Zajednički brendovi ulja spasit će maslinare

Međunarodnom manifestacijom maslinara i uljara Noćnjak, koju od 14. do 17. ožujka 15. put organizira Zadružni savez Dalmacije (ZSD), još će jednom biti okončana maslinarska sezona koja je ove godine, od područja do područja, bila iznimno raznolika. U Istri je, primjerice, 2012. bila jedna od najlošijih godina u posljednje vrijeme, a u nekim je dijelovima Dalmacije urod bio čak dvaput veći nego godinu prije. Maslinike je najprije pogodila velika suša, da bi potom kiše neke od njih sasvim oporavile, a neke potpuno "udavile".

Slaba potrošnja

"Maslina je kasno i sazrijevala, još sredinom studenoga ih je bilo mnogo sasvim zelenih, što je najvažniji razlog zbog kojega je ovogodišnje ulje nešto veće gorčine nego inače", kaže Sandra Petričević, voditeljica ocjenjivačkog panela Zadružnog saveza Dalmacije, pod čijim vodstvom su ocjenjivani uzorci koji se nadmeću za nagrade na Noćnjaku.Ta se tradicionalna manifestacija ove godine održava u Tučepima i Gradcu, a predsjednik ZSD-a Lordan Ljubenkov najavljuje rekordan broj maslinara i njihovih ulja. Hrvatska, kaže Ljubenkov, ima 5,5 milijuna stabala maslina na oko 30 tisuća hektara, a procjenjuje se da bi na raspoloživoj površini moglo uspijevati i dvostruko više stabala. No, već i ovaj broj velik je napredak, jer je prije desetak godina i stabala i maslinara bilo upola manje.

S druge strane, u ranijoj prošlosti naše je priobalje imalo i do 13 milijuna stabala maslina. Statistika govori da se pod maslinicima nalazi samo 0,5 posto svih poljoprivrednih površina u Hrvatskoj, što bi se moglo povećati, ali tako mali udjel nije ni čudan s obzirom na geografski ograničen prostor na kojem maslina uspijeva. Godišnji prosjek posljednjih godina je od 25 do 30 tisuća tona maslina, od kojih se dobije 4,5 do 5,5 milijuna litara ulja, uz 10 do 20 posto uvezenog ulja, no najveći problem i dalje je - potrošnja. Naime, godišnje Hrvati potroše samo dvije litre maslinovog ulja, znatno manje nego čak i u Skandinaviji, a prosjek EU je oko 15 litara."Još je dramatičnija usporedba ona s Grčkom, tamo se potroši gotovo 25 litara godišnje po stanovniku", kaže Ljubenkov.

Nesređeno tržište

Kad Hrvatska uskoro uđe u EU, uvjeti poslovanja postat će još zahtjevniji, Ljubenkov kaže da se očekuje poplava jeftinijih kvalitetnih ulja, pa i ekstra djevičanskih."To će vjerojatno učiniti neisplativom prodaju 'na kućnom pragu', odnosno sivo tržište koje maslinarima popunjava kućni budžet", kaže predsjednik Saveza, dodajući da bi ključ mogao biti u povezivanju uljara i stvaranju zajedničkih brendova, koji bi lakše dolazili do poticajnih sredstava iz EU fondova, ali bi se i lakše i s većim količinama probijali na tržištu. To je tržište, pak, u Hrvatskoj prilično nesređeno jer se doslovce ne zna što se nudi na policama trgovina. Naime, Hrvatskoj nedostaje ovlašteni laboratorij za ispitivanje proizvoda.

Zbog toga se i događa, a to je lako utvrditi i čitanjem etiketa, da pojedina ulja koja se reklamiraju kao proizvod neke dalmatinske zadruge zapravo nastaju od maslina iz Grčke ili Španjolske. S druge strane, dalmatinski uljari su nedavno optužili Agrokor da je kao najveći otkupljivač dobar dio uroda odvozio u svoje uljare u Istri, tamo ga prerađivao i prodavao kao istarsko ulje, zbog čega Agrokor i jest stavljao brojne prigovore na pravilnike o registraciji geografskog podrijetla dalmatinskog ulja.

Autor: Ivica Profaca