Mlada obitelj iz Ljubljane preselila na Kozji Vrh kamo uskoro planiraju vratiti kozliće kojih već dugo nema

Tamo gdje su srne ponekad prvi jutarnji posjetitelji i gdje pogled seže desecima kilometara u daljinu, svoj smisao pronašli su Luka i Sanja, dvoje mladih ljudi koji su grad zamijenili seocetom s manje od 100 stanovnika.

Kozji Vrh je naselje u Gorskom kotaru koje spada pod općinu Čabar, no bliže je slovenskoj granici nego vlastitom administrativnom središtu. Smjestio se između mjesta Prezid i mjesta Parg za koji ste vjerojatno čuli u medijima radi meteorološke postaje s koje često dolaze informacije o niskim temperaturama i visokim izmjerama snijega. Selo Kozji Vrh dobilo je ime po kozama koje su nekada veselo skakutale po okolnim brdima, ali s vremenom se situacija promijenila. Sanja Delić i Luka Vesel imaju želju vratiti kozliće na ovo mjesto kako bi cijela priča oko ruralnog turizma koji su pokrenuli bila zaokružena. Izgradnja modernog pastirskog sela njihov je sljedeći korak na putu razvoja male turističke priče na samom sjeveru Gorskog kotara.

Ovdje šume prekrivaju gotovo 95% područja i osjećate se kao unutar velikog parka gdje vas nitko ne može naći ako vi to ne želite. Mjesto Kozji Vrh pravi je vidikovac s kojeg se za vedra vremena pruža pogled na Alpe, Sloveniju te goranska brda i doline.

Posjedujete šumu? Jeste li razmišljali o Upisniku šumoposjednika i znate li koje pogodnosti donosi?

Doći do Kozjeg Vrha pravi je mali poduhvat. Potrebno je sići s autoceste Rijeka-Zagreb nedaleko Delnica, a tada slijedi nekoliko desetaka serpentina do čarobnog sela gdje vrijeme kao da je stalo, a ljudi žive tempom i načinom dostojnim čovjeka. Ako ste željni potpunog opuštanja, ovo je mjesto za Vas. Ako ste željni općeg zelenila, ovo je itekako mjesto za Vas. Ako ste pak željni aktivnosti u prirodi, šetnje poučnim stazama ili možda doživljaju promatranja divljih životinja, tada je ovo zaista pravo mjesto za Vas!

Naslijeđena kuća postala kuća za odmor

Kuća za odmor ‘Kozji Vrh’ smještena je na osami te ima prostranu okućnicu veličine oko 4.000 m2. U objekt se može smjestiti grupa ljudi do deset osoba, a osim smještaja, vlasnici imaju u ponudi novootvorenu wellness oazu s bio-finskom saunom, masažnim bazenom (jacuzzijem) za 5 osoba, tušem, masažnim prostorom i prostorom za opuštanje s kaminom.

Lukina majka rodom je iz obližnjeg Tršća i odnedavno u mirovini, no odlučila je ne mirovati već  promijeniti profesiju. Inače po struci magistra farmacije, naknadno je završila tečaj za kinesku masažu i tako se stvorila ideja o kreiranju masažnog prostora kako bi obogatili ponudu za goste u ovoj prilično posebnoj ruralnoj kući za odmor.

"Trenutno djelujemo pod nazivom Holiday Home & Spa Kozji Vrh", objašnjava nam Luka koji je kuću naslijedio od svoga oca, a povezan je s njom od djetinjstva kada je ovdje kod djeda, bake i prabake provodio najbezbrižnije dane svoga života. "Smještaj kojega nudimo idealan je za obiteljska druženja i ljubitelje prirode. Objekt je zanimljiv zbog lokacije, nalazi se u najšumovitijem i najzelenijem dijelu Hrvatske u blizini nacionalnog parka Risnjak. Sa terase se pruža prekrasan pogled na Kupsku dolinu."

