Šiša, tituš, cicvara, brašnica, krvavac, nazivi su tradicionalnih poljičkih specijaliteta koje su vrijedne članice udruge Cvit Srinjina u povodu Međunarodnog dana seoske žene, pripremile i prezentirale javnosti na tradicionalnoj fešti pod nazivom Babina kužina
U povodu Međunarodnog dana seoske žene, članice Udruge Cvit Srinjina, naselja u istočnom dijelu grada pod Marjanom, organizirali su u tamošnjem Domu kulture tradicionalnu zabavu, ove godine pod radnim nazivom Babina kužina. Fešta je to koja je unatoč situaciji sa koronavirusom i strogim epidemiološkim mjerama okupila veći broj izlagača s cijelog područja slavne Poljičke knežije.
Sam naziv Bakina kužina govori da su se proteklih dana brojne domaćice prihvatile komina i štednjaka i svojski potrudile svojim gostima pripremiti i prezentirati stara poljička jela. Soparnik, tituš, šiša, cicvara, dolce garbo, raštika sa koštradinom, fritule s krumpirom, poljička torta…, samo su dio tradicionalnih gastro užitaka tog podneblja.
Za neke, čudna jela još čudnijih naziva, međutim, za vrijedne Poljičanke nekada hrana siromašnih, danas vrhunski autohtoni proizvodi od kojih je poljički soparnik dobio europsku zaštitu zemljopisnog podrijetla. Naizgled jednostavni proizvodi, danas zauzimaju posebno mjesto na gastro karti Srednje Dalmacije, a mnogim tamošnjim kuharicama pružaju ekonomsku stabilnost prodajom istih.
O specijalitetima ove kuhinje govorila je i Snježana Kordun, kulturologinja Povijesnog muzeja iz Gata osvrnuvši se na podrijetlo i nazive jela.
"Mnogi možda ne znaju, ali postoji, ajmo kazati, i inačica soparnika, a to je naš tituš kojeg je za ovu večer pripremila Svjetlana Muše iz Srinjina. Radi se o tankom tijestu za čiju je pripremu potrebno tek koje jaje, malo brašna, vode i soli. Jelo je to koje se uglavnom konzumiralo navečer i ako si još imao malo murge odnosno ostatak masla koje bi ostalo oko stapa, u ono vrijeme bio si bogat čovjek", istaknula je i navela da se kao soparnik, i tituš kod nas priprema od 16. stoljeća.
"Bilo je to vrijeme velike gladi i neimaštine kada je Poljička Republika bila pod stalnim nastrajem Osmanlija", podsjetila je.
O njima i tijeku pripreme jela govorile su i vrijedne domaćice Manda Muše, Tonka Barić i Jelica Muše. Potonja je u Poljica je stigla iz Okruga Gornjeg i nakon trideset godina provedenih u braku malo koja joj može joj parirati u pripremi šiše.
"Tajnu u pripremanju ovog našeg jela otkrila mi je moja svekrva i danas, ne da se hvalim, pravim sam meštar u njegovoj pripremi", usput će Jelica.
O brašnici i krvavcu odnosno kruhu ispod cripnje miješanim sa svinjskom krvlju, prisutne je upoznao etnolog iz Gornjih Poljica Goran Mikas kojem je pripala čast da uz zvuk dipli predstavi i narodnu nošnju tog podneblja.
Ipak, najzaslužnija za gastronomsko događanje u Srinjinama, svakako je predsjednica udruge Marina Muše. U samo par godina od kada je udruga osnovana s ciljem podizanja razine kulturoloških i zabavnih događanja u mjestu, pohvalila se "najjačom“ ženskom balotaškom ekipom sa kojom ostvaruju predstižne rezultate na turnirima, pa do osivanja ženske klape.
"Svake godine na ovaj dan imamo određeni program. Ove je to Babina kužina. Htjeli smo na jedan edukativan i zabavan način na jednom mjestu zaokružiti jedan period u životu naših starih. Jesmo li uspjeli, zaključite sami, a po praznim loncima i tanjurima, mislim da smo definitivno uspjeli", zaključila je.
Fotoprilog
Tagovi
Autor