Klićevicu čuvao top Leonarda da Vincija!

Idete u Vlajland, jedna je od pogrdnih poštapalica kojom se opisuje zadarsko zaleđe sa malograđanskog gledišta na selo. Ima takvih instant rugalica još, a sve otkriva prilično maćehinski odnos prema selu koji traje već desetljećima.

Eto HRT, ovo ljeto po tko zna koji put reprizira seriju "Naše malo misto" u kojem pošćer Andrija govori "poljoprivredu smo zapustili onda kad smo vikali parole - više vridi jedan fumar Jugovinila nego cila jugo poljoprivreda". Uslijed takvih i sličnih parola, sela su ostajala bez stanovnika i propadala, a danas se takav stav zadržao u vidu rečenice s početka članka.

Brončani top Leonarda da Vincija

I to je još pristojnija varijanta, kada se na primjer govori o centru Bukovice i Ravnih kotara, Benkovcu. Nismo ni svjesni snage koju je naše selo imalo kroz povijest, eto na primjer da je taj prostor bio u posjedu najmodernije tehnologije svoga vremena i da su tadašnji vladari mogli reći ne direktivama iz europskih centara moći.

Nalazimo se na kraju 15., početku 16. stoljeća u utvrdi Klićevica kod Benkovca, strateški važnoj točki u nadzoru granice prema Mlečanima, odnosno Osmanlijama, ovisno o povijesnom razdoblju. U obrambenom arsenalu tvrđave hrvatskih plemića Kurijakovića je jedno od modernijih oružja tog vremena. Radi se trocijevnom brončanom topu izrađenom po nacrtu velikog genija ljudskog roda Leonarda da Vincija. Impresivna činjenica koja govori da su Kurijakovići, pod kojima je bila Klićevica, prije više od pet stoljeća imali snagu da se opskrbe najmodernijom opremom svoga doba.

Zajednički otpor Osmanlijama

Turbulentno je to doba hrvatske povijesti. Dalmacija je prodana Mletačkoj republici. Kurjakovići počinju graditi tvrđavu na Kličevici na granici prema mletačkom teritoriju, a čemu se protivi Mletačka republika. Čak i reagiraju kod hrvatsko-ugarskog kralja Matije Korvina da zaustavi gradnju Klićevice. Ipak, snaga Kurjakovića je tolika da uspijevaju završiti utvrdu, unatoč pritiscima sa samog vrha. Kasnije su hrvatski plemići i Mlečani surađivali u pružanju zajedničkog otpora Osmanlijama, i u to doba na kulu tvrđave dolazi trocijevni top.

Svjetska slava benkovačkom kraju

Top pada u zaborav nakon što su Osmanlije osvojile utvrdu Klićevicu. Izgubio se u ruševinama zapaljene tvrđave da bi prvi puta ugledao svjetlo dana 1968. godine. Tada počinje njegov neobičan put - pokušalo ga se kupiti za staro željezo, za kuglicu sladoleda, služio je kao držač vrata kokošinjca i na kraju je ponovno otkriven, istražen i donio svjetsku slavu benkovačkom kraju. Priču o topu počinje Marin Ćurković, ravnatelj Zavičajnog muzeja Benkovac u Kaštel Benkoviču gdje se top danas čuva.

"Top je otkriven 1968. godine. Otkrila su ga lokalna djeca u svom robinzonskom istraživanju utvrde Klićevice. Oni su pronašli top i odnijeli su ga kući. Pozvani su stručnjaci iz zadarskog muzeja i tada je o tom događaju objavljen članak u tadašnjem Narodnom listu kako je pronađen zanimljiv top. Na tome je priča stala. Neki su pokušali kupiti top za kuglu sladoleda, ali djeca ga nisu prodala", kaže Ćurković.

Nacrti topa u Codex Atlanticusu

Prva istraživanja na topu počela su 2008., a provodili su ih Ćurković i Karla Gusar s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru. Istraživački put dovodi dvojac do Codexa Atlanticusa, zbirke skica Leonardovih izuma. Među skicama se nalazi prikazan trocijevni top koji, kao i kličevački, ima cijevi položene jednu do druge, a postavljen je na drveno postolje s kotačima. Ovako koncipiran top, bio je lagan i dosta pokretljiv. Replika topa izrađenog prema ovoj skici čuva se u Muzeju znanosti i tehnologije Leonardo da Vinci u Milanu. Top je u Klićevicu uvezen iz Venecije, u vrijeme kada jača suradnja s Mletačkom republikom u borbi protiv Osmanlija, kako kaže Ćurković.

Top najmodernije tehnologije iz Venecije

"Zbog velike opasnosti od Osmanlija, dolazi do suradnje između Mlečana i hrvatsko-ugarskog plemstva. U to doba, prema dostupnim dokazima, u Kličevicu dolazi top koji je proizveden u venecijanskim radionicama i to po Leonardovim nacrtima. Do sada se mislilo kako je to samo njegova ideja koja nije zaživjela u praksi, ali naš top dokazuje da jest", kaže Ćurković te nastavlja:

"Klićevički top je značajan nalaz. On govori o snažnim vezama hrvatskog plemstva s Europom u 15. stoljeću, govori o snazi tog plemstva koje dolazi u posjed najmodernije tehnologije svoga doba. Također govori kako Leonardova ideja nije ostala samo na ideji, nego je ostvarena u praksi."

Cijela ova priča svima nama je samo još jedna potvrda koliko je naše selo bilo jako i kakvo treba biti u budućnosti.