Luka Vesel: Ljudi vole dodir s tradicijom

Ovaj dio Gorskog kotara pruža više mogućnosti aktivnog odmora. Ako ste ljubitelj biciklizma, naći ćete dosta biciklističkih staza jer je ciklo turizam u porastu na ovim područjima. Adrenalin park u Tršću nudi izvrsnu zabavu za djecu i mlade, ali i osobe zrelije dobi naći će ponešto za svoj gušt. Na slovenskoj strani, u Osilnici, nudi se rafting i kanuing na rijeci Kupi. Mini raftom možete posjetit čak i poznatu špilju ‘Križna jama’ koja je udaljena od kuće Kozji Vrh tek dvadesetak kilometara. Ako Vam pet kilometara nije previše za prošetati, svakako posjetite rezervat za divljač na Milanovom vrhu. Ponudu izvrsno dopunjuje niz rekreativnih i edukativnih staza od kojih izdvajamo stazu Tršćanskih rudara, stazu Trbuhovica i Tropetarska stijena. Za najmlađe tu je vrlo zanimljiva staza predatora dužine manje od dva kilometra sa maketama životinjama u stvarnoj veličini. Želite li da djeca nešto dodatno nauče, zaustavite se pored tabli sa opisom pojedinih životinja.

"Iako zimi u ovim predjelima često ima puno snijega, staza za alpsko skijanje nije u funkciji te goste sve više upućujemo da se okušaju u skijaškom trčanju, a mnoge zanima isprobati i hodanje na ‘krpljama’. Ljudi vole dodir s tradicijom i mi im to imogućavamo. Za sve željne imamo spremne skije za skijaško trčanje te prave ‘starinske’ krplje", kaže Luka.

U obižnjem Tršću nalazi se konjički klub te Sanja i Luka svojim gostima nude i školu terenskog jahanja i jahanja za djecu. Ljubitelji planinarenja mogu uživati u ljepotama Nacionalnog parka Risnjak, a nježniji spol vjerojatno će oduševiti Dolina leptira koja se nalazi u gornjem dijelu toka rijeke Kupe gdje obitava preko sto vrsta danjih leptira. Osim toga, ako se već nađete na ovome području, nikako ne propustite posjetiti izvor rječice Čabranke te predivan izvor rijeke Kupe u NP Risnjak!

Odluka o početku bavljenja turizmom

Luka je još 2008. godine krenuo s poduzetničkim pothvatom u ovom dijelu Hrvatske, a 2012. počeo se baviti turističkim iznajmljivanjem."Bila je to radikalna životna odluka. U ono vrijeme nije bilo nikakvog uzora koji bi se ozbiljnije bavio turizmom u ruralnom području sjevera Gorskog kotara. Hoteli su se u ono vrijeme zatvarali", govori Luka.

"Sada svake godine bilježimo bolje rezultate. Konačno je došao trend da imamo više gostiju ljeti nego u zimskom periodu. Najčešće su to strani gosti, koji ostvare minimalno 3 noćenja. Imali smo dvije nizozemske obitelji koje su boravile po dva tjedna! Ovo ljeto bilo je odlično posjećeno, imali smo priliku ugostiti Nizozemce, Čehe, a najviše je bilo francuskih gostiju. Ostaju lijepa sjećanja svih posjetitelja koji borave kod nas.”

Na pitanje kakvi su im dojmovi i što im se najviše svidjelo, Luka odgovara: "Oduševljeni su prirodom i mogućnostima aktivnog odmora. Oduševljeni su ‘bear watchingom’, vraćaju se svojim kućama puni adrenalina sa prekrasnom uspomenom.” Pitamo ga hoće li uvesti neke novitete u svoju ponudu: “Svakako, već duže planiramo izgradnju moderne varijante pastirskog sela sa zanimljivim smještajnim jedinicama i domaćom autohtonom hranom iz susjednih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. U toj priči su naravno i ovce i koze koje će pasti na našoj okućnici.”

Spas kraja u turizmu, a lokalna zajednica ne brine za pomak na bolje 

Vezano za prednosti i mane života u ovom predjelu Gorskog kotara Luka navodi: “Kozji Vrh pripada području grada Čabra, ali gospodarski i administrativno povezan je najviše s 3 km udaljenim Prezidom. Tamo je smještena osnovna škola, pošta i nekoliko tvrtki koje se bave drvnom industrijom i šumarstvom. Od grada Čabra udaljeni smo 7 km. Čabar ima vrtić, dom zdravlja, ljekarnu, poštu, banku, osnovnu i srednju školu. Prema tome, svi potrebni sadržaji za normalan život nalaze se u blizini. Jedini veći problem vidim u izvoru prihoda za mlade ljude, teško je ovdje pronaći posao. Lokalna zajednica kaže da je spas kraja u turizmu, ali ne pokazuje prevelik interes za pomak na bolje.”

