U selu štrudle tijesto se još razvlači preko cijelog stola

Registracijske oznake na automobilima otkrivaju da se u Jaškovo nije stiglo samo iz Karlovca, Ozlja i okolnih sela. Parkiralište je svojevrsna karta Hrvatske, a među posjetiteljima ima i onih koji su doputovali iz inozemstva. Pred štandovima su slatke i slane štrudle, na radionicama se tijesto rasteže preko stolova, a miris pečenih jabuka, sira, šljiva i neobičnijih nadjeva širi se selom koje je vlastito ime gotovo poistovjetilo s ovim tradicionalnim jelom.

U Jaškovu je 5. i 6. rujna održano jedanaesto izdanje Štrudlafesta. Festival je odavno prerastao priču o kolaču. Postao je mjesto susreta proizvođača, čuvara tradicije, kuhara, obrtnika, izletnika i obitelji s djecom, ali i turistička manifestacija zbog koje se u ozaljskom kraju sve češće ostaje cijeli vikend.

Sve je, međutim, počelo prilično spontano.

Od malog sela do Guinnessove knjige

Ideja se rodila 2015. godine, kada su se stanovnici Jaškova odlučili okušati u obaranju Guinnessova rekorda za najdužu štrudlu na svijetu. Pred njima su bile brojne organizacijske poteškoće, ali su odlučili da malo mjesto može napraviti nešto po čemu će postati poznato daleko izvan svojih granica.

"Okupili smo se i odlučili napraviti nešto po čemu ćemo postati poznati u cijelom svijetu", prisjeća se Lidija Žganjer Gržetić, organizatorica Štrudlafesta.

Kada su vidjeli koliko je ljudi toga dana stiglo u selo, postalo je jasno da priča ne smije završiti jednim rekordom. Već sljedeće godine održan je prvi festival, a Jaškovo je deset godina poslije ponovno ušlo u Guinnessovu knjigu. Nova rekordna linija od 8.940 štrudli bila je duga 3.136,84 metra i složena u obliku Karlovačke zvijezde.

Upravo je taj prizor dodatno proširio glas o Jaškovu. Organizatorima su se javljali ljudi iz brojnih europskih zemalja, iznenađeni činjenicom da jedno malo selo može okupiti toliko ljudi oko štrudle.

"Ovogodišnji festival nije pokušavao nadmašiti lanjski rekord u metrima. Umjesto toga, širio je priču sadržajem", ističe naša sugovirnica.

Pivo u tijestu i nadjevu

Među okusima koji su privlačili znatiželju bile su štrudle s pivom. Pivovara Medvedgrad već je godinama partner festivala, a Zlatni medvjed i Crna kraljica pronašli su mjesto u slatkim i slanim receptima.

Na gastronomskim radionicama pokazalo se kako pivo može postati sastojak tijesta ili nadjeva, dok je natjecateljima u izboru najbolje štrudle Hrvatske zadatak bio osmisliti slatku štrudlu s jednim od dvaju zadanih piva.

"Čovjek možda na prvu ne bi pomislio da pivo i štrudla idu zajedno, ali spoj je vrlo ukusan", kaže Lidija.

Takve kombinacije dobro opisuju smjer u kojem se Štrudlafest razvija. Tradicionalno vučeno tijesto ostaje temelj, ali ono što se u njega stavlja više nema gotovo nikakvih granica. Uz jabuke, višnje, šljive, maline i sir, na festivalu se moglo pronaći buču, gljive, špek, đumbir, čvarke i meso.

Jedna od zanimljivijih slanih kombinacija nosi naziv „S ozaljskog dvora“. U njoj su buča, gljive, špek i đumbir, a nadahnuta je kuhinjom Zrinskih iz 17. stoljeća.

Tu je i Teslina štrudla, nastala u suradnji s Nikola Tesla Experience Centrom Karlovac. Nakon istraživanja Teslinih prehrambenih navika osmišljena je vegetarijanska štrudla s krumpirom, celerom, špinatom i drugim povrćem. Poslužuje se sa svježom mrkvom, jer je Tesla vjerovao da grickanje sirovog povrća potiče rad moždanih stanica.

Recept star više od dva stoljeća

Posebnu pozornost ove je godine privukao recept Dragojle Jarnević. U njezinoj kuharici iz 1824. godine Muzeji grada Karlovca pronašli su zapis za "Mandel Strudel“, štrudlu od badema koja se prilično razlikuje od današnje predodžbe o toj slastici.

Nema razvučenog tijesta. Nadjev se zamata u oblatne, rolica se uvalja u krušne mrvice i zatim prži u dubokoj masti.

Recept je na festivalu predstavljen kroz gastronomsku radionicu, čime je jedan zapis iz stare kuharice ponovno dobio miris, okus i publiku. Upravo takvi sadržaji pokazuju da se kulinarska baština ne mora čuvati samo iza muzejskog stakla. Može se mijesiti, peći, kušati i prenositi dalje.

Prva Zlatna baka

Da su najvažnije čuvarice takvih znanja upravo bake, organizatori su ove godine naglasili prvim izborom za Zlatnu baku Štrudlafesta. Među šest kandidatkinja titulu je osvojila 91-godišnja Ana Vujaklija.

