Poljički soparnik – jelo siromaha danas skupa delicija

Nekada je bio sirotinjska hrana koja se jela na Božić, Veliki petak, Sisvete i druge svetkovine, nemalo se konzumirao u okviru Poljičke republike, seljačke samouprave (knežije) koja se prostirala istočno od Splita odnosno Žrnovnice do Blata na Cetini i grada Omiša, te od mora do Zamosorja.

Poljički soparnik zaštićeno kulturno dobro Hrvatske

Riječ je o poljičkom soparniku, jelu koje se spravlja od blitve, luka i tijesta, a koliko je vrijedno potvrđuje činjenica da je uvršteno u Listu zaštićenih kulturnih dobara Hrvatske. Na svojem OPG-u svakodnevno ga priprema Ljubica Beović (64) iz mjesta Gata nedaleko Omiša tj. dvadesetak kilometara nadomak Splitu. Obiteljsko joj je gospodarstvo i registrirano isključivo za proizvodnju poljičkog soparnika za kojeg na 400-tinjak kvadrata zemlje uzgaja i svoju blitvu odnosno luk.

Blitva raste na pjeskovitom tlu tzv. "piskulji"

Prema riječima supružnika Ljubice i Joze (76) Beovića, blitvu na gospodarstvu siju više puta u godini (ovisno o vremenskim prilikama), a raste na pjeskovitom tlu tzv. “piskulji“. Povrće je to koje treba često zalijevati,a valja to činiti prije izlaska sunca kako bi se, tvrde naši sugovornici "saprala jutarnja rosa“.

Beovići na svojoj zemlji imaju svojevrsnu bušotinu s 10-ak cm promjera, u koju se uz pomoć cijevi i specijalne pumpe može akumulirati voda iz tla. Ove im je godine povrće itekako trebalo vodu zbog vrućina, ali zato napadi štetnika nisu bili veliki. Tijekom godine u više opetovanih branja blitve mogu za soparnik(e) priskrbiti i do šestotinjak kilograma tog povrća.

Glasoviti poljički soparnik (traje do tri dana) rade po narudžbi, a imaju ih iz cijele Hrvatske i inozemstva. Sprema se to jelo od 1,5 kilograma blitve po soparniku (opere se i osuši) , dobro isjeckane i kako kaže Jozo, iskrižane te odstranjenog joj bijelog dijela.

"Nekada se dici taj bili dio kuvao, a danas se daje kokošima“, priča vitalni Dalmatinac. Glasovita se delicija priprema u kominu gdje se na ognjištu naloži vatra nemalo od grabovih drva i to tako da se može "jarit“, odnosno valja paziti da lug ne padne. Tijesto se umjesi od soli, 7 dcl vode i kilograma brašna (bez kvasca) na okrugloj siniji (niski stolić) gdje se i razvalja.

Blitva, sol, luk i maslinovo i ulje suncokreta

Potom se po tijestu pomeće sitno nasjeckana, nasoljena i od vode iscijeđena blitva s crvenim tanko narezanim lukom. Posoli se po želji, blitva se poškropi maslinovim i uljem suncokreta u omjeru 1:1 i poklopi drugim dijelom tijesta koje se (iz)valjalo na drugoj siniji. Potom se rubovi tijesta zavrćući spajaju kako fila ne bi izašla. Za to moraju biti spretni prsti jer soparnik valja dobro "zavrnjokat" kaže naš sugovornik.

Potom se peče petnaestak minuta tako da se po tijestu žeravica baci lopatom. Kada je gotov, pepeo se s tijesta ispuše i očisti metlicom. "Tko zna što je pravi soparnik, znat će i da (is)pečen malo mora mirisati po dimu, a ako se dim ne osjeti, taj soparnik nije rađen na starinski način", ističe Jozo kojemu supruga još od mladosti radi glasovitu deliciju, a vjeruje da će tradiciju nastaviti i oni mlađi ponajprije "dvi neviste", jer ima ih tko naučiti.

Najveći soparnik na svijetu izrađen u Omišu

Predvodila je Ljubica i tim koji se na ovogodišnjem Summer treat festivalu Omiš pozabavila izradom najvećeg soparnika na svijetu. Bila je to fešta koju je organizirala Turistička zajednica Omiša, a događaj je izazvao veliku pozornost domaćih i turista. Žustro se i predano radio najveći soparnik kojeg doznajemo neki izrađuju i bez službenih papira. Jozino ih domaćinstvo ima jer valja to jelo deklarirati, raditi ga po higijenskim standardima uz nadzor stručnih službi.

Svoju deliciju Beovići prodaju u jednom trgovačkom centru, a cijeli im soparnik košta 230 kuna (promjer mu je 83 cm), dok feta stoji pet kuna. Kada bi se ozbiljno prihvatili posla, kažu supružnici, mlada bi obitelj mogla pristojno živjeti od izrade glasovite delicije.

Foto: Turistička zajednica Omiš