izvrsnosti, postane nacionalni pobjednik u izboru među mnogima te kad bude potvrđeno kao Eden-destinacija u Bruxellesu (što će se za Višnjicu dogoditi u listopadu), onda ustvari ulazi u europsku kartu najljepših odredišta održivog turizma - objašnjava Ksenija Plantak i dodaje da je to doista krupna potvrda da su na dobrom razvojnom putu. Svaki gost koji ih posjeti, dokaz je više za to.

Sedamdestak konja

Ergela Višnjica danas broji sedamdesetak konja, uglavnom guarter i paint pasmine. Zbog svojih okolnih prostranstava i šumaraka, Višnjica je omiljeno odredište djeci i mladima koji sudjeluju u školama u prirodi i kampovima, tvrtkama koje svoju produktivnost povećaju team-buildingom i lovcima koji u obližnjim lovištima strpljivo vrebaju divljač. Hotel ima i četiri sobe prilagođene invalidima.

Autor: N.Vukadinović