Nije presudio izgled, nego životno iskustvo, osobnost, umijeće pripreme štrudle i znanje koje se prenosi mlađim generacijama. Ana je jednostavno poručila da je u životu napravila toliko štrudli da ne bi stale ni u kamion.

Izbor je organiziran sa Zakladom Zora, a uz novu Zlatnu baku festival je ponovno okupio i ambasadorice štrudle iz Jaškova. Na njihovim se radionicama tijesto priprema onako kako se radilo desetljećima – rasteže se rukama sve dok ne prekrije gotovo cijeli stol.

To je, naglašavaju organizatori, jedan od glavnih ciljeva festivala: pokazati da domaće tijesto nije nedostižno umijeće rezervirano za prošle generacije.

Sve više mladih za stolom

Zanimanje mladih i djece raste. Na ovogodišnjem natjecanju sudjelovao je i mlađi tim, a organizatorima sve češće govore da se štrudle vraćaju i na svadbene stolove, uz kolače s kremama koji su ih godinama potiskivali.

"Približili smo ljudima činjenicu da nije toliko komplicirano napraviti domaće tijesto, a okus je neusporedivo bolji nego kada se koriste kupovne kore", kaže Lidija.

Najmlađi su tradiciju upoznavali i kroz oslikavanje tanjurića, izradu licitarskih srca, tradicijsku keramiku, glinemol i tršku čipku jalbu. U Dvorišću tete Marice smjestio se i Teslin kutak, dok su se oko sela održavali Štrudla Step by step, Štrudla by bike i Štrudla by kayak.

Štrudla je tako postala razlog za šetnju, bicikliranje, plovidbu Dobrom, slikanje i upoznavanje lokalnih obrta. Kulturni program okupio je dosad najveći broj kulturno-umjetničkih društava, a večernji dio donio je koncert Daleke obale. Na festivalu je prvi put nastupila i ženska izvođačica, Laura koja pjeva.

Za proizvođače mnogo više od sajma

Iza svakog štanda nalazi se zasebna priča o nasadima, vremenskim neprilikama, obiteljskoj radnoj snazi i tržištu.

Tomislav Vasiljevac ekološkom se proizvodnjom bavi već 30 godina. Njegova obitelj uzgaja jabuke, jagode, maline i trešnje, dio prodaje svjež, a višak prerađuje u džemove i druge proizvode.

Imaju oko 3.000 sadnica jagoda, približno 500 sadnica malina, 75 mladih stabala jabuke i oko 110 stabala trešnje. Jagode su ove godine dobro rodile, dok su trešnje stradale zbog kiše, pucanja i truleži. Budući da ne upotrebljavaju sredstva za zaštitu, veći dio uroda završio je u preradi.

Na gospodarstvu rade četiri člana obitelji. Dodatnih bi radnika tijekom berbe trebali, ali ih je teško pronaći, pa proizvodnju postupno prilagođavaju vlastitim mogućnostima.

Od pandemije sve jagode prodaju na kućnom pragu. Posrednika nemaju, a kupci im se vraćaju zbog kvalitete. Ipak, Štrudlafest im ostaje jedno od najboljih prodajnih mjesta.

"Ovakvi festivali znače nam jako puno. Ovo je jedan od boljih sajmova i ovdje ostvarujemo jednu od najboljih prodaja", kaže Tomislav, koji na Štrudlafestu sudjeluje već deset godina.

Na njihovu su štandu štrudle od vlastitih jabuka, trešanja i malina te slatke i slane štrudle sa sirom. Tako se put od nasada do festivalskog stola može pratiti gotovo bez posrednika.

Gosti više ne dolaze samo na jedan dan

Za organizatore je jedan od najvažnijih znakova uspjeha činjenica da posjetitelji sve češće ne dolaze samo na nekoliko sati. Ostaju cijeli vikend, traže smještaj i obilaze Ozalj, Karlovac i dolinu Kupe.

"Jako mi je drago kada me nazovu i kažu da su svi smještajni kapaciteti u okolici popunjeni", govori Lidija.

Manifestaciju već četiri godine podržava Hrvatska turistička zajednica, a Štrudlafest se pozicionirao kao jedan od najprepoznatljivijih gastronomskih događaja Karlovačke županije.

U Jaškovo su prije nekoliko godina stigli i gosti iz austrijskog Seefelda, gdje se također održava festival štrudle. Iznenadili su domaćine komentarom da je jaškovska manifestacija velika. Razlike u receptima ipak postoje: austrijske su štrudle deblje i veće, a jabuke se češće režu nego ribaju.

"Prije dvije ili tri godine ugostili smo predstavnike austrijskog Seefelda, gdje se također održava festival štrudle. Kada su došli k nama, rekli su: Kako je kod vas veliko. Nama je bilo nevjerojatno da je njima naš Štrudlafest toliko velik", prisjeća se naša sugovornica.

Svaki kraj ima svoj način, premda je štrudla putovala prostorom koji je nekada pripadao istoj državi. Putem se mijenjala, prilagođavala lokalnim sastojcima i postajala dio obiteljskih kuhinja.

U Jaškovu je taj put od kuhinjskog stola stigao do Guinnessove knjige, turističkih ruta, pivskih radionica i festivala koji traje jedanaest godina.

No njegova je osnova ostala jednostavna: brašno, voda, malo ulja i soli, nadjev koji govori o kraju iz kojeg dolazi te ruke koje tijesto još znaju razvući preko cijelog stola.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor