Država i ruralni turizam: Samo toplo-hladni odnos

Unatoč lošoj promidžbi na nacionalnoj razini, ruralni turistički objekti pronalaze goste, pa će nam Robert Baćac, direktor istarske udruge Ruralis, reći da je buking za istarska agroturistička gospodarstva trenutačno mnogo bolji nego u isto vrijeme lani.

Istarski agroturizam svojedobno je preporodio unutrašnjost Poluotoka, a tamošnja agroturistička gospodarstva imaju vjernu klijentelu. Agroturistički proizvod dobro se prodaje premda cijene smještaja u takvoj vrsti ponude uglavnom nisu simbolične.

»Najave za ovu sezonu jako su dobre. Istarska agroturistička gospodarstva, standardno, najviše traže Nijemci. Britanci su lani malo zakazali, ali izgleda da se vraćaju. Vrlo je vjerojatno da ćemo ove sezone ponovo imati i mnogo Francuza. Naša agroturistička gospodarstva i dalje najmanje zanimaju Talijane i Francuze jer i jedni i drugi nešto slično imaju u svojim državama«, kazao nam je Robert Baćac.

Najbolje se prodaju kuće s bazenima koje se nude u mreži turističkih agencija. Isto tako, kaže, neka se gospodarstva uspješno prodaju i putem svojih internetskih stranica, bez ičije pomoći. Istrani su prvi u Hrvatskoj počeli razvijati svoja ruralna područja, i to dok je dobivanje kredita za tu vrstu poduzetništva bilo gotovo nemoguća misija. Istrani su probili led, a kasnije su, uz bitno povoljniju kamatu, krenuli i drugi.

Do kraja prošle godine, recimo, egzistirala je kreditna linija s dva posto kamata za krajnjeg korisnika. Za te se kredite izborilo Ministarstvo turizma dok mu je na čelu bio Damir Bajs. Bajs je jako vodio računa o tome da kontinentalni turizam ravnopravnije parira godinama favoriziranom priobalnom. Poznato je, naime, da kontinentalni turizam u ukupnom turističkom prometu sudjeluje sa samo pet posto.

Zanimljiv je, inače, odnos države prema razvoju turistički zapostavljenih područja. S jedne će strane subvencionirati kamatu za, recimo, gradnju ili preuređenje turističkih objekata u ruralnim područjima, a s druge dopustiti da se poduzetnici, od kojih su mnogi prvi put u toj vrsti biznisa, sami bore na brutalnom marketinškom tržištu.

O glavnim problemima pitali smo Baćca.

»I dalje nas muči birokracija. Seoski turizam svrstan je pod obrte, a obrti su profesionalna djelatnost, dok je kod iznajmljivača tu uglavnom komplementarna djelatnost. Ima previše papirologije«, kaže prvi čovjek istarskog Ruralisa i jedan od zaslužnijih za preporod istarske unutrašnjosti.

Turizam na seljačkim turističkim gospodarstvima, odnosno na ruralnim prostorima, priča je koja se danas nastavlja u cijeloj Hrvatskoj.

»Iako trenutačno nema veće ekspanzije turizma na ruralnim područjima, ima fenomenalnih individualnih priča. Ljudi takva gospodarstva doživljavaju kao način života«, kaže Baćac i dodaje kako i dalje ne jenjava interes ljudi za bavljenjem tom vrstom djelatnosti.

Dijana Katica, predsjednica Hrvatskog farmera i Kluba članova selo, koja se godinama bavi tom problematikom, ukazat će na izostanak nacionalne promocije turizma ruralnog područja i svih njegovih oblika.

Posebno je u tom smislu ogorčena na Niku Bulića, dugogodišnjeg direktora Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice. O njegovu eventualnom reizboru, pretpostavlja se, ovisit će i budućnost reklame hrvatske unutrašnjosti.

Ili će Bulić, ako ponovo bude izabran na tu elitnu funkciju, preispitati svoje prioritete, koji su često zvršavali na promociji njegova Straduna?

U Osijeku 3. kongres o ruralnom turizmu

Nakon vrlo uspjelog 2. kongresa o ruralnom turizmu, koji se održao u Malom Lošinju, 3. međunarodni kongres pod nazivom »Ruralni turizam - pokretač održivog razvoja« održat će se od 23. do 26. svibnja u Osijeku.

Na kongresu će se raspravljati o nekoliko tematskih cjelina: »Baština i tradicija u turizmu«, »Turizam uz vode«, »Kreiranje i distribucija proizvoda ruralnog turizma«, »Regionalni razvoj, financiranje i međunarodna suradnja« te »Posebni oblici ruralnog turizma«.

Organizatori Kongresa su Hrvatski farmer i Klub članova selo.

Autor: DAVOR VERKOVIĆ