U 3 godine 38 ždrebadi pasmine konja Gidran: Tko ih uzgaja u Hrvatskoj?

Gidran je pasmina koja vuče korijene iz 19. stoljeća, s područja Panonskog bazena u vrijeme Austro-Ugarske monarhije. Prvi uzgoj započeo je u ergeli Babolna u Mađarskoj, a kasnije se proširio i u druge, uključujući onu u mjestu Mezőhegyes.

Već krajem 19. stoljeća ove se plemenite životinje spominju i na području Hrvatske, što potvrđuju oglasi u tadašnjim novinama u Zagrebu i Osijeku, gdje su se tražili pastusi ove pasmine za oplemenjivanje domaćeg uzgoja.

U našoj zemlji danas o njoj brine Hrvatska udruga uzgajivača gidranske pasmine konja, a djeluje u Čazmi.

Gidrana smatraju i hrvatskom pasminom

"Od samih početaka bili smo uključeni u uzgoj gidrana, zbog čega ga s pravom smatramo i našom, hrvatskom pasminom”, naglašava Branko Kovačić, predsjednik ove udruge koja broji 50-ak aktivnih stalnih članova iz područja cijele Hrvatske, najviše iz Bjelovarsko-bilogorske županije, više od 70%, uglavnom branitelja i dragovoljaca Domovinskog rata.

Ciljevi Udruge su zaštita, promicanje, razvoj i genetsko unaprjeđenje uzgoja gidran pasmine konja, a što ostvaruju kroz aktivno sudjelovanje u provedbi uzgojnog programa i njezinu razvoju. Pritom surađuju s Ministarstvom poljoprivrede kao i nadležnim tijelima istog za poslove konjogojstva. Također educiraju članove udruge putem organizacije stručnih savjetovanja, demonstracijskih prikaza, stručne literature, organizacijom stručnih posjeta drugim uzgojima kako u nas tako i u inozemstvu.

Nedavno su predstavljeni i na 27. Proljetnom međunarodnom sajmu u Gudovcu gdje je fokus stavljen na najmlađa grla, koja predstavljaju budućnost ove vrijedne i povijesno značajne pasmine.

U tri godine 38 ždrebadi

"Posljednje tri godine bile su izuzetno uspješne za naš uzgoj. U 2023., 2024. i 2025. godini imali smo ukupno 38 ždrebadi, što je snažan temelj za daljnji razvoj pasmine i sigurnu budućnost za uzgajivače", rekao je.

Dodaje kako upravo taj podmladak osigurava kontinuitet uzgoja i dodatno jača interes za gidransku pasminu u Hrvatskoj.

Rijetka i najugroženija pasmina broji 54 grla: Više od 40% međimurskih konja mlađe od pet godina

Ovaj je konj poznat po svojoj izdržljivosti, snazi i eleganciji. U prošlosti se koristio u vojne svrhe, a njegova sposobnost testirana je zahtjevnim ispitivanjima – jahači teški i do 100 kilograma prelazili su 150 kilometara u jednom danu.

"Gidrani su takve testove uspješno prolazili, čime su dokazali svoju kvalitetu i pouzdanost", ističe Kovačić zaključivši kako su i jako plodni što potvrđuje da nema straha za podmlatke ove pasmine.