Austrijanci imaju više od 2 tisuće farmi koje se bave turizmom, a Hrvatska?

Odmor na farmi bio bi slobodni prijevod, koji u austrijskom originalu glasi Urlaub am bauernhof - koncept seoskog turizma koji oni razvijaju već desetljećima. Riječ je o udruženju, a danas već i turističkom brandu kroz koji su uspješno potakli žitelje ruralnih prostora na bavljenje turizmom, s ciljem čuvanja tradicije, kreiranja dodatnog prihoda stanovnika i zadržavanja istih na prostoru Alpa.  

Ovaj model se uz puno rada danas pokazuje uspješnim. Ponuda odmora na farmama ima upravo ono što hotelski lanci ne mogu nuditi tržištu. 

Boravak u prirodi kod obitelji, koja je posvećena jednom tek ili nekolicini gostiju, uvelike se razlikuje od koncepta hotelskih managera, recepcionera, sobarica, kuhara, konobara i drugog osoblja. Domaća hrana pripremljena tradicijskim načinima od sastojaka iz najbliže okoline servirana s ponosom ne ide u istu rečenicu sa švedskim stolom bilo kojeg restorana. Pa i sami doživljaj boravka, provođenja dana na selu i farmi daje posebnu dimenziju ruralnom turizmu, jer turisti, stanovnici urbanih centara to ne mogu kupiti ili doživjeti u trgovačkim centrima ili drugim mjestima gradova u kojima žive. 

Danas, kad sve više stanovnika živi u gradu, ruralni turizam dobiva sve romantičniji, a time poželjniji i skuplji štih. 

Informacijske tehnologije danas približavaju i povezuju te svojevrsne ambasadore života na selu s gradom. I to tako što po uzoru na popularne internetske turističke servise nude kvalitetno strukturirane informacije o smještajnim jedinicama, domaćinima i raspoloživim terminima na jednom mjestu. Na to se nastavlja mogućnost recenzija i što je najkonkretnije za domaćine - rezervacije termina odnosno prodaja usluge.

Farme, vinarije, ekološka imanja

Obiteljska farma Gottfrieda i Rosine Wagner nalazi se na padinama Alpa, na 685 metara nadmorske visine. Danas osim 30-ak hektara zemlje i šume, imaju i nešto blaga (goveda, svinja, peradi), a sve više svog vremena ulažu u turističke sadržaje njihovog imanja. Nekada je njihov prihod proizlazio isključivo iz proizvodnje mesa i mlijeka, a danas je situacija drastično drugačija. Oni i nadalje prihoduju od agrara, ali sve veći dio vlastitog godišnjeg dohotka ostvaruju kroz EU potpore te prihode od turista koje ugošćuju. Oni borave na njihovoj farmi, jedu njihovu tradicionalnu hranu, slade se domaćim kolačima, piju sokove iz prirode i nazdravljaju Wagnerovim vinom i rakijom koje radi samo za sebe i goste.

Oni su dijelom Urlaub am bauernhof ponude zadnjih desetak godina, kada su kreirali prve smještajne kapacitete. Danas imaju 4 cvijeta, a planiraju i dalji razvoj u tom smjeru s naglaskom na ekološko i zeleno u svakom smislu.

Udruženje (Urlaub am bauernhof) je razvilo i vlastiti sustav kategorizacije (2, 3, 4 ili 5 cvjetova) koji olakšava komparaciju, prezentaciju i promociju, a posjetiteljima jamči određenu razinu kvalitete usluge. Osim klasičnih farmi u ovom sustavu se nalaze i vinarije, brojni ekološki proizvođači, uzgajivači konja, seoske kuće za odmor kao i druge posebne ponude za razne demografske skupine, npr. invalide, djecu ili ljubitelje aktivnog odmora. Objedinjuju sve što za zajednički nazivnik ima termin 'seoski turizam'.

Danas u ovom sustavu ima 2.350 farmi iz 8 različitih austrijskih pokrajina, koje plaćaju godišnju članarinu. Ona se razlikuje od regije, broja kreveta i očekivane razine usluge. Njih udruženje predstavlja online i offline, svakodnevno radi na promociji i osiguranju kvalitete, a djeluje i kao podrška te širem smislu savjetodavno. 

Wagnerovi plaćaju godišnju članarinu od 46EUR-a po krevetu podružnici ovog udruženja u Donjoj Austriji, a na ime usluga promocije i drugih benefita. 

Koliko se naših OPG-ova bavi turizmom?

Kako bi napravili komparaciju, provjerili smo u Ministarstvu turizma kakva je situacija kod poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj.

Prema podatcima sustava eVisitor Hrvatska danas ima 313 registriranih OPGova koji nude uslugu smještaja, a koji raspolažu s 955 smještajnih jedinica i ukupno 2.384 ležajeva. Valja napomenuti kako je ovdje riječ samo o onim subjektima koji nude uslugu smještaja, a koji su registrirani kao Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo.  

Osječko-baranjska je danas sa 63 proizvođača prva na ljestvici županija prema broju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji nude smještaj, dok je Istarska na drugom mjestu s 41 OPG-om u eVisitoru. Treće mjesto ovog poretka pripada Splitsko-dalmatinskoj koja broji 24 OPG-a u registru.

Gledano po broju ležajeva na seoskim gospodarstvima, Zadarska županija je vodeća u poretku, sa 457 kreveta, a slijede ju Osječko-baranjska s 351 te Istarska s 314.

Baranjski rekorderi

Podaci o realiziranom turističkom prometu govore o rastu broja ostvarenih noćenja u zadnjim godinama, dok raste i broj objekata, čak 33% u posljednje 2 godine.

Primjetan je i dvoznamenkasti rast i u ostvarenim noćenjima, sa 70.612 noćenja u 2016. do 85.652 u 2017., a koji je nastavljen je i u ovoj godini. Naime, u prvih 10 mjeseci 2018. realizirano je 88.514 noćenja, što je više nego u svih 12 mjeseci prošle godine u objektima na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

Malo baranjsko mjesto nedaleko Osijeka, Bilje je nacionalni rekorder u broju kreveta (144 kreveta na 21 OPG), slijedi Prilvaka (Zadarska) sa 120 kreveta dok su trećeplasirani sa 108 kreveta također iz Baranje - Kneževi vinogradi.

Podaci govore da je broj kreveta u zadnje 2 godine narastao za gotovo 50% što je zasigurno najbolji identifikator i daljnjeg rasta ovog sektora u Hrvatskoj.