U Hrvatskoj zabilježeno više od 900 stranih vrsta od čega 650 biljnih i 250 životinjskih

U prirodi Hrvatske trenutno je zabilježeno nešto više od 900 stranih vrsta, uključujući oko 650 biljnih i oko 250 životinjskih vrsta. S druge strane, na popisu za Europu trenutno ih se nalazi preko 12.000, a prema procjenama 10 do 15 posto od tog broja su invazivne.

"One su globalno jedna od pet glavnih prijetnji za bioraznolikost, a k tome imaju negativan utjecaj na zdravlje ljudi i gospodarstvo“, istaknuo je dr. sc. Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja na završnoj konferenciji projekta "Uspostava nacionalnog sustava za praćenje invazivnih stranih vrsta“. 

Prema njegovim riječima, klimatska i kriza bioraznolikosti doprinose pojačanom širenju stranih vrsta i negativnom utjecaju. "Zato je nužno da kontinuirano radimo na smanjenju i gdje je moguće, zaustavljanju unošenja u prirodu Hrvatske“, naglasio je dodajući kako je zahvaljujući provedbi ovog projekta, kao i svim ostalim aktivnostima koje se provode, povećana svijest u javnosti o tome što su invazivne strane vrste i zašto je važno spriječiti njihovo širenje.

A da je više ljudi upoznato s ovom tematikom pokazuju i rezultati ankete. Naime 2013. godine 64 posto ispitanika nije znalo što su, dok je sada isto odgovorilo njih 25 posto.

"Upravo su prevencija i edukacija jedan od glavnih alata za rješavanje ovog problema i zato nam je drago vidjeti da naš rad daje rezultat“, napomenuo je Duplić.

Do 2030. broj smanjiti za pola

Kako su naveli iz resornog Ministarstva, analizom je utvrđeno da su najčešći putovi unošenja i širenja spontano širenje (sekundarno samostalno širenje vrsta nakon prvog unosa u novo područje), slijepi putnici (vrste slučajno prenesene na prijevoznim sredstvima, opremi, strojevima, u balastnim vodama brodova i sl.), kontaminacije (vrste unesene u nova područja na drugim životinjama, biljkama, sjemenkama, drvnoj građi, itd.) i bijeg (vrste pobjegle u prirodu iz uzgoja u poljoprivredi, akvakulturi, botaničkih i zooloških vrtova, šumarstva i hortikulture ili odbjegli kućni ljubimci i živi mamci).

Nadalje, geokodirani su literaturni podaci o stranim vrstama, provedena su opsežna terenska istraživanja s posebnim naglaskom na vrste koje izazivaju zabrinutost u Europskoj uniji. Izrađen je informacijski sustav, zatim aplikacija za pametne telefone namijenjena široj javnosti putem koje zainteresirani građani mogu slati dojave kao i devet programa praćenja kojima je obuhvaćeno 11 invazivnih stranih vrsta.

Strategija EU za bioraznolikost do 2030. godine, podsjetili su na konferenciji, postavila je cilj da za 50 posto moramo smanjiti broj vrsta ugroženih invazivnim stranim vrstama, što će iziskivati velike napore i brojne aktivnosti u razdoblju pred nama.

Kreće uklanjanje invazivne strane vrste stabala Ailanthus altissima - pajasen

Inače, korisnik ovoga projekta bilo je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, a proveden je u periodu od travnja 2017. do lipnja 2021. Ukupna vrijednost projekta je 15.221.322,96 kuna, od čega je EU sufinanciranje u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. iznosilo 12.916.704,51 kuna, odnosno 85 posto.