Luka i Sanja imaju maleno dijete te ovdje vide velike prednosti za njegovo odrastanje. “Netaknuta priroda, svježi zrak i mirno okruženje glavni su atributi ovih prostora. Za predškolsku djecu život na selu je veliko bogatstvo. Naravno, kada porastu, djeci treba omogućiti širi izbor. Vjerojatno ćemo uvijek biti na neki način vezani za Ljubljanu i tako mu omogućiti sve prednosti koje pruža veći grad. Želim da su mu otvorena sva vrata, a odluka je na kraju njegova. Hoće li se priča oko Kozjeg Vrha nastaviti i nakon četvrte generacije ili neće, to je sada već neka druga priča na koju mi kao roditelji ne želimo utjecati.

Za sada svome djetetu želimo omogućiti bezbrižno, zdravo i veselo djetinstvo u kojem ćemo svi zajedno uživati koliko god to bude moguće. Ovdje sve teče usporeno, okruženi smo prirodom pa je i život humaniji, nema tu stresa i panike. Osim toga, zajedništvo je velika prednost, ljudi na selu su spremniji pomoći nego oni u gradu. A to pruža zaista divan osjećaj!”

Veliki adut u medvjeđem turizmu

Lijep je život na selu, ali svi znamo da bez problema nigdje ne može pa smo i s našim sugovornikom o tome popričali. “Najveći problem je što tu još uvijek nema vodovoda, ali to rješavamo uz pomoć vatrogasnih društava. Naime, koristimo kišnicu, ali ponekad se dogodi da obimnija kiša ne padne duže vrijeme pa nam uskoče vatrogasci. Naravno da se to sve plaća. A i Hrvatskim vodama smo dužni redovno plaćati račune na osnovu kvadrature krova. Kako smo mi odlučili gostima pružiti kvalitetniji i malo luksuzniji odmor, uredili smo wellness i nabavili masažni bazen. U njega ide jedan kubik vode, a obveza je vodu mijenjati nakon svakog gosta. Shvaćate koliki nam je to onda problem.

No, kako smo osnovali udrugu iznajmljivača smještaja grada Čabra, vjerujem se da će se ovaj, ali i drugi nedostaci na koje nailazimo, uskoro početi rješavati. I drugog posla ima puno. Trebalo bi dopuniti strategiju razvoja Gorskog kotara i definirati smjernice budućeg razvoja destinacije, zaposliti  stručan kadar za kandidiranje na EU fondovima kako bi se što prije i intenzivnije pokrenuo razvoj turizma u ovom ogromnom zelenom parku.”

Velik adut ovoga kraja vidi i u takozvanom ‘medvjeđem turizmu’ za koji veliki interes iskazuju strani gosti. Gosti iz Velike Britanije bili su oduševljeni, a i ostali se sa trosatne avanture vraćaju puni adrenalina, neki se čak i tresu od uzbuđenja. Ovakve vrste atrakcija trebalo bi više promovirati te osmišljavati nova neuobičajena iskustva.

Luka se dotiče i pitanja oporezivanja provizija inozemnih agencija koje su iznajmljivači dužni sami obračunavati i plaćati. Najčešće spominjane u medijima su Booking.com i Airbnb. "Totalno su zakomplicirali oporezivanje na plaćenu proviziju stranim agencijama. Razumijem da je potrebno platit PDV na proviziju, ali čemu toliko obrazaca? Gubi se vrijeme i energija”, kaže ovaj mladi iznajmljivač.

O budućnosti goranskog turizma

Pitali smo Luku kako vidi budućnost goranskog i hrvatskog turizma, što misli da bi trebalo popraviti, u kojem smjeru ići?

“Gorski kotar se sigurno mora više prezentirati kao makro lokacija u sklopu Turističke zajednice Kvarnera. Ali za uspješno prezentiranje makro lokacije potrebno je više mikrolokacija sa zanimljivim i personaliziranim aktivnostima i sadržajima. Zamislite da svaki turističko-informativni centar na Kvarneru ima brošuru ‘Try unique bear-watching experience in Gorski kotar, the greenest area of Croatia’.

Smatram da bi goste trebalo ciljano privući na određenu destinaciju na kojoj je osmišljen višednevni aktivni odmor.  Za područje Čabra, barem dva ‘jumbo plakata’ na frekventnim lokacijama za posjet najatraktivnijem fenomenu nacionalnog parka Risnjak – izvoru rijeke Kupe. Fokusiranje na cikloturizam, obnoviti rute sa pratećom signalizacijom, napraviti nove brošure. Ističem izvrstan projekt pod nazivom ‘Gorski kotar bike’ na kojem treba još puno raditi, ali siguran sam da će dati odlične rezultate. Goranski turizam ima što ponuditi 365 dana u godini!”

