Zaštitnik vinogradara, vianra i bačvara: Sveti Urbane, pripremaj nam lipe dane

Brojne izreke i vjerovanja

Sveti Urban I. bio je papa u 3. stoljeću, od 222. do 230. godine. Živio je u vrijeme kada su kršćani još uvijek bili izloženi progonima u Rimskom Carstvu, a prema predaji ostao je zapamćen po blagosti, mudrosti i širenju kršćanstva među rimskim plemstvom.

Povijesni izvori ne povezuju ga izravno s vinogradarstvom, no narodna tradicija tijekom vremena dodijelila mu je ulogu zaštitnika vinogradara, vinara i bačvara. Razlog tome dijelom leži u činjenici da se njegov blagdan obilježava upravo u trenutku kada je vinova loza posebno osjetljiva na vremenske uvjete.

Blagoslov traktora i polja: Sveti Marko više ne čuva samo pšenicu, nego i poljoprivredne strojeve

U hrvatskim vinogradarskim krajevima uz Svetog Urbana vezane su brojne izreke i vjerovanja koja su se prenosila generacijama. Vinogradari su stoljećima promatrali vrijeme oko 25. svibnja kako bi procijenili kakva ih godina očekuje.

Među najpoznatijim narodnim izrekama ističu se:

"Ako je Urban vedar, bit će vina kao mora"

"Ako je na sv. Urbana lijepo, lako će se sušiti sijeno"

"Sveti Urbane, pripremaj nam lipe dane"

Sunčano i toplo vrijeme na blagdan Svetog Urbana smatralo se znakom dobre berbe i kvalitetnog vina, dok su kiša, hladnoća ili tuča izazivali zabrinutost zbog mogućih bolesti vinove loze i slabijeg uroda.

Blagdan Svetog Urbana posebno se njeguje u hrvatskim vinogradarskim krajevima poput Hrvatskog zagorja, Međimurja, Slavonije, Baranje te dijelova Istre i Plešivice. U mnogim mjestima organiziraju se procesije kroz vinograde, blagoslovi trsova, vinske svečanosti, pučka druženja i degustacije vina.

Običaj se najčešće njeguje u Međimurju

Posebno mjesto među manifestacijama zauzima "Urbanovo" u Međimurju, koje je tijekom godina preraslo u jednu od najpoznatijih vinskih manifestacija u Hrvatskoj. Taj događaj okuplja vinare, vinoljupce i brojne posjetitelje te simbolično označava početak vinske i turističke sezone u kontinentalnim vinogradarskim regijama.

U nekim krajevima i danas se njeguje običaj nošenja kipa Svetog Urbana kroz vinograde kako bi zaštitio lozu od nevremena, bolesti i tuče. U narodnoj tradiciji Sveti Urban smatra se zaštitnikom od oluja, mraza, tuče i lošeg vremena, što je posebno važno upravo u drugoj polovici svibnja kada nestabilne vremenske prilike mogu ozbiljno ugroziti vinograde neposredno prije cvatnje loze.

I danas Sveti Urban zauzima važno mjesto u hrvatskoj vinskoj kulturi i tradiciji. Za mnoge vinogradare njegov blagdan nije samo crkveni spomendan, nego simbol nade u dobar urod, kvalitetno vino i uspješnu godinu u vinogradu.