Kućica na stablu, hobitska kućica - odlične ideje za manje investicije

Na pitanje što bi poručio mladima, Luka odgovara: “Tko sam ja da šaljem poruke. Ja sam, recimo, stigao iz grada natrag na selo i možda prepoznao potencijal koji je svima pred nosom. Da bi mladi ostali u manjim sredinama potrebna je industrija i nova radna mjesta kojih nema. Ako se netko odluči baviti turizmom u ruralnom kraju i za to ne želi ulaziti u velike kredite, neka razmišlja o izgradnji neuobičajenih smještaja poput kućica na stablu ili hobitskih kućica pod zemljom. Svi ti objekti se sada mogu klasificirati pod kamp odmorište - robinzonski smještaj, zakon je prilagođen prije godinu dana. Gosti za ovakav tip smještaja sami će se selektirati. Ovo spominjem jer je ROI (return on investment) u tom slučaju velik. Mala investicija za relativno dobre prihode. Za početak predlažem napraviti jedan prototip kućice i probati je plasirati na tržiste na kreativan način. Siguran sam da je 10.000 € dosta za realizaciju ideje.”

Bakiha hiša, bakina špajza i kozlići - planovi za blisku budućnost

"No, mi idemo trenutno ipak u drugom smjeru, ali ne želim unaprijed puno o tome pričati jer nerado govorim o projektima koji nisu završeni do kraja. O našoj viziji moderne varijante pastirskog sela više drugi puta, za sada samo informacija da bi voljeli postati ‘wildlife holiday destination'", još uvijek je suzdržan Luka. 

Luka je s 24 godine došao na ideju glamping-a - smještaj u drvenom šatoru samo s bračnim krevetom, a sva ostala potrebna infrastruktura nalazila bi se u neposrednoj blizini. 2011. godine prvi puta u Hrvatskoj na raspolaganju su bila bespovratna sredstva za ruralni turizam programa IPARD tako da su počeli pripremati projekt. Nakon što su sve odradili i prikupili potrebnu dokumentaciju, shvatili su da u Hrvatskoj ne postoji klasifikacija takve vrste smještaja te je cijela ideja pala u vodu. No, od tada su se neke stvari promijenile tako da izgradnja glamping-kućica ponovno dolazi u obzir.

“Planiramo obnoviti bakinu tradicionalnu goransku kuću koju ćemo nazvati ‘Bakina hiša’. U suterenu želimo staru štalu pretvoriti u kušaonicu (‘Bakina špajza’) gdje će gosti moći probati naše domaće kobasice i sireve koje proizvode goranski OPG-ovi. Ali kakav bi to bio Kozji Vrh bez koza? I zato namjeravamo na posjedu uzgajati kozliće koji će biti atrakcija za najmlađe goste. A meni će olakšati košnju strmog terena”, smije se Luka. Takvi su trenutno planovi, a što će se od svega ostvariti i do kuda će sve to skupa ići, to će pokazati vrijeme. S obzirom na Lukin entuzijazam i energiju, vidimo da mu je samo nebo granica!

Mladen i Željka pobjegli iz grada - nude robinzonski smještaj kojega posjećuje vrh planinarske elite

O početaka, 2012. godine kada ih je veselila čak i jedna rezervacija za Novogodišnji termin, do planova za razvoj koje smo naveli nije bilo lako doći. “Nije dovoljno imati dobru ideju. Potrebno je vjerovati u sebe i svakodnevno napraviti korak bliže zadanim ciljevima. I, naravno, već na početku biti spreman na uspone i padove koji zapravo služe kao dodatna motivacija. Mislim da ljudi precjenjuju koliko mogu napraviti u kratkom roku, a podcjenjuju što sve mogu napraviti u 10 i više godina”, navodi ovaj uporan mladić. “Ponekad je naporno, ali nije teško raditi kada se radi sa srcem!”

Kaže da trenutni život na Kozjem Vrhu ne bi mijenjao ni za što. Najviše ga usrećuje osjećaj slobode koji mu pruža potencijal Gorskog kotara i njegova zelena prostranstva.

I za kraj ga pitamo za savjet onima koji tek razmišljaju o započinjanju bavljenja turizmom na ruralnim područjima, a on kratko odgovara: "Do your best, and the universe will take care of the rest!", što bi u prijevodu značilo: Radi najbolje što znaš i svemir će se pobrinuti za ostalo.

Luki želimo svu sreću u budućim projektima i nadamo se da će još mladih poduzetnih ljudi krenuti njegovim stopama. Mora se priznati da je pravo nadahnuće!